Reputacija 3

  • Bodova 92.8
  • Analiza 12
  • Ocjena 9
  • Anketa 4

Analiza

Sve nebuloze katastrofalnog 'plana' o otkupu Ine

09.01.2017. 17:23, Otkup Ine prodajom HEP-a? Dobar ili loš plan?

Otkup INE prodajom HEP-a ili na bilo koji drugi način je loš plan, ako plana uopće ima. Jer, predstaviti izvore finaciranja za jednu takvu transakciju ne znači plan, znači samo da se ne misli izravno opteretiti državni proračun i povećati javni dug.

Ali potopiti milijarde eura, što u savski pjesak kod Siska, što u naše plavo more kod Rijeke je svejedno katastrofa, a da se to radi iz sredstava proračuna bila bi katastrofa na kvadrat. Nema ni jednog razumnog argumenta za već stotinama puta, sa svih relevantnih političkih strana ponavljanu besmislicu, da će Hrvatska renacionalizacijom INE postići nekakvu nacionalnu energetsku nezavisnost. Nema primjera u zajednici koje smo član, a i u širem slobodnom svijetu, svijetu uređenih globalnih, liberalnih ekonomskih sustava, da jedna država preuzima naftnu industriju u svoje ruke. To u sustavima kojih smo sada članovi jednostavno nema smisla. I nitko do sada, ama baš nitko nije predstavio ni jedan argument u korist takve odluke – nije ga predstavio jer ga jednostavno nema, ne postoji veza između vlasništva nad stotinjak benzinskih crpki i dvije derutne rafinerije i nacionalnog energetskog interesa.

Ili možda ipak da – nacionalni interes je otarasiti se toga balasta pod svaku cijenu.

Da je neki interes države na bilo koji mogući način poveziv sa vlasništvom nad naftnim kompanijama već bi davno i Europa i Amerika imale takva državna poduzeća. Umjesto toga u Europi se zatvaraju rafinerije. Njemačka, na primjer, već od 1982., zatvara manje rafinerije, kapaciteta poput Rijeke, o kapacitetu Siska da i ne govorimo. Uglavnom, od 1982. su u Njemačkoj zatvorene 23 rafinerije sa ukupnom proizvodnjom od 32.700.000 tona derivata godišnje. Radi ih još 11 sa ukupnom godišnjom proizvodnjom od 86.430.000 tona derivata godišnje. Sve su u privatnom, većina u stranom vlasništvu, ni jedna u državnom.

U Velikoj Britaniji je situacija slična, a Španjolska ima samo jednu rafineriju, koja je u potpunom privatnom i stranom vlasništvu itd itd. Dali su zbog toga Njemačka i Španjolska manje energetski neovisne? Pa naravno da nisu, a nije ni Hrvatska bez obzira bio vlasnik INE MOL ili INA HR. Kapacitet Riječke rafinerije je sa proizvodnjom od oko 4.500.000 tona, a sisačke od oko 2.200.000 tona derivata godišnje nedostatan da bude konkurentan, čak ako bi i imao kvalitetu, koje nema. Koliko bi trebalo uložiti da bi se ove dvije rafinerije kvalitetom dovele na prosječnu europsku razinu ja niti znam niti se u ovoj analizi time mislim baviti. Znam da bi bilo jako skupo, rizično i sigurno neisplativo.

Najprije ću komentirati razne izjave koje pokušavaju pronaći argumente za tvrdnju da je INA strateška kompanija.

1.Izgubiti ćemo vrijedan, visoko kvalificiran naftaški kadar.

Na tržištu rada u Europi i van nje ima momentalno nekoliko tisuća takvih kadrova svih profila. Te su tvrdnje potpuno neodržive i besmislene. Osim toga ako nam takvi kadrovi jednom zatrebaju dovoljna su dva, tri oglasa, pa će, ako su uvjeti u redu, oni koji su sada kod INE MOLA unutar otkaznog roka preći na “našu” stranu. Ako uvjeti ne budu u redu oni će nam odlepršati pa makar mi bili vlasnici.

2.Ugrožene su nam rezerve naftnih i plinskih derivata.

To nema nikakve veze sa Inom. Država ima širok spektar instrumenata kojima će osigurati rezerve na razini koju smatra potrebnom. Moguće je bez ikakvih poteškoća organizirati rezerve koje će biti privatno administrirane od jednog ili više partnera u ime i za račun države.

3.Naftni izvori

Naftni izvori nisu u vlasništvu INE, kada INI istekne koncesija treba ju jednostavno ne produžiti i naći boljeg koncesionara, a ako ne možeš naći boljeg biti sretan da ti i ovaj ostane.

4.Izgradnja LNG terminala

Nema baš nikakve veze s INOM, mislim da je u međuvremenu interes za njegovu izgradnju u Hrvatskoj prilično nizak, jer se nisu našli zainteresirani partneri koji bi taj projekt u Hrvatskoj financirali. Nisu se našli jer bi takav plin bio do 2,5 puta skuplji od ruskog. Plan EU komisije kojim su bili planirani LNGi se upravo prerađuje i bolim se da od onoga na Krku neće ostati ništa, a ako i ostane nema i ne može imati nikakve veze s INOM. Ako s njim u vezi postoje državni interesi oni se mogu realizirati bez INE.

5.Osiguranje opskrbe derivatima

Osiguranje opskrbe derivatima kroz preuzimanje INE je tolika besmislica da je ne treba ni komentirati. Osim što bi i sada derivati iz Rotterdama, prevezeni riječnim putem (Rajna – Majna – Majna Dunav Kanal – Dunav) iskrcani, recimo Vukovaru bili oko 8% jefiniji od onih koje MOL i INA proizvode u svojim rafinerijama, takvi derivati imaju i veću kvalitetu. A da tih derivata, neovisno o načinu transporta do Hrvatske, ima u neograničenim količinama ne treba ni spominjati. I sa INOM i bez INE i sa MOLOM i bez MOLA opskrba derivatima nije i neće biti ugrožena. Dapače ako država nema vlastitog financijskog interesa u INI (ili u nekom drugom proizvođaću) njena situacija je bolja, bolja samim tim da neopterećena vlasništvom može regulirati tu granu u interesu svih građana.

6.Naftni izvori u Siriji

Mislim da s njima u dogledno vrijeme ne teba računati neovisno o tome tko je vlasnik - INA MOL ili INA HR. Bojim se da tu bez Rusa neće ići ništa ali to je jedino pitanje na koje nema jasnog odgovora, može biti da će jednog dana donositi puno, dali će, a pogotovu kada, taj dan doći ne zna za sada, ni Putin. Ali i tu  važi – ne prepoznajem stratešku važnost za Hrvatsku.

Ne spadam u ljude koji u svemu vide zavjeru protiv države, koji u svakom potezu svakog političara vide kriminal i koristoljublje. Baš naprotiv, uvjeren sam da velika većina tih ljudi savjesno, odano i rodoljubno rade svoj posao. Ne mislim da su izuzeci od toga ni Andrej Plenković, ni Martina Dalić. Ali ne mogu shvatiti kako Martina Dalić može govoriti takve nebuloze, stvari koje nemaju nikakvog uporišta u bilo kojoj, pa ni najjednostavnijoj ekonomskoj analizi. Još mi je manje razumljivo zašto joj Plenković tako slijepo vjeruje i time riskira svoju političku karijeru. I na kraju, kako to da se čak ni u MOST-u (osim Bulja) nisu pobunili, vjeruju li i oni u priču o strateškoj važnosti INE ili pak znaju da je cijela transakcija toliko malo vjerojatna da se zbog toga hipotetskog plana ne treba previše zamjerati starijem partneru.

Pa što je to, koji je to interes da mala Hrvatska uđe u tako velik rizik, rizik koji može prijeći tri milijarde dolara? Činjenica da će se to financirati prodajom HEP-a nimalo ne umanjuje taj rizik. Jer ako se tri milijarde potope, nestanu, izgube, to je jednostavno neoprostiva financijska katastrofa za državu.

To nikako ne znači da ne treba privatizirati dio HEP-a, ali na taj način dobivena sredstva treba dijelom uložiti u restrukturiranje samog HEP-a, dijelom u poboljšanje infrastrukture, eventualnu izgradnju infrastrukture za elektro mobilitet (postaje za brzo punjenje elektro automobila). Smiješno je povezivati te postaje sa postojećim benzinskim crpkama, jer je potreban broj mjesta za napajanje strujom neusporedivo veći nego što je broj crpki, prosječno trajanje punjenja je preko 3 sata, dok se na crpki ostaje par minuta. Koncesije za takve punionice se mogu dati ljudima koji će možda ostati bez posla zbog smanjenog obima naftnog posla ili zatvaranja rafinerije Sisak. I braniteljima bi takve koncesije, po održivim uvjetima, mogle biti zanimljive.

S drugim dijelom toga novca bi se moglo riješiti jako puno problema, puno važnijih od INE. Dok nam djeca idu u školu u tri smjene, dok se zimi mrznu, a ljeti preznojavaju u derutnim učionicama, dok nemaju nikakve ili samo loše opremljene gimnastičke dvorane, dok nemaju kabineta za prirodne predmete pa još uče kao pred sto godina ne treba trošiti milijarde da bi se kupilo nešto što ni jedna moderna država više ne drži u svom vlasničkom portfelju.

INA nije strateški interes Hrvatske i ne treba je kupovati. Strateški je interes Hrvatske prodati MOL-u i preostali dio, koji je još u vlasništvu republike Hrvatske.

Jedina država čiji je (strateški?) interes da Hrvatska preuzme INU je Mađarska.            

Ocjene (5)


Respektira (4): Losonsky, viewer, siouxica, Zagorec


Slaže se (1): Losonsky


Komentari (14)


na vjerodostojnosti. Inače, od samog početka priče spominje se ukupni iznos modernizacije od tričavih €800,000, dok Davor Štern otvoreno tvrdi kako bi INU nakon 13 godina MOL-a trebalo praktički izgraditi iznova. Ako se tekst piše na temelju brojki, bereza 0 0 0


tada bi svi zaključci ili bar većina trebali biti izvedeni iz brojčanih pokazatelja. Ovako... Na temelju čega vjerovati da bi derivati iz Rotterdama bili jeftiniji? Pa, mi ni sad ne možemo sa sigurnošću znati odakle dolazi benzin na crpkama u RH. bereza 0 0 0


Kljuc nesporazuma je u cinjenici da vecina Hrvata smatra kako su kompanije u bogatim zemljama uglavnom u drzavnom vlasnistvu. Vecina ih misli da je UniCredit neka talijanska drzavna banka, da je Deutsche Telekom u vlasnistvu Njemacke drzave, itd. MrWonderful 0 0 0


Drugi su pak uvjereni da je sovjetsko-kubanski model gospodarstva bolji od privatnog vlasnistva. MrWonderful 0 0 0


Ispravak vlastitog "zbrzanog" navoda: koji treba glasiti"...spominje se ukupni iznos modernizacije od tričavih €800,000,000..." Odnosno, još tričavijih 6 milijardi kuna - za modernizaciju obje rafinerije. bereza 0 0 0

Analiza

Hrvatska treba vlastitu nadzvučnu eskadrilu

02.01.2017. 09:16, Treba li Hrvatska kupovati novu eskadrilu ili treba ugasiti ratno zrakoplovstvo?

Hrvatska treba vlastitu nadzvučnu eskadrilu borbenih zrakoplova. Danska ima manji zračni prostor, ako baš hoćete i manje potencijalnih neprijatelja – živi u stabilnom okruženju, ali se ipak sprema kupiti 32 borbena zrakoplova tipa F35. Jedan od njih košta više nego što će vjerovatno koštati naša cjelokupna eskadrila.

Vrijeme je da se prestane mlatiti praznu slamu, vrijeme je da se ta tema obradi na stručan i profesionalan način, te da politika, nakon sveobuhvatne, prvenstveno vojno-strateško-tehničke analize, izađe sa prijedlogom o tome koji će se tip zrakoplova nabaviti, vodeći pri tome računa o financijskim mogućnostima i dugoročnoj održivosti eskadrile. To naravno ne znači da i o tome, kao i o svemu drugome u demokratskim sustavima, ne treba ozbiljno i javno raspraviti. Ali politika na vlasti je izabrana da donosi odluke, a vrijeme da se takva odluka donese je davno isteklo.

Sjećam se vremena kada su Hrvati u privatnim autima iz Europe vozili po stotinjak metaka i po dvije, tri puškice. To smo morali raditi, riskirajući uhićenje, jer nismo imali ništa, a tukli su po nama sa svih strana. Tukli su iz zraka, s mora, tukli su kako su htjeli, a malo je tko, osim nas samih, vjerovao da ćemo se obraniti. A mi smo se obranili, uz ogromne napore, a nedostatak oružja smo platili hrvatskom krvlju. Tkogod sada mislio da je, kao rezultat pobjede u ratu stečena sloboda sama po sebi razumljiva, da nije moglo završiti i drugim ishodom, ili je jako naivan ili zlonamjeran. Svakome tko ovdje, na ovom portalu, u medijima, u Saboru, ili bilo gdje drugdje raspravlja o nabavci zrakoplova, to mora biti na pameti. Onaj kome to nije na pameti, a upušta se u diskusije o tome, je ili naivan ili mu nedostaje povijesna pamet.

Šešeljev potrčko, predsjednik Vlade Srbije, Aleksandar Vučić, je rekao da Srbija nabavlja 6 aviona tipa MIG 29 da se srpskom narodu ponovo ne dogode Bljesak i Oluja.  Znači li to da se oni ponovo spremaju na osvajačke ratove? Jer Bljesak i Oluja im se nisu dogodili ni u Nišu ni u Požarevcu nego u Hrvatskoj, čiji su teritorij beskrupulozno osvajali, etnički čistili i na kraju i na svu sreću kroz Bljesak i Oluju ponovo izgubili.

Stoga ja kažem, mi trebamo naše oružje baš zato da nam Bljesak i Oluja nebi bili ponovo potrebni.

Da, nabava ratnih zrakoplova je za jednu malu ekonomiju kao što je Hrvatska, koja se još nije do kraja oporavila od posljedica rata, znatno financijsko opterećenje. Ali baš činjenica da smo u Domovinski rat ušli goloruki, je razlog da danas imamo stotine invalida, tisuće ljudi koji primaju zasluženu mirovinu. Trošak tih mirovina je trošak Domovinskog rata, a bio bi puno manji da smo se od prvog dana imali čime braniti. Stoga je investicija u oružje, ne samo obveza prema NATO Savezu kojem smo pristupili, nego i obveza prema vlastitoj sigurnosti, prema zdravlju naše djece i unučadi i najbolje osiguranje od toga da nam još jedna generacija ne završi u invalidskim kolicima. A kada događaji krenu, onda je kasno. Ne možeš početi nabavljati avione onda kada neprijateljsko zrakoplovstvo na tebe počne bacati bombe. Ako ih nabaviš na vrijeme, ako dobro obučiš one koji će na njima letjeti, možda ti neće ni zatrebati.

Stoga me najava predsjednice da će Hrvatska pristupiti nabavi borbene eskadrile ispunja ponosom i zadovoljstvom. Zahvalan sam joj na tome što je zadržala povijesno pamćenje te ne ispušta iz vida događaje iz Domovinskog Rata kada misli na budućnost Hrvatske. Zbog toga je, uostalom, i izabrana.

Izbor zrakoplova je prvenstveno tehničko - taktičko pitanje, ali se ne smije zanemariti ni politički elemet u donošenju te odluke. Hrvatska je od Amerike već dobila znatnu vojnu pomoć, da su američki avioni lako uklopljivi u strateške zadaće Hrvatske u NATU je jasno samo po sebi, pa bi ja, ukoliko se američki zrakoplov može platiti, bio za njega. Ali to moraju odlučiti oni koji se u tu tematiku razumiju.

Čitam katastrofične priče – scenarije u kojima se sa negativnim konotacijama priča o Americi kao strateškom partneru u sustavu obrane. Pa mi smo član NATO saveza, a Amerika sudjeluje sa 80% troškova u ukupnim troškovima saveza, Amerika je vodeća sila koja taj Savez drži skupa i u kojem, s pravom, ima glavnu riječ.

Pred par godina se počeo reducirati broj američkih vojnika u Njemačkoj. Cijela regija se digla na noge, nudili su pomoć, molili Amerikance da ostanu, slali delegacije u Berlin da se i Njemačka savezna politika angažira na tome da se baze ne zatvaraju. Ja ne vjerujem nikome više nego Amerikancima. Gdje su god došli pošteno su plaćali svoje račune, zapošljavali lokalno stanovništvo i u pravilu plaćali bolje nego što plaćaju domaći poslodavci.

Kakve ovo veze ima sa nabavkom nadzvučne eskadrile? Na prvi pogled nikakve, ali ja ne bih imao ništa protiv deala u kojem bi američke zrakoplove platili jednom bazom koju bi zajedno sa Amerikancima imali u Udbini ili negdje drugdje. Dobro njima, u srcu su Europe, blizu mogućih kriznih žarišta, a dobro i nama. Jedan pasivan kraj bi oživio, a HRZ bi skupa sa Amerikancima bilo dovedeno na najviši stupanj tehničke i borbene obućenosti i spremnosti u korištenju novih tehnika i zrakoplova.

Ali bilo to moguće ili ne, Hrvatska mora imati svoje ratno zrakoplovstvo prvenstveno zbog vlastite sigurnosti ali i zbog održavanja odnosno unapređenja razine obučenosti svojih pilota i drugog tehničkog osoblja neophodnog za učinkovito djelovanje HRZ-a. Efikasnost djelovanja kopnene vojske ili mornarice u ratu, bez kontrole zračnog prostora je jako ograničena i bez velikih izgleda protiv mogućeg agresora koji tu podršku ima.

Kako sam već prije naveo, kada krene onda je kasno, a sav teret obrane svaliti na NATO nije ni pošteno, niti će sa Trumpom na čelu Amerike biti moguće.

Ocjene (6)


Respektira (6): RepopeR, VeNLO, siouxica, Laci, Spektator, IDujas


Komentari (14)


Eh, VeNLO, naravno da ne bi bili sigurniji van NATO-a, ali jesi li siguran da nas jednom neće napasti baš NATO, ako im se ne svidi neka naša Vlada, kao naprimjer Orbanova u Mađarskoj. Mađarska im je važnije pa za sada trpe Orbana ! A što ako Laci 0 0 0


Istriani naprimjer krenu u autonomnu regionalizaciju, a mi to ne dopustimo ? Zar NATO ne bi 'sjebao' Zagreb, kao nekad Beograd ? Bogami bi ! Pa samo da uhitimo Pupovca, već bi bili tu sa svojim "mirovnim" snagama. A nebo ne kontroliraju danas Laci 0 0 0


avioni već radari i sateliti. Radaru ništa ne može "pobeći", a eskadrila F-16 bi bil a uništena prvi dan ozbiljnog rata. A argument da je samo tenk na tenk dobra taktika, je srušena kod Vukovara. Tko ne vjeruje neka pita Srbe ! A tko misli da Laci 0 0 0


Vukovar ne bi pao da smo imali eskadrilu F-16 taj se grdno vara, i ne zna što se tamo dešavalo. I drago mi je da IDujas "tipuje" na Talijane ! Jer zna se što je Hitler govorio o talijanskoj vojnoj snazi. Mi nismo ipak Abesinija, pa nas neće... Laci 0 0 0


super usporedba sa Danskom.....kolko je ono njihov BDP? Kolika prosjećna plaća? Ajmo te brojke na stol, p onda možemo razgvarati o kupnji nekakvih aviona ili neznam čega..... NEKOVARAZDIN 0 0 0

Analiza

Hrvatska treba vlastitu nadzvučnu eskadrilu

02.01.2017. 09:16, Treba li Hrvatska kupovati novu eskadrilu ili treba ugasiti ratno zrakoplovstvo?

Hrvatska treba vlastitu nadzvučnu eskadrilu borbenih zrakoplova. Danska ima manji zračni prostor, ako baš hoćete i manje potencijalnih neprijatelja – živi u stabilnom okruženju, ali se ipak sprema kupiti 32 borbena zrakoplova tipa F35. Jedan od njih košta više nego što će vjerovatno koštati naša cjelokupna eskadrila. Vrijeme je da se prestane mlatiti praznu slamu, vrijeme je da se ta tema obradi na stručan i profesionalan način, te da politika, nakon sveobuhvatne, prvenstveno vojno-strateško-tehničke analize, izađe sa prijedlogom o tome koji će se tip zrakoplova nabaviti, vodeći pri tome računa o financijskim mogućnostima i dugoročnoj održivosti eskadrile. To naravno ne ... više >

  • 6
  • 0
  • 0
  • 14

Analiza

Umjesto nebuloze o preuzimanju, Hrvatska se treba riješiti INA-e

29.12.2016. 07:20, Je li otkup Ine strateški interes Hrvatske?

Toliko smo već puta čuli da je INA strateška kompanija, strateški interes, pitanje za biti ili ne biti Hrvatske i tko zna što još ne. Pri tome nije nitko definirao što su točno strateški interesi Hrvatske i zašto bi to trebala biti baš INA, kompanija sa stotinjak benzinskih crpki i nekoliko ne previše profitabilnih naftnih polja (ona u Siriji su do daljnjega na ledu). Na tržištu derivata ima toliko goriva da ne znaju što će s njim, pa se može jako jeftino nabaviti bez da se ide u avanturu od dvije milijarde eura, uvećanu za poduzetnički rizik obnavljanja dviju skupih rafinerija. Kada bi se ove mogle isplatiti i MOL bi ih obnovio, a MOL ima veliko tržište, prodajnu mrežu u više zemalja i niz drugih distributera neovisno od INE, dakle neusporedivo bolju tržišnu situaciju.

Ali da se vratim na pitanje strateškog interesa. Da li je on u Hrvatskoj uopće definiran? Dali su to Dalekovodi, Elektroprivreda, Vode, da li je to prometna infrastruktura, ako da, da li je to Jadrolinija, Croatia Airlines, HŽ, (Auto) Ceste itd itd? Ključno pitanje je tko koristi uslugu a tko plaća ceh, i što takav jedan potez donosi korisnicima usluga odnosno kupcima naftnih derivata u Hrvatskoj? Pri donošenju odluke treba misliti i o tome da nam se ostaci državnog, planskog gospodarstva svaki dan, već dvadeset i neku godinu, razbijaju o glavu. Što sve nije trebalo spašavati novcem poreznih obveznika? Nisam zlopamtilo, ali se sjećam vremena kada su se sičušni Tour Operatori proglašavali nacionalnim interesom. Ina Tours u vlasništvu INE, dakle države, je puštena da propadne jer je bila loša, a za velike novce je kupljen još gori (Bemex Tours) od privatnog vlasnika. Jer su to eto bila strateška poduzeća za Hrvatsku. I jedan i drugi nisu imali na računu ni za platiti najam prostorija u kojima su radili ali se stvorila atmosfera u kojoj politika nije mogla drugo nego spašavati nacionalne interese, pa što  god oni razumni o tome, i onda i sada, mislili. Sigurno postoji javni interes protiv privatizacije voda, protiv privatizacije Elektroprivrede, pa ako hoćete i protiv privatizacije Jadrolinije i HŽa. Zašto se ne bi privatizirao HAC nisam nikada razumio, mislim da i Croatia Airlines treba ići u privatne ruke pa neka pokažu što znaju.

Ali apsolutno najveća nebuloza je ova s ponovnim preuzimanjem većinskog paketa dionica INA-e. Plenkovića je vijest o izgubljenoj arbitraži očito zatekla u stanju neke čudne predblagdanske euforije pa je ispalio topovski udar i izjavio da će Hrvatska preuzeti INU. Kao da on o tome može odlučiti, pita se i MOL. Ako je točno da smo i drugu arbitražu već izgubili, i ako je točno da ćemo morati platiti troškove arbitraže i penale u iznosu od 700 milijuna eura, mislim da bi MOL-u trebalo prodati i ostale udjele, tako da imaju sve, jer se i onako ponašaju kao da imaju sve. Nakon što bi odbili onih 700 Mil, s ostale 1,3 miljarde bi mogli vratiti dio duga za auto ceste ili dio nekog drugog, skupog duga – imamo ih dovoljno.

Koja bi korist bila od toga da INA ponovo uđe u vlasništvo Hrvatske Države? Uvjeren sam – nikakva. Vidim sam štetu. Osim ogromnog troška samog preuzimanja tu je i skupa obnova rafinerijske infrastrukture, koju bi mi svi morali godinama plaćati. Gorivo na toj, našoj INInoj pumpi nebi bilo nimalo jeftinje nego što je sada na MOLovoj, nimalo jeftinije nego na onoj Petrolovoj, Croduxovoj ili Lukoilovoj. Nitko ne postavlja pitanje,  pa onda nema ni odgovora, koliko uspješno bi se, i da li bi bilo uopće moguće, plasirati derivate iz tih rafinerija na trzišta van Hrvatske. Pristup tim tržištima bi za INU bio jako otežan ako ne i nemoguć. Čak i ako bi bili u stanju postići konkurentnu kvalitetu, teško da bi mogli konkurirati cijenom. Rotterdam ima cijene kojima teško pariraju i tehnološki i geografski vrhunski postavljene rafinerije u Europi. Nisam siguran da bi mi mogli ponuditi derivate po cijeni po kojoj se mogu nabaviti u Niozemskoj ili negdje drugdje na slobodnom tržištu. Pa bi nam se INA vrlo brzo razbila o glavu (čitaj proračun).

Čudi me da nitko ne govori o automobilima na električni pogon. Za električne automobile su već sada radijusi od 500 Km realnost. Tim će automobilima cijene, što zbog subvencija, što zbog većih serija sigurno padati, pa će kada se uzmu olakšice, biti konkurentne cijenama auta sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem. Razumnije bi bilo investirati novce, koje bi trebalo izbrojati za obnovu rafinerija, u brze elektro punionice po parkinzima velikih gradova, na odmorištima auto cesta i td. Tu postoji veliki potencijal za zapošljavanje onih koji će biti pogođeni eventualnim prestankom rada i proizvodnje u pojedinim segmentima u INI, recimo tako da im se dodijele koncesije za takve punionice.  Uvjeren sam da su brze elektro punionice strateški interes za razvoj hrvatskog turizma. Već od 2030. se u Njemačkoj više ne smiju prodavati automobili na tekuća goriva, siguran sam da će i druge zemlje slijediti taj primjer. Dobro ste pročitali - u Njemačkoj se od 2030. više neće prodavati automobili sa motorima na tekuće gorivo. To je za 13 godina.

Mislim da ce Plenković shvatiti da se zaletio i da će spustiti loptu na zemlju i dobro promisliti što će učiniti. Njegova ishitrena izjava nije ništa drugo nego podilaženje javnosti, koja je, zbog višegodišnjeg ponavljanja gluposti o strateškoj važnosti, osjetljiva na sve što se odnosi na INU. Bez obzira što javnost misli, preuzimanje INE bi, koliko ekonomski, toliko politički bilo katastrofa za zemlju. Ako MOL ugasi Sisak, platit će otpremnine po zakonu a možda i više od toga, a država i Plenković mogu, umjesto obnavljanja ekonomski neodržive rafinerije dio tih sredstava usmjeriti i u socijalne programe, financiranje malog produzetništva i, kako rekoh, za financiranje stanica za brzo punjenje elektro automobila.

Ako pak većina i dalje, potpun pogrešno, misli da je Hrvatskoj potrebna naftna kompanija može se pokušati ući u neki deal sa Čermakom, to bi isto bila katastrofa, ali puno manja. Došlo je vrijeme da se shvati da je INA dio Hrvatske industrijske prošlosti. Što se prije s time pomirimo, to nam svima bolje.

Sretna vam i berićetna 2017.

Ocjene (11)


Respektira (9): Dirk15, Anyst, bereza, Zagorec, 5none5, RepopeR, Spektator, VeNLO, siouxica


Slaže se (2): viewer, Laci


Komentari (24)


omblez1, ono što si rekao u svezi toga da se protivi zdravom razumu sve što je RepopeR o tome rekao je i ekonomska, i gopodarskai, i politička istina odn. besmislica. Uostalom nije ti odgovorio u čemu je INA strateški interes, zar ne ? Laci 0 0 0


LNG Krk je već u važnim EU planovima opskrbe i diverzifikacije.U tim planovima se vrlo jasno polazi od toga da on mora biti isplativ,a tek onda se navode drugi argumenti.Ono što mene brine jeste trenutačno ozračje s Rusijom visavis službene EU. Naime RepopeR 0 0 0


s jedne strane Rusi snažno djeluju kontra LNGa jer to ruinira njihovu jednu od najvažniju polugu(ovisnost o energentima),a s druge strene EU panično reagira kontra Rusije jer se uvjerila u žestinu i ozbiljnost situacije.Opasnost je da se zbog te RepopeR 0 0 0


eufemistički rečeno povećane senzibilnosti(panike) reagira na štetu glavnog argumenta isplativosti,te da Hr u tom smislu bude nekakva usputna žrtva nastale situacije.S druge pak strane treba iskoristiti upravo taj trenutak da se stvar završi. RepopeR 0 0 0


Opširnije o EU LNG strategiji na https://goo.gl/Bvq5m1 svakako pogledati mapu planova, uvod, ključne točke i naravno zaključak. Sretna (L)Nova Godina! RepopeR 0 0 0

Analiza

Umjesto nebuloze o preuzimanju, Hrvatska se treba riješiti INA-e

29.12.2016. 07:20, Je li otkup Ine strateški interes Hrvatske?

Toliko smo već puta čuli da je INA strateška kompanija, strateški interes, pitanje za biti ili ne biti Hrvatske i tko zna što još ne. Pri tome nije nitko definirao što su točno strateški interesi Hrvatske i zašto bi to trebala biti baš INA, kompanija sa stotinjak benzinskih crpki i nekoliko ne previše profitabilnih naftnih polja (ona u Siriji su do daljnjega na ledu). Na tržištu derivata ima toliko goriva da ne znaju što će s njim, pa se može jako jeftino nabaviti bez da se ide u avanturu od dvije milijarde eura, uvećanu za poduzetnički rizik obnavljanja dviju skupih ... više >

  • 9
  • 2
  • 0
  • 24

Analiza

Markovina ante portas

21.12.2016. 20:20, Može li Nova ljevica ugroziti SDP?

Slušao sam jučer Markovinu i novoljevičare u „U Mreži Prvoga“ i ne mogu se oteti dojmu da će “Nova Ljevica” (NLJ) biti još jedna od mnogih stranaka koje su kratko bljesnule i ugasile se prije nego je itko i primjetio bljesak.

Nadam se da griješim i da prvi dojam vara, jer je nova preraspodjela na ljevici neophodna - SDP je opterećen i programom koji je neoliberalan i prošlošću koja je komunistička, a još i više povijesnim nasljeđem i pravnom sljedbom. Oni nisu socijaldemokrati, oni su ono što, recimo u Njemačkoj, predstavlja “Die Linke” - direktna sljednica zloćudne SED Ericha Honeckera. Stoga prostora ima jer je veliki broj ljudi koji lijevo misli i osjeća toliko zgađen tom sljedbom da mu ne pada na pamet glasovati za SDP. Prostora ima i zbog toga što je SDP programski sve samo ne socijaldemokratska stranka. Niti ga je briga za radnička prava, fućka mu se za socijalna prava, za prava žena i rodnu ravnopravnost. Iako je od ovih 25 godina osam godina bio na vlasti, SDP nije napravio ništa da Hrvatsku uvrsti u uljuđene države po pitanju školstva, odnosu prema vjerskim zajednicama, odnosu prema manjinama i td itd.

A sada natrag na Markovinu i NLJ. 

Markovina mora shvatiti da osjećati pripadnost svom narodu nije ni nacionalizam ni šovinizam niti desničarenje. Većina ljudi u Europi taj osjećaj ima i njeguje, i pri tome im nimalo ne smeta da budu politički lijevo. Njemački SPD na primjer, ima u svom imenu i D što znači njemački i to nikome ne smeta da bude i njemački i lijevo, čak i prije spomenuti, zločinački SED iz istočne Njemačke je imao to D u svom SED – bio je i u naslovu ono što je bio i u zbilji – njemačka stranka. Da li je NLJ hrvatska stranka ili se stidi onoga hrvatskog? Markovina je proglasio nacionalizmom to što se zagrebački aerodrom zove  (treba zvati) po Franji Tuđmanu. Europska je tekovina, i to neovisno o svjetonazoru, da se nacionalne veličine počaste  tako da se po njima nazovu velike ulice, trgovi a i aerodromi kao npr. John F. Kennedy u New Yorku, Charles de Gaulle u Parizu, Willy Brandt u Berlinu, Franz Josef Strauß u Münchenu itd, sve od reda aerodomi nazvani po političarima koji uživaju izuzetno veliko poštovanje u narodu. To nije nikakva desna opcija, to je jednostavno dobar običaj. Markovina kaže da nije veliki pobornik Josipa Broza ali eto, kada je Tito već dobio trg u Zagrebu ne treba mu ga oduzimati - ipak su njegove zasluge velike. Nitko ne osporava njegove zasluge ali je mladi povjesničar izgleda zaboravio njegove zločine. A oni smetaju, oni su neizdrživa bol i teret za njegove žrtve, kojih veliki broj još svakodnevno prolazi trgom koji nosi ime njihova zlotvora.

Slijedeći problem NLJ bi mogao biti njihovo rukovodstvo. Tu sjedi nekoliko ljudi koji imaju stanoviti renome na lijevoj intelektualnoj sceni ali nemaju nikakve karizme, nikakvog svojstva vođe, nikakve sposobnosti da za sobom povuku ni svoje, a kamoli tuđe birače, o masama da i ne govorim. Oni mogu govoriti dopadljivo za jako uski krug istomišljenika, a bojim se da ni njih neće povući za sobom. Koga to može Zoran Pusić pridobiti da da svoj glas stranci koju on zastupa, stranci čiji je on kandidat?

Ovaj problem će se možda i riješiti ako se uspije privući nova lica,  ljude koji vjeruju u lijevu opciju, a nisu opterećeni lijevim stereotipovima sa ovih prostora. Tih ljudi ima u svim političkim opcijama ali ih treba privući konkretnim ponudama za rješavanje problema, a ne floskulama što treba učiniti. Javnost je sita priča o tome što treba - to više nije dovoljno, sada je došlo vrijeme za KAKO i KADA. Problemi hrvatskog društva su poznati – a MOST i Živi Zid nemaju monopol za njihovo riješavanje. Tu se otvara veliki prostor za jednu razumnu, ideologijom neopterećenu, lijevu opciju. Ja toj opciji želim sve najbolje jer mislim da je jedna razumna lijeva stranka neophodna za dobrobit hrvatskog društva.

Novoljevičari bi se najozbiljnije trebali prihvatiti najaktualnije teme – obespravljenosti zaposlenika u poduzećima i njihovom skoro pa robovskim statusom, usprkos prilično dobrim zakonima koji reguliraju ta pitanja. Obećati provođenje postojećih zakona, osigurati plaćanje prekovremenih, plaćen dodatak na rad nedjeljom, praznikom i noću. Pa ako taj rad bude dobro plaćen nitko neće imati ništa protiv toga da sjedi na kasi i na glavi nosi jelenje rogove. Mislim da je to tema koja jednoj poštenoj lijevoj opciji otvara niz mogućnosti za samopromociju i profiliranje na političkoj sceni. Jer, nisu problem zakoni, problem je nedostatak političke volje za kontrolu poslovanja i dosljedno i rigorozno provođenje zakona. Ovrhe, deložacije, blokirani računi su teme koje moraju biti teme svake razumne lijeve opcije. Činjenica da je MOST slabo, ako ikako, ispunio predizborna obećanja po pitanju ovršnog zakona otvara čitav niz mogućnosti za njegove promjene i dorade i za politički marketing koji ne može ostati bez rezultata. Nikome se ne može garantirati krov nad glavom, ali se može ograničiti ovršnost jedine nekretnine nad kojom nema ugovorene hipoteke. Tako da nitko ne može ostati bez kuće jer nije platio TV pretplatu.

Čitav niz drugih pitanja, poput zbrinjavanja otpada i reciklaže, korištenja javnog pomorskog dobra i drugih javnih površina, državnog poljoprivrednog zemljišta, čistoće i uređenosti okoliša, su pitanja koja omogućuju svakoj razumnoj političkoj opciji lijeve prominijencije da se profilira i zauzme poziciju u sredini lijevog političkog spektra. Pozicioniranje na ljevici bez floskula o nacionalizmu, bez svađa o tome kako se koji trg ili aerodorm trebaju zvati je jedina garancija kakvog- takvog uspjeha nove ljevice. To ne znači da se ne može reći da je fašizam najveće zlo i da za pozdrav ZDS nema mjesta nigdje, a najmanje u Jasenovcu, ali to znači i da se ne može reći da se aerodrom ne treba zvati po Tuđmanu.

I na kraju nova regionalizacija, ukidanje besmislenih općina je  također zanimljiva tema i za lijevu opciju. Ali sigurno ne predstavlja prioritet osim ako prihvaćanjem te teme neće proširiti spektar mogućih glasača u što nekako baš sumnjam.

Kritika proračuna je jedna od najvažnijih tema danas u Hrvatskoj. Proračun je napravljen konzervativno, desno liberalno, bez imalo sluha za potrebe najsiromašnijih i najugroženijih slojeva društva. Kao da ga je radio Super Hik. Tu je ogroman prostor za kritiku bez da se kritizira sama srž proračuna – smanjenje javnog duga. Mi moramo štedjeti, moramo povećati prihodovnu, smanjiti rashodovnu stranu. Ali ne tako da račun plate oni najsiromašniji. Upravo na tom području se ukazuje čitav niz prilika za kritiku i programsko djelovanje sa aspekta moderne europske ljevice. Jer proračun je i preraspodjela sredstava. A u ovom Marićevom su najslabiji najgore prošli. PDV je najnesocijalniji način financiranja javnih financija a on je u Hrvatskoj najveći u EU. Umjesto da onda ublaže efekte tog ekstremnog PDVa, HDZ & MOST su ga htjeli podići i za ljekove. Nova Ljevica mora biti u stanju ponuditi riješenja koja manje ugrožavaju slabe i nemoćne a da pri tome ne dodju u iskušenje ponovo početi raditi velike proračunske minuse koji su za državu pogubni. Takvim programom bi, siguran sam, izgradili profil stranke koja je zbilja ljeva, neopterećena prošlošću i okrenuta budućnosti.

Prema svemu onome što sam do sada čuo i pročitao nema puno razloga za optimizam ali im treba dati vremena i priliku i poželjeti sve najbolje i sretnu ruku. Jer ništa u Hrvatskoj nije potrebnije od stranke koja dosljedno brani slabe i nemoćne.

Ocjene (2)


Respektira (2): Laci, siouxica


Komentari (9)


Bravo, i ti si primjetio viewer da nema odjeka na ozbiljne tj. "osjetljivce" teme, ali ima puno ako s eradi o nečemu nevažnom. ovi u Saboru koji dižu automatski ruke su samo slik aopćeg stanja u društvu glede korištenje mozga ili savjesti. Laci 0 0 0


Ono "D" znači da je stranka njemačka, pa ti preporučam rječnik. Da ih ima i takvih koje to slovo nemaju i ne žele imati ja ne sporim. Ali mi se kod NLJ ne sviđa i mislim da im smanjuje izglede za uspjeh. Pravna sljedba se ne definira brojem članova omblez1 0 0 0


koji su prešli iz jedne stranke u drugu nego time tko je pravni sljedbenik, tko je preuzeo imovinu, a tko arhive. A tu puno prostira za rasprav nema, jasno je tko je pravni sljednik SKJ(H). omblez1 0 0 0


@omblez, of course, natürlich. CDU = Christlich-Demokratische Union, FDP = Freie Demokratische Partei , CSU = Christlich-Soziale Union. Sorry, nije tema, malo smo skrenuli. Inače analiza je dobra, pokazuje moguća polja djelovanja,iako sam skeptičan viewer 0 0 0


Stranke koje ti ovdje navodiš se ne spominju u mojoj analizi, to su, sve redom desno orijentirane stranke. Ja pišem o lijevim strankama koje u svom nazivu imaju oznaku nacionalne pripadnosti. omblez1 0 0 0

Analiza

Markovina ante portas

21.12.2016. 20:20, Može li Nova ljevica ugroziti SDP?

Slušao sam jučer Markovinu i novoljevičare u „U Mreži Prvoga“ i ne mogu se oteti dojmu da će “Nova Ljevica” (NLJ) biti još jedna od mnogih stranaka koje su kratko bljesnule i ugasile se prije nego je itko i primjetio bljesak. Nadam se da griješim i da prvi dojam vara, jer je nova preraspodjela na ljevici neophodna - SDP je opterećen i programom koji je neoliberalan i prošlošću koja je komunistička, a još i više povijesnim nasljeđem i pravnom sljedbom. Oni nisu socijaldemokrati, oni su ono što, recimo u Njemačkoj, predstavlja “Die Linke” - direktna sljednica zloćudne SED Ericha Honeckera. ... više >

  • 2
  • 0
  • 0
  • 9

Analiza

Most i HDZ će uskoro postići dogovor

02.10.2016. 10:07, Hoće li HDZ i MOST postići dogovor?

Nimalo ne vjerujem u priče o prekidu pregovora između Mosta i HDZa, naprotiv, siguran sam da će na slijedeće konzultacije kod predsjednice Andrej Plenković donijeti potrebne potpise za stjecanje statusa mandatara, a da će među tim potpisima biti i potpisi Mosta.

Zašto Most toliko iritira veliki broj političkih komentatora, zašto Mostovo dosljedno i principjelno pregovaranje nazivaju ucjenom je nešto što mi je teško shvatiti a nemoguće prihvatiti. Posebno je iritantan komentar Jelene Lovrić u Jutarnjem gdje se neprofesionalno i sa loše prikrivenom mržnjom prema Mostu obrušava na baš sve ono što Most jest, a neizravno i na sve one koji Mostu vjeruju i od njega očekuju baš ono što MOST radi – dosljedno inzistiranje na dogovoru o provedbi onih programa zbog kojih je Most dobio povjerenje birača.

Je li to neznanje ili nešto drugo kada se piše o dugotrajnosti procesa pregovaranja, o foteljašima iz Mosta, kojima eto, nije do ničega nego do fotelja. Pa gospođo Lovrić i ina gospodo, jeste li autistični? Most je imao fotelje i da ih je htio zadržati mogao je zatvoriti oči i pustiti Karamarka i njegovu konzultanticu da i dalje haraju Hrvatskom. No nije, po prvi puta u hrvatskoj političkoj povijesti je jedna politička grupa na vlasti dosljedno stala na obrani principa poštenja i dostojanstva, te svojim inzistiranjem na Karamarkovoj ostavci prouzrokovala rušenje vlade i nove izbore. Da li je i to bila politička ucjena ili politička kultura i dostojanstvo u vođenju politike na, do sada u Hrvatskoj, neviđenoj razini?

Pogledao sam malo koliko traju koalicijski pregovori u nekim drugim zemljama, a u Njemačkoj su podatci bili lako dostupni pa eto njihovog primjera. Nakon zadnjih izbora u Njemačkoj za Bundestag su koalicijski pregovori između CDU/CSU i SPD-a trajali skoro tri mjeseca (86 dana od objave službenih rezultata izbora do prisege kancelarke Angele Merkel), prosječno trajanje pregovora o formiranju vlade traje u Njemačkoj 40 dana. I nitko se ne uzbuđuje, a inzistiranje manjeg partnera na provođenju njegovih izbornih obećanja se ne naziva ucjenom nego dosljednim provođenjem izbornih obećanja.

Pa zašto onda kod nas tolika povika i napadi na Most? Samo zato što je Most, poput Tsunamija, uletio u uvriježene strukture. Zato što je iz temelja potresao dvije najveće političke stranke, zato što inzistira na poštenju u politici i zato što ne traži fotelje zbog fotelja nego zbog toga što su ove jedini garant provedbe Mostove politike – politike koja je i u zadnju godinu dana donijela senzacionalne rezultate. Ali naši vrli komentatori ne uvažavaju brojke i datume i činjenicu da je baš u vrijeme ove vlade, vlade Mosta i HDZa, Hrvatska počela put preporoda. To se jednostavno ignorira i uporno se ponavlja kako je ovo najgora vlada u hrvatskoj povijesti, iako nitko još nije naveo ni jedan uvjerljiv razlog zašto je to tako. Eto ja osjećam potrebu napisati da je ovo najbolja vlada, da je postigla puno, da je započela još više, da je konsolidirala javne financije, smanjila proračunski deficit, podigla zaposlenost i BDP ......  Temeljni princip procjene uspješnosti jedne vlade se mjeri usporedbom makroekonomskih pokazatelja  na početku i na kraju te Vlade. Da ova vlada, kao tehnička vlada od sada pa do skorog kraja svog tehničkog mandata, čak sve pogrešno napravi ti su pokazatelji za tekuću vladu jednostavno briljantni. Pa bilo to Vama gospođo Lovrić pravo ili krivo – jednostavno je tako; samo pročitajte brojeve, a ako ih ne razumijete pozovite pomoć, a ako ih ni onda ne razumijete ne pišite o onome što ne razumijete.

Najveća sreća je da smo na čelo najveće hrvatske stranke dobili čovjeka koji ulijeva velike nade, impresionira me od prvog dana, svojom retorikom, strpljenjem, dostojanstvom i autoritetom koji proizlazi iz svakog njegovog nastupa. Izgleda da zna izabrati i prave suradnike. Mislim da je njemu Most ne samo idealan partner za sastav Vlade nego i paravan iza kojega će lakše donijeti odluke koje bi se u njegovoj vlastitoj stranci možda mogle smatrati spornim.

Usprkos medijskoj harangi, usprkos kritikama iz oporbenog tabora, posebno iz HNSovog, siguran sam da ćemo uskoro dobiti stabilnu i dobru vladu u interesu svih nas. Hoće li pri tome Most dobiti jedan resor manje ili više, predsjednika ili potpredsjednika Sabora je pri tome sasvim nevažno. Važno je da se nastavi onako kako je Oreškovićeva vlada počela.

Sretno im bilo.

Ocjene (9)


Respektira (4): Alumnus, viewer, Zenga2, Spektator


Slaže se (5): Anyst, Laci, Mac316, Zenga2, Spektator


Komentari (8)


aznica i brisanja ljudi s boravista, bez sudske odluke, onda me je strah, za sudbinu demokracije u Hrvata. Sto se koalicijski pregovora tice, tu si potpuno u pravu. U Hr. su ljudi navikli, da se dogovor napravi za nekoliko dana, a najvaznija je bila viewer 0 0 0


podjela plijena. MOST je tu napravio iskorak i ti se mora respektirati. U konacnici, dobri i deteljni dogovori kucu grade i smanjuju napetosti u ciklusu upravljanja drzavom. Zato je bolje pricekati nekoliko tjedana i dobiti dobar dogovor, nego zuriti viewer 0 0 0


pod svaku cijeni i nesto sklepati i prezentirati narodu. U cemu ja vidim veeliki problem, kako kog MOSTa tako i kod HDZa su ljudi, koji bi trebali provesti sve te naume. Tu ne mislim na prvi esalon, ministre, nego na strucnjake ce operacionalizirati viewer 0 0 0


sprovoditi i nadgledatiti te procese i njihovi ucinkovitost u praksi. Tu je Hr. kao drustvo, jako tanko, a ne zele uvesti "pamet iz vana" u obliku senior savjetnika, Nijemaca i Austrijanac, koji su u mirovini i rado bi radili, samo za "Kost & Logis". viewer 0 0 0


Što se komentara o traljavosti rada tiče u MUP-u glede odzimanje iskaznica i brianja iz boravišta, mislim da je to jedna lukava ujdurma ljudi u MUP-u koji je umrežen SDP/Ostojićevskim kadrovima. Njima je u interesu "razbijesniti" narod ! Laci 0 1 0

Analiza

Most i HDZ će uskoro postići dogovor

02.10.2016. 10:07, Hoće li HDZ i MOST postići dogovor?

Nimalo ne vjerujem u priče o prekidu pregovora između Mosta i HDZa, naprotiv, siguran sam da će na slijedeće konzultacije kod predsjednice Andrej Plenković donijeti potrebne potpise za stjecanje statusa mandatara, a da će među tim potpisima biti i potpisi Mosta. Zašto Most toliko iritira veliki broj političkih komentatora, zašto Mostovo dosljedno i principjelno pregovaranje nazivaju ucjenom je nešto što mi je teško shvatiti a nemoguće prihvatiti. Posebno je iritantan komentar Jelene Lovrić u Jutarnjem gdje se neprofesionalno i sa loše prikrivenom mržnjom prema Mostu obrušava na baš sve ono što Most jest, a neizravno i na sve one koji ... više >

  • 4
  • 5
  • 0
  • 8

Analiza

I nakon Milanovića Milanović ?

13.09.2016. 16:26, Je li ovo politički kraj Zorana Milanovića?

Nisam tip koji glasa za SDP iako su jednom, 2011, dobili i moj glas. Moj glas nisu dobili zbog toga što sam im tada bio sklon nego zbog toga što sam se, nakon afera sa Sanaderom, bojao za državu.  Milanovića sam prezreo onog trenutka kada je, preuzevši  SDP, skinuo Ljubu Jurčića sa obećanog kandidatskog mjesta i tamo ustoličio sebe. Ako mu se to i moglo oprostiti, siguran znak slabosti njegova karaktera je tadašnja izborna noć, kada nije htio priznati da je izgubio, a onda kada je to napokon ušlo u njegovu tvrdu glavu, odbio dati obećanu ostavku. To nisu karakteristike europskih političara, čast i dostojanstvo u porazu su nešto što se u Europi samo po sebi razumije. Milanoviću to pak nije nimalo naškodilo, uredno je izabran i ostao na čelu SDPa sve do današnjeg dana. I potpuno dosljedno sebi  još nije čestitao Plenkoviću na pobjedi. Pa i kako bi, nije Plenković pobijedio jer je bolji nego su birači neznalice i izabrali krivog.

Kakva mu je ostavština? Skoro pa nikakva. Na području socijale nije za svoje prirodne slijedbenike učinio ništa, a sramotni Ovršni zakon, po vrsti najsramotniji u Europi, je pustio da se zahukta,  da se jadnicima, potpuno nepotrebno, isiše i zadnja kap ionako već dobro prorijeđene krvi. Da se razumijemo, ja nisam protiv toga da se vraćaju dugovi, pa i ovrhom, ali ne može ovrha koštati  50x više od osnovnog duga, a koštala je i više. Na fiskalnom području sama katastrofa, javne finacije nikada gore a opravdanje – pa to smo sve od njih nasljedili - ne može se preko noći popraviti. Ali se može pogoršati. I pogoršalo se. Ja ne znam što je to Milanovićeva vlast dobro učinila i ne žalim što ide.

Ali si je uzeo vremena.

Ne ostavka, nego se neće kandiditati na slijedećim unutarstranačkim izborima. Vjerojatno zato što, dok je još na čelu stranke, pa makar i u ostavci, još uvijek ima stanovitu snagu i utjecaj, pa još može ugrist, kolikogod mu zubi bili klimavi. Tako će tražiti, i vjerojatno dobiti, neku sinekuru prije nego pođe sa čela SDPa. Prilično sam uvjeren da je, osim sinekura, razlog za ostavku na rate i želja da spriječi ponovni prijam Aleksandre Kolarić i drugih u stranku i tako spriječi njihovu kandidaturu i mogući izbor na čelo stranke.  Ali kakogod se stvari razvijale Milanović je najkasnije za 5 mjeseci prošlost SDPa.  Dali je i politička prošlost će se tek pokazati, nisam baš siguran. Možda čak pikira i na mjesto potpredsjednika sabora, a ako ne to (tu ipak treba ponekad doći na vrijeme) onda na neki odbor, gdje bi bio dobro plaćen a malo istaknut. Usisivače, siguran sam, ne želi više prodavati.

Kakav je SDP ostavio i kome ga je ostavio?

SDP će sada izabrati novoga vođu i nadam se da će izabrati nekog koji nije autokrata, nekoga tko živi demokraciju i iskreno vjeruje u nju. Isto tako, ta osoba mora znati što je politička odgovornost; poučeni Milanovićevim iskustvom mogli bi, u interesu demokracije, donijeti pravilo da, nakon izgubljenih izbora za Sabor (izgubljeni izbori za SDP su oni nakon kojih SDP ne daje premijera), funkcija predsjednika automatski prestaje, bez prava ponovne kandidature. SDP je sada stranka kojoj su na čelu bezkičmenjaci koji se nisu usudili suprotstaviti Milanoviću ni onda kada ja bilo jasno da se srame onoga što on radi. Sada imaju priliku promijeniti statut, otežati raspuštanje lokalnih podružnica, praktički onemogućiti izbacivanje iz stranke. Samo tako će unutarstranačka demokracija oživjeti, a predsjednik stranke će biti prvi među jednakima.

Koga izabrati?

Ranko Ostojić je na čelu liste bezpogovornih poslušnika Zorana Milanovića, njegov potrčko koji nije nikada izustio riječ bez da je pitao šefa, ili, u najmanju ruku, bez da je dobro promislio što bi šef u toj prilici rekao. Stajao je uz Milanovića uvjek, bez rezerve i jedne riječi protiv. Mislim da bi izbor Ostojića (i njemu sličnih) bio početak kraja SDPa kao velike nacionalne stranke i njena polagana ali sigurna marginalizacija.

Između do sada pristiglih ili najavljenih kandidatura Tonino Picula je moj izbor. Čovjek od karaktera, sa stavom i bez dlake na jeziku. Zna i kada treba šutjeti ali u biti je uvijek rekao sve i nije se libio suprotstaviti velikom vođi, niti se ustručavao podržati one koji su bili protiv Milanovića. Ima veliko europsko iskustvo, ima iskustvo kao član Račanove vlade. Ne samo po tome mu ni jedan kandidat nije ravan. Osim toga, siguran sam da je liberalan i demokratski duh, da podnosi suprotno mišljenje i da ja u stanju provesti neophodnu demokratizaciju stranke. Jedini koji se možda može mjeriti s Plenkovićem.

Aleksandra Kolarić se također nudi. Iako je njen otpor Milanoviću zbog „Lex Perković“ nešto vrijedno svakog divljenja mislim da ona još nije zrela da preuzme stranku. Nema nikakvog rukovodećeg iskustva i, osim što je bila Račanova glasnogovornica, nije se nikada ni približila vlasti. Njena vjernost ideji SDPa je za pohvalu ali to nije dovoljno da bi se postalo predsjednik stranke. Osim toga je i pitanje da li će se uopće moći kandidirati kada nije član stranke.

Za Sinišu Hajdaš Dončića važi, manje više, skoro sve što sam napisao za Ranka Ostojića, iako u blažoj formi. I on je bezpogovorno podržao sve Milanovićeve gluposti, a to što je ponekad dvosmisleno možda i izustio nešto što sliči na neslaganje nije dovoljno. Osim toga, nema nikakvo iskustvo a ne može računati sa širom podrškom u drugim djelovima Hrvatske.

Moj drugi kandidat bi bio Davor Bernardić iako ga, izgleda, članstvo SDPa bas previše i ne voli. Jednostavno je previše pametan, a to se teško oprašta. Ipak mislim da bi trebao pokušati, ako ništa ono da vidi gdje je pozicioniran.

Možda se pojavi i netko drugi, netko tko je do sada bio manje istaknut, pa poremeti planove svim etabliranim kandidatima. Neki Deus ex machina, poput Obame pred 8 godina, kada je pomeo etabliranu Hilary Clinton.

Možda bi to bilo još i najbolje što se ucviljenom SDPu sada treba dogoditi.

Ocjene (7)


Respektira (5): Zenga2, BorisTraljic, Daikan, siouxica, Spektator


Slaže se (2): Zenga2, Laci


Komentari (2)


Nejasan mi je Picula kao nekakva "nova snaga", a u SDP-u je dulje od Milanovića, ne pamti ga se ni po čemu značajnom, a i njegovo famozno stanovanje u Zagrebu dok je bio gradonačelnik Velike Gorice, osobno mi ne bi ulijevalo povjerenje. Alumnus 0 0 0


Ja mislim da nije važno jeli nova ili stara snaga, nego jeli dobar ili loš. Dobar je, a imao je hrabrosti suprotstaviti se Milanoviću, iznijeti svoje mišljenje. EU parlament je i HR parlament pa je normalno da tamo ostane i kao šef SDPa. omblez1 0 0 0

Analiza

I nakon Milanovića Milanović ?

13.09.2016. 16:26, Je li ovo politički kraj Zorana Milanovića?

Nisam tip koji glasa za SDP iako su jednom, 2011, dobili i moj glas. Moj glas nisu dobili zbog toga što sam im tada bio sklon nego zbog toga što sam se, nakon afera sa Sanaderom, bojao za državu. Milanovića sam prezreo onog trenutka kada je, preuzevši SDP, skinuo Ljubu Jurčića sa obećanog kandidatskog mjesta i tamo ustoličio sebe. Ako mu se to i moglo oprostiti, siguran znak slabosti njegova karaktera je tadašnja izborna noć, kada nije htio priznati da je izgubio, a onda kada je to napokon ušlo u njegovu tvrdu glavu, odbio dati obećanu ostavku. To nisu karakteristike ... više >

  • 5
  • 2
  • 0
  • 2

Analiza

Zašto ću glasati za MOST

07.09.2016. 15:36, Anketa: Tko će formirati vladu nakon izbora 11.9.?

Zašto ću svoj glas dati Mostu? Zato što su najpoštenija i najdosljednija politička opcija od osnutka ove države.

Počnimo od studenog 2015. Usprkos medijima, lobiranjima i pritiscima sa svih strana, usprkos sramnom ponašanju Zorana Milanovića oni su istrajali u svojim zahtjevima, doveli nestranačkog mandatara i nakon dugih porođajnih muka započeli s pomjenama. Sve što je ta Vlada s MOSTom do sada napravila, sa izuzetkom bezglavog odnosa prema kurikularnoj reformi, je bolje nego što je radila ova prije nje. A to najvećim djelom možemo zahvaliti baš MOSTu. Proračunska konsolidacija je temelj opstanka Hrvatske a ona je provedena briljantno.

Rast gospodarstva se mora gledati kroz duže vremensko razdoblje ali je i u tom segmentu došlo do znatnih poboljšanja koja su zasluga Vlade na odlasku. Usprkos problemima i neprestanim svađama, u samo par mjeseci su napravili više nego SDP za 4 godine.  

Te svađe im se spočitavaju kao nešto neprilično i štetno, rušenje Vlade je gotovo pa krimen.  Upravo suprotno. Svađe i žestoke rasprave su dio demokratske političke kulture i moraju se voditi i dobro je da  se vode. To što je hrvatsko biračko tijelo, a djelomično i mediji, nenaviklo da se itko suprotstavlja velikom vođi, pa kojigod to bio (Sanader, Milanović), nikako ne znači da je to dobro. Italija je ostvarivala najveći gospodarki rast u razdoblju u kojem su se vlade mijenjale poput košulja, nitko u petak nije znao hoće li vlada vladati i u ponedjeljak pa su ipak postali jedna od najvećih svjetskih ekonomija.

Ali glavni razlog zašto je MOSTu moj glas siguran su, do sada u hrvatskoj politici neviđena, dosljednost i principjelnost. Svi oni koji kažu da MOST voli vlast trebali bi znati da je MOST vlast imao i da je svojom odlukom odlučio da je više nema. Nije HDZ srušio Vladu nego je MOST,  svojim inzistiranjem  na političkoj higijeni, prisilio Karamarka da ili dade ostavku  ili da zadnjim trzajima svoga političkog korpusa sruši Vladu. Da je Mostu bilo do vlasti još bi je imao a mi svi i Karamarka i konzultanticu.

Ne mogu reći da se sa svime što MOST radi i govori slažem. Velika količina političkog dilentatizma sigurno nije dobra ali je bolja nego profesionalizam na kakav smo navikli od Peđe Grbina, Hajdaš Dončića i Zorana Milanovića. Najsmješniji je MOSTov zahtjev da Sabor izglasava zakone prije formiranja Vlade. Tako nešto nisam vidio ni u jednoj državi do sada. Ali sve to skupa je ništa u usporedbi sa neograničenom vlašću bilo koje od dvije najveće političke stranke u Hrvatskoj, MOST je jedini u stanju nepokolebljivo i nepotkupljivo kontrolirati i njihova i svoja politička obećanja, biti jedini garant koliko toliko uspješnog provođenja obećanih i neophodnih reformi.

Smeta mi  i vjerojatna povezanost s Crkvom i ultra konzervatiivizam po pitanjima koja su u Europi već davno riješena i u koja se europske Crkve ne miješaju. Ni jedno od tih pitanja MOST nije postavio kao uvjet za suradnju, naprotiv, sve su te teme potekle od raznih medijskih spinova. Iako ne sumnjam u katoličko konzervativnu orijentaciju Bože Petrova i većine njegovih suboraca prilično sam siguran da niti jedna od tih svjetonazorskih tema neće isplivati na provršinu niti biti predmet velike diskusije i prepirke među budućim partnerima. Istospolni brak neće proći ali će sadašnje, solidno rješenje, ostati, u zakon o pobačaju se neće dirati kolikogod se Košić i njemu slični pjenili itd itd. Možda im (Bozaniću i ekipi) i dobace neku oglodanu koščicu u obliku ograničenja rada nedjeljom ili slično, ali i u to sumnjam. Njima će duša biti ispunjena već samim tim što su „njihovi“ na vlasti pa neće ni primjetiti koliko su sa svojim rigidnim stavovima i MOSTu nevažni.

I last but not least - Narodna koalicija je skupina političkih ljudoždera sastavljena na samo jednom principu: Vlast pod svaku cijenu. Kako inače objasniti  izuzetno iritantnu i sramotnu činjenicu da je član te koalicije stranka kojoj je na čelu čovjek osuđen zbog razbojstva i krađe. Ubio sam se tražeci po internetu ima li igdje u civiliziranoj Europi takav ili bar sličan primjer – nema. Beljakova kriminalna prošlost  je opterećenje za narodnu koaliciju, ukoliko ova bude sudjelovala u formiranju Vlade bit će to sramota i opterećenje za Hrvatsku.

U što god vjerovali i kome god željeli dati svoj glas, izađite u nedjelju na izbore.

Ocjene (8)


Respektira (6): Zenga2, sufit, Vlaho, Daikan, siouxica, Spektator


Slaže se (2): Mac316, Laci


Komentari (9)


Suglasam sam sa Siouxicom i samo zato nisam stisnuo Slažem se. Spektator 0 0 0


ja nisam toliko sitničav pa cu ignorirati ovo o gospodarskom rastu s kojim most zaista najmanje veze ima,ostalo sve na mjestu Mac316 0 0 0


Temeljni princip ocjene uspjeha ili neuspjeha jedne vlasti je usporedba zatečenog i ostavljenog stanja. Zašto bi ja iznosio brojke, one su dostupne, usporedite proračune pa ćete vidjeti i sami. omblez1 0 0 0


To je točno, ali malo dulji mandat je potreban da bi si mogla pripisati te uspjehe. Gospodarski rast uglavnom nije zasluga Milanovića. Radi se o kombinaciji vanjskih faktora i borbi za preživljavanje naših poduzetnika, Milanoviću usprkos. Spektator 0 0 0


Spektator , tocno , vasa primjedba je na mjestu, ali sve ostalo stoji ,svaka cast na analizi ! Ivanbrazil 0 0 0

Analiza

Zašto ću glasati za MOST

07.09.2016. 15:36, Anketa: Tko će formirati vladu nakon izbora 11.9.?

Zašto ću svoj glas dati Mostu? Zato što su najpoštenija i najdosljednija politička opcija od osnutka ove države. Počnimo od studenog 2015. Usprkos medijima, lobiranjima i pritiscima sa svih strana, usprkos sramnom ponašanju Zorana Milanovića oni su istrajali u svojim zahtjevima, doveli nestranačkog mandatara i nakon dugih porođajnih muka započeli s pomjenama. Sve što je ta Vlada s MOSTom do sada napravila, sa izuzetkom bezglavog odnosa prema kurikularnoj reformi, je bolje nego što je radila ova prije nje. A to najvećim djelom možemo zahvaliti baš MOSTu. Proračunska konsolidacija je temelj opstanka Hrvatske a ona je provedena briljantno. Rast gospodarstva se ... više >

  • 6
  • 2
  • 0
  • 9

Analiza

Andrej Plenković je najbolji kandidat za novog šefa HDZ-a

24.06.2016. 11:12, Je li Andrej Plenković najbolji kandidat za novog šefa HDZ-a?

Evo odgovora već u naslovu. Svi drugi mogući kandidati mu nisu ni do koljena. Ima sve što jednog modernog političara krasi - od izgleda do retorike i hrabrosti da u pravom trenutku izgovori prave riječi. Njegov govor na nedavnom skupu HDZ-a je bez presedana po snazi poruke i hrabrosti govornika. U hrvatskoj političkoj praksi je malo takvih primjera. Svi uglavnom trče za vođom a kada se ovoga smjeni onda kažu da mu nisu ništa dužni i traže drugog za kojim će tako hrabro i dosljedno potrčati. Pa tako sve do provalije.

Mislim da su u HDZ-u shvatili da im je Plenković jedina garancija da ne padnu ispod 20%, možda čak iza Mosta. Kolikogod njihovo biračko tijelo bilo stabilno i kod njih postoji jedna granica. Ta granica je to bliža što je alternativa bliža, a HDZ je, za veliki broj svojih potencijalnih birača, u Mostu već dobio alternativu. Plenković je jedini kandidat koji može ujediniti sve one koje želi ujediniti pod svojim vodstvom. Ne vjerujem da će i dalje tražiti podršku Tepeša i njemu sličnih ali će HDZ pod Plenkovićem sigurno biti puno prihvatljiviji urbanoj, civiliziranoj tehnomenadžerkoj Hrvatskoj, koja ga se je u zadnje vrijeme sramila. 

Ali još nije sigurno da će Plenković biti izabran. U HDZ-u i dalje ima dovoljno političara sa  mentalitetom pijetla koji misli da zbog njega izlazi sunce. Jednostavno je fascinantno koliko pojedinci ne mogu shvatiti da su apsolutno neprikladni za javni nastup, da ne poznaju osnovne elemente komunikacije, da nemaju ni R od retorike.

Želim Plenkoviću da uspije jer mislim da će to biti bolje za svih nas. Hrvatska nema vremena za još jedno višemjesečno mućenje u sastavljanju Vlade, a loš kandidat na čelu HDZ-a bi nas vjerovatno doveo do još jednog interregnuma sa ko zna kakvim poslijedicama.

Ocjene (1)


Ne slaže se (1): Laci


Komentari (3)


šteta što ipak nisi odlučio napisati cjelovitu analizu nego si nabrzinu iskomentirao... siouxica 0 0 0


Ah, omblez1. , Plenković nema šansi vs. Milanovića. "Pojest" će ga z agablec ! Možda se sidi tehnomenadžerima, ali njih nema dovoljno, pa jedino da NATJRAJU zaposlenike da glasuju za "plenkovićevski-mlakonjski" HDZ ?! Laci 0 0 0


Milanović nije ni sadržajno ni intelektualno Plenkoviću do gležnja. A što se rezultata izbora tiče živi bili pa vidjeli. Podsjetiti ću ta na ovaj komentar nakon izbora. omblez1 0 0 0

Analiza

Andrej Plenković je najbolji kandidat za novog šefa HDZ-a

24.06.2016. 11:12

Evo odgovora već u naslovu. Svi drugi mogući kandidati mu nisu ni ... više >

Analiza

Dakle, na samom početku i da ne bi bilo nesporazuma: ja sam uvjeren da je Vojislav Šešelj težak i devijatan čovjek, a kada su u pitanju njegovi politički ciljevi spreman je na sve uključujući angažman nemale kriminalne energije koju nesumnjivo posjeduje. Osim toga je njegova retorika gadljiva, zaslužna svakog prezira. Ali i takav kakav je, koliko god se on nama gadio kao čovjek, koliko god ga prezirali, Šešelj ima pravo na pošteno suđenje u razumnom roku. Dali ga je dobio? Nema sumnje da nije i da se u tome moraju složiti i njegovi najveći neprijatelji.


Zašto se tužilaštvo grčevito borilo da mu ospori pravo da se brani sam i zašto je sudskom vijeću trebalo tako dugo da mu to dopusti iako je to i njegovo pravo i pravo svakog optuženog. U potpuno nepotrebnom i netematskom sukobljavanju su prolazili mjeseci i godine. Pratili smo štrajkove glađu i konflikte koji se nisu ni trebali dogoditi da je tužilaštvo, a velikim dijelom i sudsko vijeće, poštovalo Šešeljeva temeljna ljudska i vlastita procesna prava. Van pameti je da čovjek sjedi u zatvoru 11 godina bez presude, a za to okrivljavati njega samoga je u najmanju ruku perverzno.

Najveća vrijednost koju je iznjedrila europska civilizacija od stare Atene preko Rima i engleskog „Bill of Rigths“ iz 1689, pa sve do današnjeg dana JE SLOBODA GOVORA I MISLI. Za mene je to pravo apsolutno usprkos podložnosti ograničenjima, posebno po pitanjima huškačkih i propagandnih govora i podsticanja na zločin, genocid i slično. Šešelj je to pravo dosljedno branio i uspješno odbranio pred sudskim vijećem, koje se odlučilo Šešeljeve govore okarakterizirati kao „podizanje morala“ u legitimnom ratu. Sve druge točke optužnice koje govore o njegovoj izravnoj odgovornosti za počinjene zločine su pale na nedostatku dokaza, odnosno na nesposobnosti tužilaštva da dokaže njegovu odgovornost za iste, pa je stoga presuda sasvim razumljiva, iako i za mene emocionalno teško prihvatljiva. Udruženi zločinački poduhvat je pokušaj tužilaštva da izađe iz okvira koji su mu zadani od osnivača suda – Vijeća SIGURNOSTI UN-a. To je način da se optuži i osudi koga god hoćeš ako ne nađeš dovoljno dokaza po individualnoj osnovi. Očigledno je da je Antonetti postavio vrlo visoke kriterije za UZP (JCE) koje tužilaštvo nije uspjelo ispuniti, pa je Šešelj slobodan čovjek.

Mislim da je zgroženost presudom širih masa u Hrvatskoj razumljiva, ipak čudi da se bujici kritika ove sudske odluke pridružuju i službena tijela, predsjednica države i šef Vlade, visoki dužnosnici i ministri i njima slični. Ako dovodimo u pitanje presudu koja nam ne odgovara, dajemo pravo drugima da dovedu u pitanje one presude koje ne odgovaraju njima. Mislim da to nije hrvatski interes. Zabrana Šešelju da dođe u Hrvatsku je jednostavno smiješna – pa tko razuman može promisliti da će on ikada zakoračiti u Hrvatsku.  Njegovu ružnu i uvrjedljivu retoriku, posebno u vezi predsjednice, treba jednostavno ignorirati i ne dati se isprovocirati. To je za njega najveća kazna.

I napokon par riječi o Velikoj Srbiji. Kada je nisu ostvarili 1918, kada je nisu ostvarili 1991, neće je ostvariti ni poslije. Osim toga su se sva službena tijela u Srbiji, uključujući Šešeljeva dugogodišnjeg učenika i suborca, a sada predsjednika Vlade Srbije, Aleksandra Vučića, jasno ogradila od Šešeljevih ideja o Velikoj Srbiji. Ne zato jer o njoj ne bi i sami sanjali nego zato što znaju koliko je ona realna. Znaju oni dobro da od velike Srbije nije ostalo ništa osim pustih želja u pomračenim četničkim mozgovoma.  Dobro znaju da im je realnost takva da im je država svakim danom sve manja, a ne bi me čudilo, ako ovako nastave, da im postane još manja. Kosovo je samostalna država, Crna Gora također, o Makedoniji da i ne govorimo, a umjesto da misle kako proširiti granice Srbije bolje bi im bilo da promisle kako zadržati postojeće (Sandžak, Vojvodina).

Dakle, koje su poslijedice  Šešeljeva oslobođenja za Hrvatsku?  Definitivno nikakve. Ako bi u Srbiji i postojala većina za Šešeljeve ideje, a nema je,  ta zemlja ne samo da nema niti vojnih niti političkih resursa te ideje provesti u djelo nego nije u stanju niti nahraniti vlastitu vojsku. Samim tim su meni strahovi koje prepoznajem u raznim komentarima jednostavno smiješni.

Ocjene (3)


Respektira (2): siouxica, Refamolitelj


Slaže se (1): Laci


Komentari (10)


..Baš kao što se iz reklama nekih emisija vidi što se kojoj ciljanoj publici(a to je rezultat pomno proračunatih tvrtki)želi prodavati,tako se iz nekih medijskih poduhvata nekih vlasnika vidi se što/tko želi s nekim područjem i kakvim sadržajima. RepopeR 0 0 0


@Repopeli imaš 100 % pravo ! Ne treba okolišati, recimo otvoreno, zagovarači "zaboravljanja" su jugofili, srbofili i sami nelojalni rbi u Hrvatskoj kojih ima dosta. Pupovac, Novosti, Stazić, Frljić..., troše hrvatski novac protiv Hrvatske. Laci 0 0 0


Zaborav je (nužna) nuspojava(mnogiput kod naših dragih suboraca poželjna),nije problem u jugo/srbo/*/filiji već je problem je što imamo profi uspostavljivače srama koji pojednostavljeno rade po uzrečici:čega se pametan srami budala se ponosi.Zato su. RepopeR 0 0 0


.oni uvijek na strani"pametnih" i propisuju dobrodušnima čega se imaju sramiti,a posebno im je za to prikladan"ponos budala".Trik je u tome što su ljudi u to doista povjerovali,sramota je ičim se ponositi.Svi žele biti na strani pameti,bianco pameti. RepopeR 0 0 0


Najviše bi se trebali sramiti urednici tiskovina i TV-a, koji promoviraju i podržavaju tu masu 'bianco pametnih' kolumnista, komentatora i analitičara. No oni koji žele da se ne ponosimo ničim sem svojom glupošću, ne znaju za sram. Laci 0 0 0

Analiza

Dakle, na samom početku i da ne bi bilo nesporazuma: ja sam uvjeren da je Vojislav Šešelj težak i devijatan čovjek, a kada su u pitanju njegovi politički ciljevi spreman je na sve uključujući angažman nemale kriminalne energije koju nesumnjivo posjeduje. Osim toga je njegova retorika gadljiva, zaslužna svakog prezira. Ali i takav kakav je, koliko god se on nama gadio kao čovjek, koliko god ga prezirali, Šešelj ima pravo na pošteno suđenje u razumnom roku. Dali ga je dobio? Nema sumnje da nije i da se u tome moraju složiti i njegovi najveći neprijatelji. Zašto se tužilaštvo grčevito borilo ... više >

  • 2
  • 1
  • 0
  • 10

Analiza

Polazim od toga da će u ponedjeljak Sabor biti konstituiran, da će Savez HDZa i Mosta izabrati svoga predsjednika Sabora i da će se opozicijski duhovi smiriti, a Milanovićev ego polako prihvatiti činjenicu da više nije i neće biti predsjednik Hrvatske Vlade.

Prilično sam siguran i da će Orešković postati premijer. Ima čitav niz vrlo važnih razloga za  njegov izbor na to mjesto.

Na prvom mjestu je svakako njegovo poznavanje svijeta financija i sposobnost da s tim svijetom komunicira izravno i bez prevoditelja. Prvi bi mu potez trebao biti da reprogramira kredite i smanji nevjerovatno visoke kamate na hrvatski dug.  Ne vidim nikoga KO BI ZA TO BIO KVALIFICIRANIJI OD NJEGA. Smanjiti kamatu na dug za samo 0,5% znači oko 300 miliona € godišnje manje na rashodovnoj strani proračuna.

I komunikacija sa međunarodnim investitorima, te poboljšanje uvjeta za njihovo djelovanje u Hrvatskoj je područje gdje je njegova kompetencija neupitna.

Nastavak provođenja plana povećanja fiskalne i financijske discipline. Na ovom će mu području njegovo praktično korporativno iskustvo biti od velike pomoći da pojednostavni proces skupljanja poreza i eventualno preraspodjeli porezni teret po principu „jaka i široka pleća – veći teret“.

Preispitivanje socijalnih davanja - na prvom mjestu treba stajati provjera stečenih prava a ne njihovo smanjenje. Socijalni sustav treba reformirati tako da mu korisnici budu stvarno potrebiti ali ni njima ne davati bianco čekove nego i od njih tražiti doškolovanje i eventualnu prekvalifikaciju. Tu je Danska najbolji uzor a i Kanada nije loš primjer, mislim da tu Orešković može ostvariti solidne rezultate.

To su po meni najvažniji razlozi za njegov izbor, oni nisu zaključni jer je on sigurno u stanju organizirati tim koji će, na čelu s njim poboljšati i druga područja.

Koji bi razlozi bili protiv njegova izbora?

Za mene samo jedan ali velik  -  nedostatak političke moći. Kao nestranački premijer Orešković nema nikakvu stranačku bazu. Njegova podrška je ovisna o volji dvaju saborskih klubova i njihovih trabanata. Tu mogu nastati problemi ako neki od njih budu razjedinjeni (npr. Most) ili ako bude prisiljen dirati u prava i privilegije klijentele HDZ-ove koalicije. Ni Bandera neće dopustiti da se u njegove previše dira. Pitanje je, međutim, dali će itko od njih dopustiti da Orešković dade ostavku, a on će je siguran sam, dati onog trenutka kada  mu se netko suprotstavi u provođenju reformi. On je, za razliku od svih dosadašnjih premijera, financijski potpuno neovisan, a mjesto premijera mu je čisti financijski gubitak pa neće dopustiti da se s njime poigravaju.

Sve priče o nedostatku legimiteta su čiste nebuloze i na njih äu se samo kratko osvrnuti. Niti hrvatski birač bira premijera, niti ministre u Vladi. Hrvatski birač bira zastupnike u Hrvatski Sabor, a ovaj Premijera. Ako Orešković dobije 76 glasova onda on ima i legalitet i legitimitet.

Sretan Božić

Ocjene (5)


Respektira (1): siouxica


Slaže se (4): radnik, Laci, Poljanak, Zenga2


Komentari (5)


@omblezi1, kratak, jasan, obrazložen/argumentirani tekst. Svaka riječ je na svome mjestu, I velika istina-SVI oni koji galame o nelegimitetu i opasnost za demokraciju, su najveći protivnici demokracije, a sa legitimitetom ZERO. Želim čovjeku sreću! Laci 0 0 0


konkretan i jasan komentar, šteta što nije ipak više raspisano, nadam se da će idući put biti više vremena:) siouxica 0 0 0


Kratko i otvoreno: analiza pogađa bit stvari. Bravo, Tihomir Orešković je prava osoba. Ili će biti što on zastupa ili će se zahvaliti na suradnji. Boljunac 0 0 0


nadam se da Tihomir Orešković, profesionalac, koji je navikao raditi u korist #gazdi", shvatiti da mi je gazda Hrvatska, a ne HDZ, te će otići ako mu ne dopuste da radi u korist Hrvatske i njenih građana. Nadajmo se da je tako... Laci 0 0 0


Tim Oresković je prava osoba na krivom mjestu. Sve što je ovdje, a i drugdje rečeno, govori samo da je on, kad bude isključivo i samo hrvatski državljanin, prava osoba za ministra financija. Ostalo je delikatno, upitno i vjerovatno Ka(tastrofalno). mihael 0 0 0

Analiza

Polazim od toga da će u ponedjeljak Sabor biti konstituiran, da će Savez HDZa i Mosta izabrati svoga predsjednika Sabora i da će se opozicijski duhovi smiriti, a Milanovićev ego polako prihvatiti činjenicu da više nije i neće biti predsjednik Hrvatske Vlade. Prilično sam siguran i da će Orešković postati premijer. Ima čitav niz vrlo važnih razloga za njegov izbor na to mjesto. Na prvom mjestu je svakako njegovo poznavanje svijeta financija i sposobnost da s tim svijetom komunicira izravno i bez prevoditelja. Prvi bi mu potez trebao biti da reprogramira kredite i smanji nevjerovatno visoke kamate na hrvatski dug. ... više >

  • 1
  • 4
  • 0
  • 5

Analiza

MOST - priče i floskule o legitimnosti procesa izbora mandatara

24.12.2015. 07:42, Je li MOST izgubio vjerodostojnost i razočarao svoje birače?

Jedno se Boži Petrovu ne može osporiti - održao je predizborno obećanje. I da, na samom početku, želim njemu i MOSTU puno uspjeha i sreće na ovom teškom i odgovornom poslu. MOST je od samog početka obećavao, a onda u pregovorima, za hrvatske prilike neviđenom ustrajnošću, tražio nestranačku tripartitnu vladu. Da je htio kompromis i vlast mogao je od samog početka birati što je htio, ponude su pljuštale a on ih nije ni razmatrao. Ustrajno do dosade je ponavljao jedno te isto.

Milanović je počeo pregovore sa figom u džepu - "oni ne mogu s lopovima". HNS i Laburisti su bili eksplicitni - oni neće i ne mogu sa HDZom. Onda ipak pregovori ali na dva smjera sa MOSTom ali i sa Prgometom. Već to što je Milanović pokušao sa Prgometom je dovoljno da opravda svaki kasniji potez Bože Petrova. Da ne ponavljam poznate priče - da, ja vjerujem da je SDP do zadnjeg trenutka pokušao vrbovati MOSTove zastupnike i u tome slavno propao.

Za razliku od Milanovića, Karamarko je od prvog trenutka bio dosljedan u odluci da nema koalicije sa SDP-om, sve druge opcije su na stolu. Pokazao je respektabilnu dosljednost u svom pregovaranju i odbio potpisati sporazum o tropartitnoj vlasti, stalno ponavljajući da je ova loša za Hrvatsku. Tako je došlo do predzadnjeg obrata i odluke MOSTa da ide dalje sa Milanovićem i njegovim trabantima.

Nimalo ne sumnjam da je Milanović i dalje pokušavao razbiti MOST i da je Petrovu u jednom trenutku postalo jasno da se s takvim čovjekom ne može vladati ni četiri dana a kamoli četiri godine, zbog toga novi i nadam se, posljednji obrat u ovoj drami - ipak HDZ.

Zahvalan sam Petrovu što Milanović više neće biti na vlasti, zahvalan sam mu i što HDZ neće sam vladati. Petrov je svoja obećanja ispunio bez ostatka a činjenica da mu je sa 10% mandata u Saboru uspjelo dominirati cijelim procesom pokazuje fascinantnu snagu karaktera i dosljednost kakvu još nismo vidjeli u hrvatskoj politici.

Sve to ne znači da je nestranački Mandatar, usprkos respektabilnom CV-u, dobro riješenje, premda mislim da je, u ovom trenutku, bolje nego novi izbori. Iako je i sam rekao da ne traži uobičajenih sto dana ja bih mu dao i više samo da nam država profunkcionira, da se novci najprije zarade pa onda potroše. U svemu tome ja mu želim sretnu ruku, MOST-u i Boži Petrovu da zadrže zajedništvo, a Karamarku da ne podlegne Milanovićevom sindromu u kojem je njegov EGO ispred državnih interesa.

Sretan Vam Božić

Ocjene (6)


Respektira (3): Spektator, siouxica, sufit


Slaže se (1): Zenga2


Ne slaže se (2): mihael, Kathairo


Komentari (1)


Prvi test, koji ova kolaicija mora poloziti je vec u ponedjeljak, kad se bira predsjednik Sabora. Siguran sam da ce SDP istaknuti g. Leku. Sto znaci, da ce glasanje morati biti tajno. Nakon toga, moramo vidjeti, tko ce zauzeti kljucna ministrastvi viewer 0 0 0

Analiza

MOST - priče i floskule o legitimnosti procesa izbora mandatara

24.12.2015. 07:42, Je li MOST izgubio vjerodostojnost i razočarao svoje birače?

Jedno se Boži Petrovu ne može osporiti - održao je predizborno obećanje. I da, na samom početku, želim njemu i MOSTU puno uspjeha i sreće na ovom teškom i odgovornom poslu. MOST je od samog početka obećavao, a onda u pregovorima, za hrvatske prilike neviđenom ustrajnošću, tražio nestranačku tripartitnu vladu. Da je htio kompromis i vlast mogao je od samog početka birati što je htio, ponude su pljuštale a on ih nije ni razmatrao. Ustrajno do dosade je ponavljao jedno te isto. Milanović je počeo pregovore sa figom u džepu - "oni ne mogu s lopovima". HNS i Laburisti su ... više >

  • 3
  • 1
  • 2
  • 1

Analiza

Upravo sam pogledao Nu2 i neuništivog Zdravka Mamića. Primitivac poput njega teško da bi i u nekom beznačajnom klubu, a kamoli u klubu koji je već  deset godina serijski  državni prvak, mogao imati bilo kakvu ulogu, ni ulogu čiščenja igračkih kopački.

Ali ako od Mamića izdvojimo ono primitivno, nekontrolirano i divlje onda se mora priznati da je zasluženo tamo gdje je i da se, kao simpatizeri  Dinama i hrvatskog nogometa, moramo smatrati sretnicima što je on tamo. Mamić svoj posao radi profesionalno na najvišoj razini, manager njegova kova bi bio poželjan u svakoj sredini koja želi dobro svom klubu i nogometu uopće. Neinteligentno zvuče kritike o Dinamovim neuspjesima u Europi – Dinamo je naime stigao u Europu a oni koji ga najviše kritiziraju bili bi sretni da im se Europska Liga pojavi na obzoru. Za sada to nije nikome (svaka čast Rijeci) uspjelo – ni blizu.

Dinamo plaća svoje igrače i zaposlenike, Dinamo ima nogometnu školu bez koje nebi bilo ni Mandžukića ni Olića ni Modrića. Dinamo nema dugova i ne treba ni cmizdriti ni prijetiti da mu se izda dozvola za natjecanje. Ne bi bez Dinama i Mamića bilo ni Eduarda ni mnogih drugih. Pa što je onda Mamićev krimen?  Osim primitivizma i divljaštva u javnom nastupu, agresivnosti prema novinarima glavni, iako dobro skriveni razlog je krimen uspjeha koji postiže sa svime što radi. Taj krimen je što, potpuno ispravno, ne želi spustiti Dinamo na razinu Hrvatske Lige nego očekuje i, vjerujem iskreno, želi da se Hrvatska Liga približi Dinamovoj razini.  Od jučer znamo da je to, na žalost, još uvijek jako daleko.

Ne razumijem diskusiju koja se razvila nakon neregularnog i nebuloznog poteza Hajduka da ne istrči na teren zbog podrške grupi huligana kojoj, sasvim legalno i u skladu sa svim važećim propisima, nije dozvoljen pristup stadionu. Što im je tu kriv Davor Šuker, a što Zdravko Mamić?  Hajduk će ponovo biti veliki klub samo ako uspije na travnjaku – travnjak je mjesto, jedino travnjak, gdje se odlučuje ko je u nogometu velik a ko ne. Samo rezultati u časnom i hajdučkom nadigravanju mogu Hajduk vratiti tamo gdje mu je povijesno mjesto – u vrh hrvatskog nogometa. Tamo – u vrhu hrvatskog nogometa - ne bi trebalo biti mjesta onima koji pale baklje, još manje onim funkcionerima koji tu paljevinu, makar i nečinjenjem, podržavaju i toleriraju.

Hrvatski propisi o kaznama i zabrani pristupu stadionima u skladu su sa istima u Europi i potpuno su jasni. Hajduk je, istu večer kada je u Zagrebu hajdučki zabio tri auto gola, nagrađen od svojih “navijača”, pogađate – bakljadom na Poljudu. Veličanstvenom bakljadom zbog koje bi se u svakom gradu u Europi išlo u zatvor i dobila zabrana pristupa stadionu.

Ocjene (7)


Respektira (3): draxy, siouxica, visitor


Ne slaže se (4): Panter, Mac316, Laci, Rokibalboa


Komentari (15)


omblez1, dobrodošao na barometar:) nadam se da se nećeš zadržati samo na mamiću i dinamu nego ćeš se uključiti i u rasprave o političkim i gospodarskim temama koje ovdje vodimo. pisati očigledno znaš, pa sa zanimanjem čekam tvoje nove tekstove:) siouxica 0 0 0


Iako se sa nekim stvarima slažem npr. da je Hajduk trebao odigrati derbi, sa velikom većinom se ne slažem. Možeš pročitati u mom članku ... Panter 0 0 0


Mislim da tko je htio ili ne igrati koju utakmicu nisu teme za barometar,ali tvrdnje da je Mamic uspjesan manager vec jesu za dublju analizu. Tako dugo dok zivimo u drustvu gdje ima makar jedan pojedinac koji takvu spodobu koja gradi svoje... Mac316 0 0 0


.. Kriminalno carstvo gradskim i javnim novcem a tepa mu se da je izvrstan manager nema nam pomoći jer je samo shvacanje uspjesnosti izopačeno. A Mamic nije jedini takav 'idol nacije' Mac316 0 0 0


Bravo Mac316 tako se govori, jer naše shvaćanje uspješnosti, bar u medijima, se svodi na novac, pa su u nas najuspješniji nejveći lopovi koji hodaju slobodno radi 'nedostatka' dokaza. Laci 0 0 0

Analiza

Upravo sam pogledao Nu2 i neuništivog Zdravka Mamića. Primitivac poput njega teško da bi i u nekom beznačajnom klubu, a kamoli u klubu koji je već deset godina serijski državni prvak, mogao imati bilo kakvu ulogu, ni ulogu čiščenja igračkih kopački. Ali ako od Mamića izdvojimo ono primitivno, nekontrolirano i divlje onda se mora priznati da je zasluženo tamo gdje je i da se, kao simpatizeri Dinama i hrvatskog nogometa, moramo smatrati sretnicima što je on tamo. Mamić svoj posao radi profesionalno na najvišoj razini, manager njegova kova bi bio poželjan u svakoj sredini koja želi dobro svom klubu i ... više >

  • 3
  • 0
  • 4
  • 15