Reputacija 2

  • Bodova 13.4
  • Analiza 1
  • Ocjena 34
  • Anketa 100

Analiza

Moguće rješenje problema hrvatskih autocesta

14.10.2014. 08:19, Slobodna tema: ovo ne smije proći nezapaženo...

Evo jednog potencijalnog rješenja problema hrvatskih autocesta koje kruži internetom, ali ovdje ga još nisam vidio.

"U principu se dug može sanirati u roku 15-ak godina, a sve nakon toga je profit.
Rješenje su vinjete, ali ne samo na autocestama, nego općenito na SVE ceste u RH. Uz spajanje svih cestarskih tvrtki u jednu.

Nekoliko dana sam proučavao problematiku cesta i autocesta u RH, njihove financije, druge podatke i došao do sljedećeg zaključka.

HAC, ARZ i HC (Hrvatske ceste) zajedno sa AZM i Bina-Istrom (za ova zadnja 2 su potrebni pregovori s većinskim vlasnicima ali mislim da se ne bi bunili ako bi im isplaćivali dobit kao i do sada) se moraju spojiti u 1 tvrtku. Sada ta tvrtka ima sljedeće godišnje prihode:

HAC 1300 milijuna kuna (isključivo cestarine)
ARZ 600 milijuna kuna (isključivo cestarine)
HC 1000 milijuna kuna (naknada za ceste prilikom registracije)
AZM 250 milijuna kuna (isključivo cestarine)
BINA 200 milijuna kuna
+1375 milijuna kuna koje se dijele HACu i HCu iz cijena goriva.

Dakle ukupni cestarski prihod godišnje je 4,725 milijardi kuna.

HC ima godišnje rashode za gradnju i održavanje oko 1,5 milijardi kuna, dok autoceste zajedno isto imaju toliko, ali bi se okrupnjavanjem u 1 tvrtku, optimizacijom poslovanja i uvođenjem vinjeta sigurno mogli smanjiti na 1 milijardu kuna. Dakle ukupni cestarski godišnji troškovi bi mogli biti oko 2,5 - 2,6 milijardi kuna.

Ono što je zapravo najveći problem je ukupni cestarski dug od 40 milijardi kuna, čije je financiranje i otplata veliki problem.

Kako bi vinjete mogle pomoći?
Pomogle bi na način da veći dio financiranja prebacimo na vozila u tranzitu. Njih je 13,5 milijuna godišnje.

Ako uvedemo automobilske 30 dnevne vinjete po 190 kuna (~25 €) i godišnje vinjete od 500 kuna (koliko je i cca domaća naknada za ceste) - za 10 milijuna tranzitnih automobila, te nešto skuplje vinjete za tranzitna vozila veća od 3,5t (oko 2 milijuna), uz uvjet da 1,5 milijuna će probati eskivirati plaćanje vinjete kršenjem zakona, dolazimo do ~3 milijarde kuna od vinjeta za korištenje cesta od stranaca. (Sada sve autoceste uprihode 2.3 mlrd kuna godišnje od cestarina.)

Domaćih vozila je 1,8 milijuna i svi uglavnom plaćaju naknadu za ceste koja se kreće oko 500 kuna (za automobile). Na ime te naknade domaća vozila bi trebala prilikom registracije dobiti besplatnu godišnju vinjetu za korišenje cesta i autocesta, odnosno naknadu za ceste zadržati, kao i tih 1000 milijuna kuna godišnje, uz eventualno povećanje od oko 200-tinjak kuna za utjecaj na okoliš koji bi isto išao HC-u. (Već sada se rade kalkulacije kako da se ta naknada za ceste drastično poveća, no to nije potrebno u toj mjeri)

Izdvajanja za gorivo isto zadržati na razini kao do sada - 1375 milijuna kuna godišnje. Bilo bi lijepo to smanjiti ali ne možemo imati i ovce i novce.

Dakle, novi prihodi bi bili:
1300 mil kn od domaćih kroz naknadu za ceste kao i do sada, +1375 od goriva kao i do sada, +3000 od stranaca = ~5,5 mlrd kn.
Troškovi održavanja i gradnje cesta su na razini 2,5 mlrd kn, s tendencijom optimizacije.
Operativna dobit bila bi 3 mlrd kuna godišnje. Ajmo uzeti da bi dobit bila 2,5 mlrd da budemo realniji.
Vrijeme otplate 40 mlrd kuna duga s 2.5 mlrd kn godišnje: 16-17 godina.

Dakle, sumarum:
- spojiti cestarske tvrtke u jednu radi optimizacije poslovanja i smanjenja troška (HAC, ARZ, AZM, Bina Istra i HC + ŽUC-evi)
- uvesti vinjete za sve ceste u RH, plativo pri ulasku u RH (na granici), mjesečne (190 kn automobili) i godišnje (500 kn automobili).
- domaćim vozilima u sklopu naknade za ceste omogućiti slobodno korištenje autocesta godišnjom vinjetom prilikom registracije.
- neimanje vinjete kažnjavati kao u Sloveniji - sa >800 € kazne.
- Samostalna cestarska tvrtka trebala bi refinancirati svoje dugove izdavanjem novih dugoročnih obveznica na burzi (londonskoj ili frankfurtskoj), umjesto kreditima banaka. Obveznice ne bi bilo problem plasirati jer je imovina tvrtke ogromna, a iz priloženog se vidi da ni likvidnost nije problem.

Tek tad bi vidjeli što znači krcata autocesta, ali ne bi bilo zastoja jer naplate cestarine ne bi bilo... Svi sretni i zadovoljni."

Ocjene (1)


Respektira (1): IDujas


Komentari (7)


kad prenosiš tuđi tekst, pogotovo cijeli, ako i ne znaš autora, red je staviti link na izvor..svakako bi trebalo i barem nešto prokomentirati jer objava na barometru bi ipak trebala biti tvoja analiza..rečenica "našao sam pa čitajte" je premalo za to visitor 1 0 0


Visitor mogu se samo složiti s tekstom nemam nikakvih primjedbi, zato i nisam komentirao, tekst sam vidio na forumu Gospodine Boljunac, čitao sam tekst gospodina Biočine i nisam nigdje vidio ovakve konkretne prijedloge, da jesam ne bih stavio ovd catalyst 0 0 0


super da si se uključio u raspravu, idući put se nadamo tvojoj analizi a ne c/p-u s interneta:) siouxica 0 0 0


Catalyst, šalio sam se. U naslovu Biočina nudi Sindikatu božićnice u dionicama HAC-a. U tekstu ih pita jesu li spremni za to. Rješenje bi moglo biti državne obveznice koje bi kupili hrvatske štediše, ali ne s ovakvim vladama. Boljunac 0 0 0


I ne s ovakvim ustavnim i političkim (izbornim) i stranačkim sustavom koji je odnarođen i kao takav izgubio svako povjerenje kod naroda i onih koji imaju novce. Boljunac 0 0 0

Analiza

Moguće rješenje problema hrvatskih autocesta

14.10.2014. 08:19, Slobodna tema: ovo ne smije proći nezapaženo...

Evo jednog potencijalnog rješenja problema hrvatskih autocesta koje kruži internetom, ali ovdje ga još nisam vidio. "U principu se dug može sanirati u roku 15-ak godina, a sve nakon toga je profit. Rješenje su vinjete, ali ne samo na autocestama, nego općenito na SVE ceste u RH. Uz spajanje svih cestarskih tvrtki u jednu. Nekoliko dana sam proučavao problematiku cesta i autocesta u RH, njihove financije, druge podatke i došao do sljedećeg zaključka. HAC, ARZ i HC (Hrvatske ceste) zajedno sa AZM i Bina-Istrom (za ova zadnja 2 su potrebni pregovori s većinskim vlasnicima ali mislim da se ne bi ... više >

  • 1
  • 0
  • 0
  • 7