Reputacija 3

..i hvala za sve one ribe.

  • Bodova 76.7
  • Analiza 37
  • Ocjena 354
  • Anketa 20

Analiza

Karaplenkovićev poučak

08.05.2017. 14:43, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Ponavljanje situacije u kojoj Premijer i Vlada dolaze u nerazrješivu, praktički nepreMOSTivu situaciju ni nakon cijele godine mandata ima svoje korjene u karakteru stranačkih uzusa (stanju i stupnju demokracije unutar stranaka), ali i stanju političke kulture cijelog društva. Posve je sigurno da je ja pa ja politika čelnika stranaka koji dobijaju iznimnu unutarstranačku moć ono presudno što je dovelo do ovakvih situacija.

Nije to od jučer, međutim ono što je dobro jest to da se takva situacija više ne cementira za cijeli mandat nego izlazi na vidjelo i vapi za korekcijom. To je pozitivno, premda je količina tzv političke nestabilnosti koja se generira doista loša. Ipak bolje je to nego cementiranje i odlazak krivim putem daleko.

Problem kod Plenkovića je taj što nije baš dobro shvatio temelje uspjeha na parlamentarnim izborima koje je predvodio u kratkom roku nakon što je preuzeo HDZ. Pripisao ga je sebi i svome uglancanom, mladom, obrazovanom i uljudnom liku, a ne istinskoj želji i nadi naroda i prije svega svog izbornog tijela da se iz gliba doista izađe. Prvi pravi test u tom smislu bio je izbor ministara. Izbor ministara odjednom je postao personalizirana stvar Premijera i tu smo činjenicu mogli otrpjeti, ok, jasno on je mandatar i on doista ima pravo okružiti se ljudima s kojima će moći (dobro) raditi. Samo nek dobro radi. Nije se to sve dobro ni posložilo, a već je doša o prvi izazov. Najava, poraza na arbitraži INE s MOLom. Najava reotkupa INE, ali i žalbe na arbitražnu odluku čini se bila je isključivo u funkciji medijske kontrole štete i prebacivanja spina s obzirom na početne ideje i prethodne stavove oko same arbitraže i možebitnih izgleda u tom procesu, a zbog kojih je i došlo do sukoba s prethodnikom. Iza svega ostao je muk. Elementarna matematika iza predložene operacije nije štimala i jednostavno je ostao ne samo dojam nego stvarnost da je sve bilo obično crnilo kako bi se zamutilo vrlo ružnu situaciju da je arbitraža izgubljena, te da će po logici stvari biti izgubljena i druga.

U međuvremenu realizirana je ideja da se visoko uznapredovale podjele u društvu spram događanja još od 2sv rata riješe osinivanjem Povjerenstva za suočavanje s prošlošću gdje bi se u te rasprave uključili najizvrsniji i najugledniji ljudi kojima bi se to povjerenje ukazalo. Dobili smo još jedan dokaz koji je u potpunoj suprotnosti s pravilima u npr mojoj struci (inženjer, inženjerski pristup) da se problem rješava tako da ga se isjecka, i rješava pojedinačno manji po manji komadić umjesto da ga se okrupnjava i/ili odlaže za kasnije.
Premijer (ili oni koji su smislili ovo rješenje) ne vide ili se prave potpuno slijepi na činjenicu od kuda dolaze poticaji za eskalaciju podjela u društvu, tko se njima korsiti i zbog čega se sve to radi. Oni ne vide što se događa i kako je to štetno nego se u raspirivanje tih podjela pristaju još više uključiti. Pri tome se ne libe u to uključiti i naše najuglednije ljude. Umjesto da je obrnuto, Vladine akcije jedini smisao mogu imati da se ti ljudi od uključivanja u takvo što zaštite. Jednostavnim uskraćivanjem državnih novaca i kulturne podrške medijima koji takve ljude sustavno maltretiraju i medijski likvidiravaju. Sjetimo se samo slučaja nedavno preminulog Slobodana Novaka.

Slučaj potpore obnovljivim izvorima energije još je jedan od takvih slučajeva gdje se pogodovalo energetsko/financijskoj mafiji koja je preko bivše Milanovićeve Vlade uspjela ishodovati ekstra/turbo prava, koja je bilo vrlo teško povući bez vrlo ozbiljnih posljedica. Plenkovićeva Vlada je to riješila tako da je defacto za ustupke toj mafiji smanjila PDV, a vratila ga iz sektora turizma. Ovo je teški presedan u načinima rješavanja problema. Umjesto da se odlučno obračuna s bivšom korumpiranom garniturom i vrlo odlučno resetira energetsku situaciju, pristupilo se trulom kompromisu, koji je u nastavku još pokušao arbitrirati i cijenu plina.

Zatim je tu i takvu Vladu koja sve pomalo zataškava, odgađa i zabašuruje došlo da mora doista odlučno djelovati. Već i prethodni opisani slučajevi zahtijevali su gomilu odlučnosti i hrabrosti, ali kada je u pitanju bila najveća hrvatska tvorevina onda je ta odlučnost doista došla do izražaja. Ponovo smo vidjeli da zapravo nema nikakvih problema s zakonodavstvom kada doista treba biti odlučan. Zadnji put takva odlučnost, timing, fokusiranost viđena je kod famoznog Lex Perković. Svaka sličnost je samo simbolična. Da se razumijemo, ja se slažem s dosad učinjenim vezano uz Agrokor i nisam protivnik do sada učinjenih koraka (uz dakako limitirani skup informacija kojima kao sitni špekulant raspolažem). No djelovanje vezano uz Agrokor puno je ozbiljniji proces nego što je bila ova početna i prva reakcija. Netko tko upravlja ovim procesom ne može ili bi trebao puno minucioznije upravljati ukupnim procesima u svojoj Vladi nego je to pokazano. Stabilnost takve Vlade jednostavno ne može spasti na slučajnost spram sudbine čovjeka kao što je npr Saucha. Gospodin Premijer je dužan osigurati stabilnost svojim činjenjem ili nečinjenjem kad je to potrebno kako bi obuzdao i primjereno upravljao i opravdanim i neoprevdanim izazovima koji su pred njim. Nije pitanje koliko će njegov ego ili integritet njegovog autoriteta biti doveden u pitanje, već je pitanje kako će konkrene odluke utjecati na ukupna događanja. Svjetina je povodljiva i lako ju je manipulirati, Premijer je sjajno elaborirao načine i konkretne situacije u kojima se toradi. To nije od jučer, ni kod nas ni drugdje, gdje se vidimo i puno dalekosežnije odluke o sudbinama naroda donose uz medijima i drugim tehnikama izmanipulirana javna mišljenja. To je i upozorenje da se još pažljivije nego ikad prije valja odnositi prema javnosti, a napose prema vlastitom izornom tijelu.

Ne može se ili je jako teško usporediti Karamarka i Plenkovića, zbog osobnog govorničkog stila i načina komuniciranja. Ja osobno imam određenu protestnu dozu simpatije prema introvertiranom načinu komunikacije jer ga preziru medijski djelatnici, u čijem svijetu je on pravo bogohuljenje i predmet sprdnje, a u mom inženjerskom koje je orijentirano na stvarno rješavanje i stvarni rad sasvim primjereno. Meni je to fenomenalno jer njih uništava, a promovira stvarni odnos, a ne samo medijski i finirani. Karamerko dolazi iz oprative i posve je razumljivo da je štur na jeziku i zahvalna tema jedino za Pervana i društvo (legendarna montaža s Karamarkom https://youtu.be/oziNIRWQ37I).

Na kraju samo misao o tome da smatram da je Plenković još na samom početku propustio urediti stvari koje će mu dogoročno omogućiti stvarnu stabilnost njegove Vlade. Propustio je od HDZa doista odmaknuti prišmajhlanu folklornu "tvrdu" desnicu oličenu u vrtnim patuljcima Tepeš, Čorić,.., na način da umjesto nje u puni pogon stavi autentičnu stranačku strukturu koja je još od Sanadera minorizirana, stavljana u drugi plan i prepuštana medijskom reketu, na uštrb tehnokratske, EU i nazovi emancipiranog dijela stranke. Pravi državnik takve stvari ne radi samo zbog pukog osiguranja svoje vlasti (premda i to dobro dođe), već zbog ideje vodilje zbog koje na vlast i dolazi. Plenković takve (državne) ideje očigledno nema, ili mu je ipak u drugom planu, da je ima ona bi mu bila prva i sve bi podredio njoj, tako i ovo. Plenković je zapravo taj koji dezvolio i tolerirao označavanje Hasanbegovića kao ekstremno desnog jer je pristao na takav govor. Držati se Pupovca, kao što je to zbog ratnih i mirnoreintegracijskih potreba radio Tuđman, bez i jedne državne svrhe osim sulude političke avanture koja će posve sigurno rezultirati još poraznijim rezultatima na svim društvenim razinama doista je promašena politika. Čeka se šamarčina na lokalnim izborima za Zagreb, koja će puno toga razjasniti.

Jedini nevjerojatan fenomen jeste da je do sada HDZ u svojim frakcijskim srazovima i tektonskim preslagivanjima vlast uglavnom gubio. Sada vidimo da se izgleda događa suprtno. Raštimavanjem HDZa oni vlast polako osvajaju. Uspije li dvojac Esih - Hasanbgović u zagrebu pomrsiti račune Bandiću, mi bi imali situaciju iz mokrih HDZoviskih snova da su svi najvažniji centri u njegovim rukama (a oni na vrhuncu previranja).

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (6)


Respektira (4): 5none5, Spektator, Cro-Magnon, IDujas


Slaže se (2): Grugru, Laci


Komentari (8)


Potpuno se slazem s vasim vidjenjem stavke "obnovljiva energija". Daleko bi bilo jeftinije to prekinuti, platiti kaznu, te onda dobro procesljati cijelu pricu. I zbog pravde, i zbog iznosenja na cistac nacina djelovanja SPD/HNS Vlade. Cro-Magnon 0 0 0


Odlična analiza. Spektator 0 0 0


Uf, hvala RepopeR, hvala IDujas, hvala Cro magnon, hvala Spektator, kako bi rekli Iljf i petrov-"Led je krenuo !", ekipa se polako ponovno javlja ! Ako pratite tisak i TV, vjerojatno vam je jasno da ste vi iz barometra.hr bolji analitičari od Laci 0 0 0


od većine "etabliranih" anakitičara iz tiska i sa TV ! Pa zato unatoč odlasku Sio... i otkazivanja Večernjaka kao sponzora, barometar.hr treba i dalje podržati, jer je jedino mjesto gdje se ne misli "šefovom" glavom, i gdje je jasno da ne mislimo Laci 0 0 0


svi isto, ali MISLIMO, i ne pišemo po nečijoj zapovjedi za "judine škude", kao neki novinari ! U to ime pozdrav cijeloj ekipi ! Laci 0 0 0

Analiza

Karaplenkovićev poučak

08.05.2017. 14:43, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Ponavljanje situacije u kojoj Premijer i Vlada dolaze u nerazrješivu, praktički nepreMOSTivu situaciju ni nakon cijele godine mandata ima svoje korjene u karakteru stranačkih uzusa (stanju i stupnju demokracije unutar stranaka), ali i stanju političke kulture cijelog društva. Posve je sigurno da je ja pa ja politika čelnika stranaka koji dobijaju iznimnu unutarstranačku moć ono presudno što je dovelo do ovakvih situacija. Nije to od jučer, međutim ono što je dobro jest to da se takva situacija više ne cementira za cijeli mandat nego izlazi na vidjelo i vapi za korekcijom. To je pozitivno, premda je količina tzv političke nestabilnosti ... više >

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 4
  • 2
  • 0
  • 8

Analiza

Ne baš za Nobela, ali za Amere i više nego dobar posao

19.01.2017. 01:29, Odlazak Baracka Obame: Kako će povijest pamtiti prvog afro-američkog predsjednika SAD-a?

Smatram da je najvažniji izazov za Ameriku i Obamu, ali u principu izazov za bilo kojeg predsjednika USA iznos nacionalnog duga i njegova kontrola. Po meni to jedan od najvažnijih čimbenika za održanje USA, a time i postojećeg svijeta kakvog znamo. Svi izazovi s kojima se USA susreće lokalno i globalno svode se u konačnici na brojke oko duga. Da li je taj dug već ušao u kritično područje (iz kojeg povratka više nema) teško je reći i tu se ne bih izjašnjavao. Možda je doista svaka priča zapravo uzaludna, a sve je već ionako predodređeno da skonča u propasti. Međutim, možemo pogledati najvažnije brojke s tim u svezi:

- formalno gledano za vrijeme Obame dug je narastao s $10.626 trilliona na konačnih $19.78 trilliona što je oko nevjerojatnih $9 trilliona ($9.000.000.000.000)

- uz korekciju duga iz prve godine, tj. na ono što nije mogao utjecati taj iznos pada na cca $6.616 trilliona ($6.616.000.000.000)

(barišićnota: https://www.thebalance.com/national-debt-under-obama-3306293)

To je ukupno gledano daleko najveći rast duga u mandatu nekog predsjednika ikad. Međutim, kad pratimo dinamiku duga po godinama onda je to 2010. u prvoj godini mandata $1.587 trilliona do trenutačnog planiranog deficita od $441 billiona (naše milijarde). Odnosno po godinama:

Teško je to sad decidirano komparirati i iskazati (za svaki pojedini mandat različiti su izazovi, okolnosti i događanja u pitanju), ali činjenica je da se godišnji iznos duga premda šokantno visok ipak dovodi pod kontrolu unatoč vrlo velikom geopolitičkom pritisku da on eksplodira.
Ja prije svega u tom kontekstu promatram angažiranje USA u ratovima po svijetu i mišljenja sam da je ključni trenutak (spasa) za USA bio prepuštanje Rusiji glavne inicijative u Siriji i drugdje. S jedne strane gledano za rusku intervenciju u Ukrajini Rusiji s druge strane su nametnute sankcije, oborena je cijena nafte, prepuštena im je inicijativa u Siriji i gombanje s diktatorskim režimimom (režimima) što su sve enormni troškovi koje je Rusija eto bila spremna platiti, a da se ništa riješilo nije i da nikakvog izlaza iz toga svega na vidiku nema. Naime područje Bliskog istoka pored toga što ga se smatra kolijevkom civilizacije, važi i za groblje civilizacija. Upravo tu su sve velike civilizacije/carstva završavala i slamala zube.

Mišljenja, sam da je USA za vrijeme Obame izbjegla i u zadnjem trenutku na pozitivno (za sebe naravno) korigirala svoju politiku i tu ulogu prepustila Rusiji. Otprilike kao ono kad Tom Sawyer boji ogradu https://www.youtube.com/watch?v=8xZm2UOam74

Smatram da je to vrlo pametan manevar kojim su zapravo iskoristili krizu u nesretnoj Ukrajini i rusko posezanje za tuđim, ali i rusku glad za povratkom na scenu. Rusiji su nametnuli dugoročno vezivanje za procese koji su u UNu vrlo jasno označeni kao protupravni i agresorski, te zbog svog karaktera imaju vrlo neizvjestan ishod koliko god i kolika god Rusija sila bila (izvjesno dugotrajan). Tu prije svega mislim na Ukrajinu, ali i karakter Asadove vlasti.

Sve svoje najljuće konkurente USA (od kojih su neki i najveći vlasnici njezinog duga kao što je Kina) drži strateški zauzete oko poslova vrlo niske, do niže dodane vrijednosti (Kineze u bjesomučnoj proizvodnji za cijeli svijet, a Ruse da za njih odrađuju prljave, ali i izrazito skupe vojne poslove), a ona sama definira standarde i sve ostalo na najvišoj razini.

Mišljenja sam da je za Amere Obama napravio zapravo odličan posao, a Trumpu ostavio vrlo izgledne pozicije.

Nevjerujem uopće da će Trump ukinuti Obamacare, promjeniti će pakiranje, a do kraja mandata uvešće još opširnije socijalističke stvari. Ne vjerujem niti u povratak u USA  drugima prepuštene industrije. Trump u stvarnosti ima izuzetno niska očekivanja (jednu od nižih razina podrške), a ona su uz to i vrlo šašave prirode, tako da će ih vjerojatno jednostavno ispuniti. Što se tiče unutrašnjih napetosti, međurasne netrpeljivosti,... mislim da će i tu Trump biti u prednosti svojim šašavim i osbujnim karakterom, bez nesnosne političke korektnosti koja ima suprotan negativan učinak (korektnost je do bola iritantna u odnosu na Trumpovu šovinističku retoriku koja opkoljava ljude, ali ih i tjera da joj se suprostavljaju ako i imaju kakvih rasističkih nedoumica). Sve u svemu ja sam optimist.

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (4)


Respektira (4): viewer, Spektator, Laci, Alumnus


Komentari (4)


I ja sam optimist ! Laci 0 0 0


Ja sam optimist s ove strane koja se sprdala s Trumpom kao bivšim ocvalim celebrity-em,od kojeg bi se da nije izabran branio jednonstavnom/simpatičnom napravicom http://makezine.com/2011/08/16/enough-already-the-arduino-solution-to-overexposed-celebs RepopeR 0 0 0


Na inauguraciji me se posebno dojmio pogled na publiku u kojoj sam vidio samo bijelce. Zemlja znana kao melting pot je odjednom postala jednobojna. Šta to govori o predsjedniku te velike zemlje u kojoj obojeni čine 50% stanovništva? Ne mislim da će viewer 0 0 0


ovaj populist-clown uspjeti ujediniti naciju, jer mu je govor više nalikovao njegovim izbirnim polemikama a obilovao je frazetinama, tipa: vlast se vraća narodu, moš mislit!? Da je on mislio na narod i vodio se socijalnom osjetljivošću, nebi posjedov viewer 0 0 0

Analiza

Ne baš za Nobela, ali za Amere i više nego dobar posao

19.01.2017. 01:29, Odlazak Baracka Obame: Kako će povijest pamtiti prvog afro-američkog predsjednika SAD-a?

Smatram da je najvažniji izazov za Ameriku i Obamu, ali u principu izazov za bilo kojeg predsjednika USA iznos nacionalnog duga i njegova kontrola. Po meni to jedan od najvažnijih čimbenika za održanje USA, a time i postojećeg svijeta kakvog znamo. Svi izazovi s kojima se USA susreće lokalno i globalno svode se u konačnici na brojke oko duga. Da li je taj dug već ušao u kritično područje (iz kojeg povratka više nema) teško je reći i tu se ne bih izjašnjavao. Možda je doista svaka priča zapravo uzaludna, a sve je već ionako predodređeno da skonča u propasti. ... više >

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 4
  • 0
  • 0
  • 4

Analiza

Teorijski uvod za razumijevanje fenomena Hasanbegović

20.10.2016. 00:46, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

U sportskom ribolovnom društvu vrijede drugačija pravila u odnosu na pravila koja vrijede u matičnom uredu (napose nakon uvođenja životnih partnerstva). Jedna su pravila među novinarima, a druga među umirovljenicima u staračkim domovima. Cijelo društvo podjeljeno je na nešto što je francuski sociolog Pierre Bourdieu nazvao društvena polja. Tako imamo različita društvena polja: intelektualce, kulturnjake, znanstvenike, sportaše, branitelje, političare, uhljebe, ekonomiste, klerikalce, ...

Svako od ovih društvenih polja ima svoje osobitosti i osebujnosti i vjerojatno je prava uživancija posvetiti se anlizi pojedinih od njih, međutim možda je još interesantnije promatrati opća pravila koja mogu vjerno opisati principe koji vrijede za sve njih.

Svako polje ima svoja pravila pripadnosti, hijerarhije, procedure, cijele pisane ili nepisane pravilnike kako se u njega ulazi, izlazi, opstaje, napreduje i sa svime tim povezane svoje vlastite vrijednosti koje ga karakteriziraju. Moglo bi se to sad ilustrirati na raznim primjerima polja, ali prilično je jasno da se u akademskoj zajednici manje više zna kako se postaje, napreduje po hijerarhiji (od nedavno znamo kako se može i otići u mirovinu po posebnom skraćenom postupku kao na FF), baš kao što se manje više zna kako se sve to isto manje ili više, odvija među navijačkim skupinama ovim ili onim. Postoji stalna borba među pripadnicima unutar pojedinog društvenog polja za pristup i poredak u hijerarhiji (ako je ima).

Nadalje, poljima je zajedničko i to da se među njima, dakle različitim poljima odvija nesmiljena borba za raspodjelu ili ostvarivanje nečega što je spomenuti sociolog s početka nazvao "simbolički kapital". Simbolički kapital nekog polja predstavljaju sve one točke identifikacije unutar nekog polja, ono što se smatra dobrim,...
Ono što je ovdje interesantno da su vrijednosti unutar nekog polja upravo nepoželjne unutar nekog drugog. Ugled unutar polja libertarijanaca je stupanj poruge unutar sindikalista i obrnuto. Međusobna borba za simbolički kapital između različitih polja uvijek je takvog karaktera, ono što je unutar jednog polja poželjna osobina, upravo je nepoželjna unutar drugog (izostavljanje HB je "radost za jugofile i antihrvate" kako veli Laci), a borba za simbolički kapital među poljima, odvija se i zbog povezanosti s stvarnim kapitalom na koja polja pretendiraju. Naime, simbolički kapital pretače se stvarni opipljivi jer članovi kroz polje materijaliziraju svoju pripadnost pojedinom polju.

Ovo je samo fragment potreban za razumijevanje fenomena Hasanbegović.

Možemo se sad poigrati i proanalizirati što se zapravo odvija. Hasanbegović je zaradio neviđen simbolički kapital iz jednostavnog razloga što je izazvao rijetko viđene protumjere suprotnog polja jer, podsjetimo se, "dobro" u jednom "loše" je u drugom polju. Pokrenuvši sitne "akcijice" koje izravno utječu na stvarni kapital suprotnog polja, kroz negodovanje dobio je potvrdu u vlastitom polju. Toliko jako da je čak i premašio "redovite" procedure napredovanja u vlastitom polju, pa se sad unutar njega dovršava to sređivanje i fino uštimavanje. Vrlo jednostavno.

Možemo i drugačije postaviti polja. Polje grubo rečeno "Ustaša" suprostaviti polju "EU čata", polje starčevičanaca, polju "bivših" udbaša, polje socijalista, polju bankara,... svakom na volju, tako da se opet može vrlo jasno vidjeti što, gdje, kako, zašto... držeći se samo nekoliko važnih općih pravila o društvenim poljima. Kada bi ovom uvodu pridodali još i pojam habitusa, kulturne porizvodnje,... sve iz iste Bourdieuove teorijske kolekcije, dobili bismo još finije mogućnosti za opisati situaciju. Naime, habitus polja nam govori o onim finim vještinama odnošenja i plastičnog reagiranja s obzirom na pravila u poljima (habitus ZM i AP, ...).

4

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (5)


Respektira (4): Spektator, Laci, siouxica, Zenga2


Slaže se (1): viewer


Komentari (4)


imam dojam kao da je tekst naprasno prekinut, odrezan... zanimljiva je teorija iz uvoda, šteta što glavnoj temi nije posvećeno ipak nešto više od samo jednog pasusa:) siouxica 1 1 0


Odličan početak, sa čak znanstvenom podlogom, ali šteta što nije dalje razrađena teorija na konkretnim primjerima. naročito mi fali detaljnija razrada SUPROTNOG polja u koje je prodro Hasanbegović jer to j epolje očito veoma jako. Čekam nastavak. Laci 0 0 0


@siouxica, upavo suprotno! Svatko od nas može nastaviti, gdje je RepopeR stao. To je message ove analize. Što se HasanBega tiče, on je put od potpunog anonimusa do zvijezde u pojedinim društvenim krugovima, prošao u hipu. Svaka čast na analizi :). viewer 0 0 0


Vrlo edukativna analiza. Spektator 0 0 0

Analiza

Teorijski uvod za razumijevanje fenomena Hasanbegović

20.10.2016. 00:46, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

U sportskom ribolovnom društvu vrijede drugačija pravila u odnosu na pravila koja vrijede u matičnom uredu (napose nakon uvođenja životnih partnerstva). Jedna su pravila među novinarima, a druga među umirovljenicima u staračkim domovima. Cijelo društvo podjeljeno je na nešto što je francuski sociolog Pierre Bourdieu nazvao društvena polja. Tako imamo različita društvena polja: intelektualce, kulturnjake, znanstvenike, sportaše, branitelje, političare, uhljebe, ekonomiste, klerikalce, ... Svako od ovih društvenih polja ima svoje osobitosti i osebujnosti i vjerojatno je prava uživancija posvetiti se anlizi pojedinih od njih, međutim možda je još interesantnije promatrati opća pravila koja mogu vjerno opisati principe koji vrijede za ... više >

4

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 4
  • 1
  • 0
  • 4

Analiza

Slučaj Aleksandre Kolarić je posvuda

16.09.2016. 01:17, Nakon chata: Tko je najbolji kandidat za novog šefa SDP-a?

Što se mene tiče duboki naklon gospođi Kolarić za dizanje glasa protiv Lex Perković. Hrabar i moralan potez, a koji zasjenjuje sve tzv zviždače i zvizdačice, moralizatore raznih vrsta. Školski i istinski primjer moralne obveze koja se iznosi i uz prijetnju vlastite štete. Nastavnici i profesori etike, latinskog/grčkog, kjniževnosti, filozofije i dr. trebaju uzimati ovaj primjer u nastavi.

Ne dijelim ni mrvicu svetonazorskih pogleda i to je vjerujem razlog da ipak mogu nešto šire doživjeti cijelu ovu priču o njezinom izbacivanju i pokušajima da se vrati u svoju matičnu stranku.

Sve uvrede koje je doživjela, izbacivanje, isključivanje uz vjerojatno i unutarnju sabotažu odlučivanja, nešto je čemu je ovo društvo kontinuirano izloženo. Gospođa Kolarić je jedna kapljica u cijeloj priči. Moralna pobuna trebala bi ići ne samo u smjeru njenog  pojedinačnog slučaja, ma koliko god se ističe od drugih. Naime, naši mediji najvećim svojim dijelom služe za obračune ovakve vrste, informiranje i sl. je tek nusproizvod. Jasno da je većinom riječ o obračunima između strana i stranaka, ali u datim okolnostima uvijek se to iskoristi i za unutarstranačke obračune pa onda imamo ovo.

Strašno je konstatirati razmjere međusobnih tamanjenja nepoćudnih u našem prostoru. Mediji kao prostor kroz kojeg se to odvija naravno tu prednjače. Zato imamo aferaško novinarstvo. Potpuno je nevažno jesu li to državni, poludržavni ili privatni. Situacija je nepodnošljiva. Medijima, možemo hladno pridodati i javne institucije koje se također zloupotrebljavaju u svemu tome, a na koncu to smo vrlo zorno vidjeli i u slučaju koji je tata ovog malog slučajćića (ne želim pocjenjivati slučaj g.Kolarić, ali u Lexu je zloupotrebljeno puno više od osobnog članstva i vrijeđanja osobe) kada su se državna odvjetništva i županijski sudovi pokazali u svom svom svjetlu.Zašto bi se gospođa Kolarić čudila i zgražala - njezin slučaj je kapljica u moru kontinuirane pojave. Preskoči li se samo malo svjetonazorske granice, može se uočiti nevjerojatnih situacija koje graniče s potpunim rasapom.

Šutimo kontinuirano o tome i trpimo i tek ponekad se vatra okrene prema nekome tko inače nije primarni cilj. Dobro se vidi kako je to kad vas izopće iz stranke, ali ne znam da li mnogi vide izopćavanje iz društva i mašinerije koja se za to koristi protiv nepoćudnika raznih tipova. Ukoliko ne vidite i nemate jasnu sliku o tome, mogu npr početi od Budiše, Tomca, ... Konkurentska političarka imala je poslovni odnos s ljudima koji su u tim hajkama prednjačili. Kad sam prvi put čuo Thompsona mislio sam dosta da je neka sprdačina, nemam baš afiniteta prema izričaju i sl., međutim princip sustavnog šikaniranja osobe zbilja je prešao sve granice. Nekima se fučka za ZDS, ali još više ih boli žgolotuca za način na koji se odvija isključivanje iz društva ne Thompsona, već cijele grupe ljudi.

Ne samo Thompsona (tu je zahvat po gausovoj krivulji najveći) usudi se to isto okrenuti i na legende kao što je Slobodan Novak,...
Kad je zaprijetilo da Orešković eventualno nastavi političku karijeru stigle su ga reketaške ucjene u obliku ljigavom da ne može biti ljigavije - a sve to je normalno prošloa kao da se ništa neobično ne događa (još i njegov angažman u kapanji bio bi siguran jamac uzburkavanja uhodanih planova jedne, a samo ako ne i obje velike stranke).

Koristi politici, koristi disocijaciji - super samo naprijed. Medijski organiziran linč na ljude uz sustavno šikaniranje i denuciranje iz svih pravaca. Ljudi su prošvikavali, ne mogu nosa promiljiti, a stvar je zaokružena na način da su si za to još i sami krivi (kad su fašisti, klerikalci, šatoraši,...) - baš kao što su Goli Otoci bili vođeni od samih kažnjenika.

Nije to ograničeno samo na političku sferu, vrlo slično je i u poslovnoj sferi i mnogim drugim dakako. Posebno je živopisno kada se političko i poslovno isprepliću. Sanader je tip koji je prošao ovu mašineriju i to u svim ulogma. Prvo joj je bio kormilar da bi završio pod lopaticama potopljen do kraja. Nevjerojatne situacije sustavnog toleriranja očiglednih štetočina i s druge strane sustavna mašinerija za eliminaciju nepoćudnih, konkurencije i sl. Samo izlistati listu predstečajnih slučajeva i tko je tu kome što predstečajno maznuo. Stalno su nam pred očima nevjerojatno ignoriranje jednih i eliminaciju drugih.
Da li ima šanse da se doista dogodi nekakav moralni potez koji bi stvarno ustao protiv toga? Nekakav potez koji bi se neovisno o ideološko/poslovnoj pripadnosti usprotivio protiv nesmetanog funkcioniranja ovakvih mehanizama koji dakako koriste koristoljubivoj manjini? Zašto se ne pobunimo protiv takvih metoda na HTVu, dnevnim novinama, portalima... Mi imamo portal npr index koji sustavno prokazuje fašiste, nogometne profitere, nepoćudnike raznih vrsta, a na tim istim stranicama paralelno su reklame za prostituciju i/ili sl.

Mentalitet koji se razvio na ovakvoj podlozi nešto je neviđeno štetno.

Što se mene tiče slučaj g. Kolarić vidim na svim stranama. Ima li šanse da kao ona dignemo glavu protiv?

Za vrijeme chata s g Kolarić ja sam si o ovome mislio i nisam stigao gotovo ništa pitati.

Poslije sam si poslušao jednu Babilonsku https://youtu.be/-3jplNye_mc i to je to.

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (8)


Respektira (6): siouxica, viewer, Refamolitelj, Spektator, Zenga2, BorisTraljic


Slaže se (2): Laci, Zenga2


Komentari (10)


..njegova privatna žurnalistička potpora praši sve u 16., Hasanbegović doista uživa veliko povjerenje naroda,baš kao što veliko povjerenje naroda uživaju i oni s kojima se mister Tesla "skupo bih te platio" sastaje. RepopeR 0 0 0


Speaking of: http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/poznati-hrvatski-sportasi-stali-u-obranu-blanke-vlasic-njeno-je-pravo-da-govori-o-vjeri-i-moze-traziti-da-se-kazne-oni-koji-joj-to-oduzmu/4701290/ RepopeR 0 0 0


Prava analiza stanja koja bi se mogla prosiriti nadugacko i nasiroko, pocelo je davno prije sa "snadji se druze" , pa onda "a stas covik se snasao" pa poslije "tko je jamio jamio je" itd. uglavnom ti su opce drustveno prihvatljivi a zvizdaci su "pizd Ivanbrazil 0 0 0


su "pizde" izdajice i osudjeni ne samo od onih koga prokazuju , vec i od drugi , jer talasaju vodu. Primjer AK je jedan od tisucu ( sada je eksponiran jer se ona ne da -borac je mora se priznati) a gdje su tisuce onih anonimni, marginalizirani Ivanbrazil 0 0 0


Kad sustav zakaze a ljudske vrijednosti nam ionako nisu vrlina, dolazi do parcijalne ili totalne anarhije. Zato nije ni cudo, kad ministar u kontakt emisiji veli gledatelju, da mu se osobno obrati, pa ce on rijesiti problem. U uredjenim zemljama nez viewer 0 0 0

Analiza

Slučaj Aleksandre Kolarić je posvuda

16.09.2016. 01:17, Nakon chata: Tko je najbolji kandidat za novog šefa SDP-a?

Što se mene tiče duboki naklon gospođi Kolarić za dizanje glasa protiv Lex Perković. Hrabar i moralan potez, a koji zasjenjuje sve tzv zviždače i zvizdačice, moralizatore raznih vrsta. Školski i istinski primjer moralne obveze koja se iznosi i uz prijetnju vlastite štete. Nastavnici i profesori etike, latinskog/grčkog, kjniževnosti, filozofije i dr. trebaju uzimati ovaj primjer u nastavi. Ne dijelim ni mrvicu svetonazorskih pogleda i to je vjerujem razlog da ipak mogu nešto šire doživjeti cijelu ovu priču o njezinom izbacivanju i pokušajima da se vrati u svoju matičnu stranku. Sve uvrede koje je doživjela, izbacivanje, isključivanje uz vjerojatno i ... više >

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 6
  • 2
  • 0
  • 10

Analiza

Komparativni prikaz političara i državnika

15.09.2016. 02:00, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

ili što to znači "Imati političkog, državničkog, rukovodnog iskustva"

Za snalaženje u političkom i drugom životu smatram ovo izrazito važnom temom. Za raaspoznavanje dražvničkih i političkih ponašanja ja se služim metodologijom koju ću ovdje opisati. 
Vrlo često se mogu čuti izreke: on ili ona je političar, ali ne državnik, ili on je državnik, ne samo političar...Primjer jednog takovog teksta dala je i Vesna Škare: http://vesnaskareozbolt.bloger.index.hr/post/politicar-vs-drzavnik/5811504.aspx On je dakako pristran jer je i sama sudionica, ali zašto ne.

Jedan citat iz tog teksta posebno se ističe jer sažima gotovo sve što treba:

"pravi državnik ima vizije i ciljeve koji nadilaze njegovu osobu, političaru je jedini cilj održati se u politici, i to pod svaku cijenu."

Oko toga gotovo da nema dvojbe. Glavna stvar je izrečena, ali treba dodati i neke važne detalje, a znamo da se nekad sve vrti (vrag) oko tih sitnih detalja.

Za to sjajno mogu poslužiti predavanja pokojnog profesora Rufusa Fearsa koji je dao vrlo sažet i konzistentan prikaz kakav bi državnik trebao biti, te kad netko to nije.

Četiri su osnovne i međusobno ovisne točke prema kojima razlikujemo državnika ili političara (ili što drugo: satrap, zločinac, nakaza):

1. Temeljni principi
2. Moralni kompas
3. Jasna vizija
4. Sposobnost prenošenja i ostvarenje vizije

1. Temeljni principi
Državnik vjeruje u neke temeljne principe i ima ih u temelju svog djelovanja. Primjer "i mali narodi imaju pravo na svoju državu", "narodi imaju pravo živjeti u slobodi",... Ne mijenja ih i ne prilagođava, već prilagođava taktike načine kako ostvariti ove temeljne principe. 

2. Moralni kompas
Državnik ima jasno i ispravno moralno opredjeljenje. Ne povodi se za za javnim mišljenjem već za temeljnim moralnim principima. Bez morala čvrsti temeljni principi baš ništa ne znače.

3. Jasna vizija
I kad je drugi nemaju, pravi državnik ima jasnu viziju što njegova zemlja može postati i kako to može postati. Ono najvažnije - zna bolje od drugih prepoznati opasnosti da se to postigne i ima izraženiji strah o tome (kad drugi nemaju), te je orijentiran ne na kratkoročne dobiti već i na one dugoročne. Unazad gledano obično se kaže da ima razvijenu sposobnost predviđanja događaja (to čak ne mora biti izravno točno, ali zbog jasnoće i snage vizije to s odmakom tako izgleda).


4. Sposobnost prenošenja i ostvarenje vizije
Sve prethodno je nužno, ali nije ni blizu dovoljno ukoliko nema žive sposobnosti prenijeti svoje vizije drugima i uznastojati oko njihova ostvarenja. S druge strane može postojati savršena sposobnost prenošenja i ostvarenja vizija, a kojima nedostaje bilo temeljnih principa bilo ili moralnog kompasa (Hitler,...), pa opet imamo problem i ne govorimo o državničkom ponašanju. Budiša, Gotovac, primjeri su s krajnjim nedostacima točke 4.

Ovo su relativno šture natuknice, tk oželi može lako pronaći puno detaljnije o svakoj (ključne riječi sam dao Rufus Fears, statesman...). Meni su ove natuknice bitne za napikunti neke važne trenutke iz naše nedavne povijesti i to ću upravo učiniti. U biti trebalo bi gledati kompletnu osobu, ne neku posebnost, no ja ću

Tito ukupno gledano, 1., 3.(uvjetno), 4. ok, ali 2. ništa - nula bodova.

Tuđman - mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja - rijetko viđen primjer državništva, gdje bih posebno istakao točku 3. Svjesnost i strah za moguće i vrlo vjerojatne žrtve nemirne reintegracije, a posebno u okolnostima neposredno nakon sjajne pobjede u Oluji.
Običan političar/(nešto drugo nedostojno izraza) potjerao bi vojsku u žaru već postignute pobjede (Mesić je ratnohuškao još i u Australiji dok smo stajali s lovačkim puškama, a dobro se kao slon sjećam početka rata i sličnih huškanja s npr. R101, a gle čuda baš u doba kad smo bili razoružani do zuba - poslije kad smo se naoružali isti su postali mirotvori, prilično fokusirani na Ustaše koje su valjda tada /neuspješno/ htjeli izvesti na brisani prostor - moja naknadna pamet).
Kako sam bio dio "pionirske inženjerije" na istočnom dijelu ratišta, dakle ona koja ide još i prije ovih prvih (vaditi mine) što kao idu prvi, smatram da sam nosio glavu u torbi, a skupa s mnogim drugima, i ovim privim i drugim,... jasno ja vljada zašto mi je ova 3. točka tako draga.
Kad pomislim da je glavni zapovijedajući moglo biti i od onih kojih ima i danas, a koji bi se željeli doslovno "krvi napiti", a kako smo saznali prije smo neki dan, onda je valjda jasno moje oduševljenje svakim novim danom.

Mirna reintegracija kao primjer par excellence državničkog ponašanja nije bila nimalo lagana i tako mirna, posebno za one tim istim ratom već pogođenim ljudima. Međutim, u usporedbi s posve izvjesnim gubitkom mnogih novih života to je ipak manja cijena. Sve patnje, poniženja, stradanja, koji su obični ljudi doživjeli tzv mirnom reintegracijom nalaze ili bi trebale nalaziti svoj smisao/opravdanje u ultimativnom spriječavanju gubitka novih i novih života. Vizija slobodne države je na korak ostvarenja (Ade).

Gotovo sam siguran da sam u jučerašnjem Otvorenom/Mlanovićevom mementu čuo nekako stidljivo Milanović državnik. (◣◢)┌∩┐
Osjetljivim prostorima koji se poklapaju s prostorima mirne reintegracije Milanović je došao u kontakt problemima oko vukovarske čirilice. Ništa ne pomaže točka 1., čak ni nategnuta 2. (lažna prebivališta), puca na 3., a također na 4. Ne može se biti državnik bez sve 4 točke.

Za Mesića vjerujem znamo da ne zadovoljava ni jednu točku. Niti ima temeljnog principa, njegov antifašizam političarskog je tipa, moral (i njegovi hagiografi imaju problema sve popeglati), jasne vizije (glede vizije bolje se slagao sa Sanaderom nego Račanom), a o realizaciji ne treba trošiti riječi.

Josipovića bi bilo posbno interesantno analizirati, prvi dio točaka je slutim puno bolji nego zadnje dvije. Ima puno nepoznatih agendi iza i ne znamo sve. Imali smo raznorazne prosvjede protiv vlasti u njegovo vrijeme gdje su se najbliži suradnici redovito solidarizirali s tim prosvjedima, sin Lex,... ima svega.

Kosor je uznastojala oko pripreme za EU, ima nešto u tome, ali fale temelji. Prethodnici su sve to postavili.

Kompletan državnik je rijetkost. Ne treba patiti zbog toga. Iskustvo postizanja "državničkog" iskustva teško je zamisliva - državnik se postaje "u hodu", na svom jedinstvenom slučaju i sudbi u kojoj se zatekne. Vjerojatno postoje neki preduvjeti, starosni vezani uz zrelost, karakteristike, osobnost i sl. Sigurno je važno prethodno iskustvo u životu. Međutim, državništvo se brusi samo kad si već u pozciji, nema nekog novog pokušaja već je on jedinstven. Dobiješ svoju šansu, pa šta bude.

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (7)


Respektira (6): IDujas, Zenga2, siouxica, Spektator, Vlaho, BorisTraljic


Slaže se (1): Laci


Komentari (6)


Nakon ovog teksta počinjem drugačije gledati naše političare. Pitanje je kada ću prema svom mišljenju naći prvog pravog državnika Vlaho 1 0 0


Hvala RepopeR na ovome tekstu. U svemu se 100 %-no slažem s tobom ! Nisi li time potvrdio moju tezu da je umjesto razvikanog "iskustva" važnije drugo ? Evo upravo ove četiri točke koje si naveo ? Bez njih "iskustvo" je šuplja fraza. I baš Laci 0 0 0


je ocjenjivanje političara na živim primjerima ono najbolje da se shvati o čemu se radi, upravo bi bez toga sve ostalo na "prizemnom" teoretiziranju ! Još jednom Hvala za ovaj tekst i Bravo za ovaj tekst ! Laci 1 0 0


Nisam siguran da je mirna reintegracija Podunavlja primjer državništva, zapravo za sada to sigurno nije, prije će to biti odluka da se krene u Oluju unatoč nesklonosti svih svjetskih čimbenika. Da čuo si od Ostojića da im je ;Milanović omogućio IDujas 0 0 0


pobjede kave su samo mogli samo sanjati a tip je od 7 izbora 6 izgubio a jedne su za njega dobili Ivo Sanader i Mladen Bajić! IDujas 0 0 0

Analiza

Komparativni prikaz političara i državnika

15.09.2016. 02:00, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

ili što to znači "Imati političkog, državničkog, rukovodnog iskustva" Za snalaženje u političkom i drugom životu smatram ovo izrazito važnom temom. Za raaspoznavanje dražvničkih i političkih ponašanja ja se služim metodologijom koju ću ovdje opisati. Vrlo često se mogu čuti izreke: on ili ona je političar, ali ne državnik, ili on je državnik, ne samo političar...Primjer jednog takovog teksta dala je i Vesna Škare: http://vesnaskareozbolt.bloger.index.hr/post/politicar-vs-drzavnik/5811504.aspx On je dakako pristran jer je i sama sudionica, ali zašto ne. Jedan citat iz tog teksta posebno se ističe jer sažima gotovo sve što treba: "pravi državnik ima vizije i ciljeve koji nadilaze njegovu ... više >

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 6
  • 1
  • 0
  • 6

Analiza

Motivacije naše svagdašnje

31.08.2016. 15:09, Slobodna tema+anketa: Ocijenite stranke i političare...

Standardna podjela (klasifikacija) motivacija je na intrizičnu i ekstrinzičnu.
Pokušati ću ukratko pojasniti zašto je od izuzetne važnosti ne samo poznavati ovu klasfikcaiju, nego koliko je za suvremeni život, bilo obiteljski ili poslovni gotovo od presudne važnosti držati se i uvijek imati na umu te osnovne stvari.
Netko je sklon ovome, netko onome.
Netko pridaje primat STEM području, ja sam sklon ne zanemariti ga, nego ispred staviti upravo ovakve stvari koje tek onda mogu u punini ispuniti očekivanja i od svega drugog kao što je STEM (inače su prazna kanta).  U nekim varijantama ovakve stvari pojednostavljuju se pametnim narodnim izrekama kao što su: pero je jače od mača.

Intrizičnom motivacijom označavamo sve one vrste motivacija koje nas na djelovanje tjeraju zbog nekakvih unutrašnjih razloga. Tu spadaju djelovanja koja činimo zbog naših vrijednosnih i svjetonazorskih opredjeljenja. To je čitavo jedno područje za razmišljanje/istraživanje...

Ekstrinzična motivacija je sve ono što nas izvana potiče na djelovanje, a najjednostavnije se opisuje kao materijalna/nematerijalna nadoknada koju očekujemo ili dobijamo za određeni angažman i sl., tj. sve ono što nas izvana motivira na djelovanje.

Koga zanima o ovoj klasifikaciji detaljnije može potražiti na internetu, hrpa je dodatnih pojašnjenja i primjera. Ono što mi je cilj jeste ukazati na efekte, posljedice i sl. svake od ovih motivacija upravo u današnjem trenutku, te dati svojevrsni vodič za prepoznavanje.

Ponajprije bih želio istaknuti primat intrizičnih oblika motivacije nad ekstrinzičnim. Unutrašnja motivacija je ta koja čini čuda u odnosu na izvanjsku.

Razlika između uspješnih i manje uspješnih ili neuspješnih tvrtki vrlo često je u orijentaciji prema ovoj motivacijskoj klasifikaciji. Ne treba ni spominjati Google, ..., ali ima i domaćih primjera kao što je npr Rimac automobili (npr u Ledani lounge baru u Zadru vidio sam čovjeka u majici Rimac automobili, to nije tetovaža kao što si ljudi daju tetovirati Harley Davidson https://www.google.hr/search?q=harley+davidson+tattoo ali to je zapravo to, pozitivno poistovjećivanje). Nekima se to čini kao preseravanje, ali tvrtke namjerno grade reputaciju koja im omogućava orijentaciju na intrinzične oblike motivacije. To se ovako radi: http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/martin-nadj-osvojio-matu-rimca---429617.html

Cijela priča s motivacijom uopće nije nova, ali u modernim načinima poslovanja, ali i života ona je na važnom mjestu.

U open source svijetu pored manje ili više poznatih zakulisnih stvari već odavno je temeljni pokretački čimbenik upravo takav oblik motivacije gdje pojedinci vođeni unutarnjom motivacijom nadmašuju čitave razvojne timove po razvikanim tradicionalnim firmama (npr Linus - https://hr.wikipedia.org/wiki/Linus_Torvalds).

Razni oblici, raznih aktivizama redovito se temelje na intrisičnoj motivaciji. Ljudi, tvrtke, stranke,... koje prepoznaju da se njihove namjere i ideje poklapaju s aktivističkim mogu preživjeti, opstati ili se širiti, druge čkome.
Čak i u našim uvjetima izvitoperene aktivističke scene (koja je regresirala odavno iz intrizične faze u ekstrinzičnu), učinci aktivistički motiviranih pojedinaca su ili mogu biti nevjerojatno veliki. Kao krajnje drastično ubrojimo tu recimo diverzije spomenika suprotstavljenih ideologija.

Možemo razmišljati i o SDP vs HDZ visavis aktivističke podrške koja stoji iza jednih i drugih.
Kako se koriste motivacijama? Tko je bolji? Tko se čim i kako uspješno koristi?
Sjetimo se primjera referenduma "Za obitelj" koji je neočekivano pokrenuo silnu količinu aktivističke energije koja je iznenadila mnoge. Aktivista koji su za svoj cilj imali upravo suprotno od skupine koja se isto tako aktivistički pokazala i već etablirala prije njih (LGBT udruge i sl.). Fascinantno je o tome misliti i prepoznati to u vrsti motivacije, a ne konkretnih ideja koje zastupaju.
Ne moramo nužno imati negativan odnos prema stranačkom idolopoklonstvu ili stranačkoj mašineriji koja potpuno raspamećuje ljude. Tako lakše možemo shvatiti i ovo zadnja s Milanovićevim javno/tajnim razgovorima s braniteljima. To je samo jedna od primjena intrizičnog motiviranja. Promatrajmo tko bolje i svrsishodnije koristi intrinzičnu motivaciju i na taj način ocjenjujmo strane.

Nuđenje, obećavanje, mazanje, ... raznim besplatnostima, subvencijama, doprinosima, opraštanjima dugova,... trkelj trkelj, sve su to ekstrinzični mamci kojima se pak neki drugi/isti koriste. Ekstrinzični motivatori također nisu sami po sebi loši.Pored toga što najčešće ni nisu sami za sebe, već su isprepleteni s intrinzičnim, ekstrinzični u praksi pokazuju manju uspješnost i doseg nego ovi prvo spomenuti intrinzični.
Ne možemo ih škartirati na prvu loptu, međutim ekstrinzični pokažu samo standardan, ograničeniji učinak ili vrlo često puno lošiji, a ukoliko se ne pazi i upravo suprotan jer izrazito lako stvaraju osjećaj nepravde ili se s njima može jednostavno manipulirati (on je plaćen više od mene •̪̀●́ ).

Olimpijske igre fantastičan su poligon promatranja upravo intrizičnih/ekstrinzičnih motivatora. Puno je zanimljivije promatrati olimpijske igre u ovom svjetlu nego u uobičajenom suhoparnom sportskom (meni već pomalo na žgolotucu idu stalni rukometni dvoboji između npr Hrvatske i Francuske rukometne reprezentacije).
Fenomenalno je slušati sportske komentatore koji stalno u vidu optužbi šopaju zamjerke kako neki suparnici imaju fenomenalne uvjete na uštrb domaćih koji ih nemaju, ali imaju kakti srce. Nepoznavanje vrsta motivatora doprinosi da oni pojma nemaju, te je lako prepoznati dušebrižnike svih boja i vrsta koji bi tu stvar rasturili u sekundi. Nije ih trebalo dugo čekati, odmah poslije olimpijade išle su rasprave o nagrađivanju osvojenih medalja, što je najbolji način da se svedu na ekstrinzičnu mjeru predlagatelja takvih ideja/rasprava.
Zanimljivo je gledati utjecaje olimpijske slave na djecu i nove sportaše koji dolaze i kako se sve to odvija.

Fascinantan prodor društvenih mreža i novi oblici poslovnog ponašanja koji uzimaju u obzir motivaciju svojih korisnika, sudionika primjeri su koje gotovo ne treba ni naglašavati - vidimo ih svuda oko sebe.
Profiti i vrijednosti danas najuspješnijih tvrtki temelje se na uspješnom pozicioniranju u motivacijsku matricu svojih korisnika. Dolazim do točke da preispitujem i vlastitu motivaciju (pišem više, a rejting pada) i samo lijep pozdrav!

2

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (6)


Respektira (4): siouxica, Anyst, viewer, BorisTraljic


Slaže se (2): Laci, BorisTraljic


Komentari (9)


Ljudi, koji su svoju zivotnu filozofiju bazirali na samozatajnosti i totalnoj kotroli svojih osjecaja, pretvarali su se alfa muzjake, preuzimali inicijativu, motivarali druge da krenu za njima. Zakljucak: ljudski razum je cudo! viewer 0 0 0


Zgodan clanak-:). Ucila sam o internoj ili eksternoj motivaciji, ali je uvijek ucinkovitija interna motivacija . Ta vrsta motivacije dolazi od same osobe, kad osoba nesto toliko zeli bit ce motiviranija nego kad mu drugi govore sta bi trebao ciniti. Anyst 0 0 0


@RepopeR, izrstan prikaz vrsta motivatora kao poticija na određena ponašanja. I dobro si ukazao na to da je intrizična motivacija na neki način "jača" od ekstrinzične motivacije, što praksa potvrđuje, ali na što se nedovoljno ukazuje. Laci 0 0 0


Neznam da li bi se psohijatri složili samnom, ali držim da naprimjer korumpiranost i lopovluk su više rezultat intrizične motivacije, nego ekstrinzične motivacije. Uobičajena je "isprika" da -prilika čini lopova-, no držim da je to netočno, jer Laci 0 0 0


prilika čini lopova samo ako je on intrizično motiviran da ktrade kada ima priliku za to. Čovjek koji ima intrizičnu motivaciju ka poštenju, neće krasti ni ako ima priliku za to ! Bravo RepopeR što si ukazao na to ! Laci 0 0 0

Analiza

Motivacije naše svagdašnje

31.08.2016. 15:09, Slobodna tema+anketa: Ocijenite stranke i političare...

Standardna podjela (klasifikacija) motivacija je na intrizičnu i ekstrinzičnu. Pokušati ću ukratko pojasniti zašto je od izuzetne važnosti ne samo poznavati ovu klasfikcaiju, nego koliko je za suvremeni život, bilo obiteljski ili poslovni gotovo od presudne važnosti držati se i uvijek imati na umu te osnovne stvari. Netko je sklon ovome, netko onome.Netko pridaje primat STEM području, ja sam sklon ne zanemariti ga, nego ispred staviti upravo ovakve stvari koje tek onda mogu u punini ispuniti očekivanja i od svega drugog kao što je STEM (inače su prazna kanta). U nekim varijantama ovakve stvari pojednostavljuju se pametnim narodnim izrekama kao ... više >

2

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 4
  • 2
  • 0
  • 9

Analiza

Besplatne knjige/besplatni vrtići, besplatni prijevozi/plaćanja... štetni

31.08.2016. 11:34, Tko ima najbolji program? Čija obećanja su realna, a tko populizmom kupuje birače?

Besplatne knjige/besplatni vrtići, besplatni prijevozi/plaćanja po broju djece su štetni

Potaknut predizbornim trenutkom u namjeri ne da promoviram bilo koju stranku već da im prenesem na što bi trebali paziti (kad mi pišu pisma, SMSove, iskaču iz žbunja,...) kad mi se obraćaju.

Što je zajedničko svim ovim nabrojanim mjerama? Na način kako se provode, ponavljam na način kako se provode izrazito su štetne. Mjere nisu "natalitetne" već su upravo kontra, sprječavaju demografsku obnovu, pojačavaju odljev, a što je još gore učvršćuju koruptivno stanje svih sudionika. Država pod pritiskom humanitarno-socijalnih zahtjeva jednostavno odriješi kesu i stvari se nakon toga otrgnu ikakvoj kontroli. Uspostavi se koruptivni odnos samo-održiv i toliko tvrdokoran da može odoljeti desetljećima. Mjere su u konačnici upravo suprotnog efekta.

Besplatne knjige i hrvatski nakladnici, poštapalica koju znaju već svi. Izdaju se katastrofalno uređene knjige. Čak kad ih izdaju i najbolji od najboljih profesora (npr legendarni prof. Elezović matematika) izdavači kao da se trude namjerno unijeti gomile pogrešaka i šlamperaja kako bi stalno išli s novim i novim izdanjima. Duboko sam uvjeren da iza svih beskrajnih reformi stoji jedan jedini zajednički nazivnik. Stalno i ponovno  preuređivanje udžbeničkog materijala kojemu se ne nazire kraj. Cijene pri tome prilično visoke. S obzirom da se te stvari danas rade računalom, copy-paste, jasno je da je svake godine moguće imati potpuno novu verziju svega i svačega. Jedino što treba je da se ovaj ringišpil stalno vrti.

Besplatni vrtići (često samo subvencionirani vrtići) posebna priča. Teško mi je generalizirano o ovome pričati. Postoje ljudi koji se trude i u datim okvirima daju doista puno, tako da je nepošteno prigovarati spram njih, ali cjelina je i ukupnost je naprosto porazna. Obično uz te jeftine i subvencionirane vrtiće postoje nakačene razne udruge za slobodne aktivnosti koje uzurpiraju i muzu novac od ljudi koji imaju djecu u tim vrtićima. Razni zborovi, engleski,..., katastrofa na kvadrat šta se tu radi. Ljudi pristaju plaćati dodatno sadržaje na uštrb kakti beneficiranih vrtića (sadržaje koje bi trebali imati i u redovitom "pogonu"), a ono što je rezultat u konačnici je teški oblik prijevara i diletantizma (ovo je samo vrh ledene sante: http://www.24sata.hr/news/pravobraniteljici-prijavili-djecji-zbor-zbog-seksizma-u-pjesmici-379141).

Besplatni prijevozi. Priča nevjerojatna. Samostalno i u kombinaciji s vrtićima i knjigama još dodatno frapantni. Nisu svi, ali u Zagrebu postoje cijela gradska naselja koja desetljećima zbog "kroničnog" nedostatka vrtičkog prostora šalju djecu na izdvojene lokacije po gradu. Gradski prijevoz privatnim autobusima i tako godinama. Potpuno "transparentno" i "čist" račun. Ukupne cijene subvencioniranog prijevoza su izrazito visoke i upravo ih subvencioniranje čini takvima. Umjesto da otvore i dozvole konkurenciju omogućava se monopol i divljanje cijena.

I na koncu jedna od "važnih" pronatalitetnih mjera - plaćanje po broju rođene djece, npr. planirana (a ako se ne varam već odavno uhodana mjera u domeni pojedinih gradova i općina) mjera davanja mjesečnog iznosa za obitelji s 4 i više djece. Teško mi je pričati o ovome jer je za mnoge obitelji to izuzetno značajan prihod i dira vrlo osjetljivo pitanje djece, roditeljstva,... Međutim, to je samo jedna strana priče i mi se možemo praviti da ne vidimo drugu stranu koja je porazna - upravo katastrofalna. Za određeni mjesečni iznos od 3,4 ili 5 tisuća kuna neki neodgovorni ljudi spremni su upustiti se u rađanje dovoljnog broja djece - doslovno. Osjećam određenu nelagodu o tome ovako pričati, ali ovo je vrlo lako zamislivo, da ne moram govoriti o konkretnom, a što mi dolazi na pamet. Zamislimo neki mali gradić malo udaljeniji od centralnog dijela države, ljudi odlaze iz njega čim nađu (bilo) kakvu zgodniju priliku. Nema nikakvog posla, samo državne službe koje su odavno popunjene već uhodanim kadrovima. Uz dovoljan broj djece relativno jednostavno može se postići i taj cilj. Nekako neizrečeno i u zraku ostaje da je važnije cilj dostići nego brinuti se za djecu. Situacija je takva već neko vrijeme. Gradiću nedostaje sezonskih radnika za razne poslove, a posebno je teško naći dobre. Negativna selekcija uzima danak, neka djeca koja usprkos poraznom sastavu nastavničkog/profesorskog kadra (kojeg je zapečatila još gora negativna selekcija) odlaze nepovratno iz grada, dok neka djeca u nemogućnosti odlaska ostaju.

Što je moguće učiniti? Konačno rasčistiti s nazovimo ih populističkim mjerama i pokušajima. Naravno da subvencije, sustavne pomoći i davanja za ovakve stvari treba biti, ali se ponovo kao i u prethodnim slučajevima o kojima sam nedavno govorio ispod toga krije veliki problem klijentelizma, neracionalnog ponašanja i kako god to nazivali, a koje sve izvrće u svoju suprotnost. Združeno sredstva koja se troše za ovo sve su vrlo velika, pravilno usmjerena mogla bi potpuno preokrenuti priču. To se neće dogoditi dok ne promijenimo u obrazac kojim se služimo stalno. Pogledajte pisma iz kampanjaa koje vam šalju, pogledajte što sve bez trunke srama pričaju iz svakog kutka, samo to pogledajte.

2

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (2)


Respektira (1): BorisTraljic


Ne slaže se (1): Laci


Komentari (5)


Stisnuo sam nedslaganje jer mi nisi jasan . Jesi li protiv besplatnog prijevoza đaka, ili besplatnih udžebenika z ađake, ili si protiv kriminala vezanog za spregu država/grad - privatni "džepovi" ?! Ako je realna cijena knjige 100 kuna, a grad Laci 0 0 0


nakladniku 200 kuna, da bi ga dijete dobilo besplatno, onda sam protiv toga, to je čisti kriminal. Ali dati djeci besplatne knjige , za njih nakladniku dati 100 kuna, to je bolj enego graditi fontane i WC-e sa "zlatnim" kvakama ?! Razumijemo se ? Laci 0 0 0


Ja sam za dobro,kako god da me pitaš. Z dobro i samo dobro.Mislim da pitanje besplatni udžbenici? nije dobro jer udžbenici nisu besplatni već imaju cijenu,pače što su više besplatni cijena im je sve veća (primjerice besplatni prijevoz).Umjesto ovog RepopeR 0 0 0


pitanja, treba postaviti posve drugo pitanje: tko djeci treba platiti udžbenike? (posebno u uvjetima razmahale nakladničke/kuriuklarne mašinerije koja ih štanca svake godine ispočetka) RepopeR 0 0 0


Ma, tko nije za dobro RepopeR ? A ni odgovor na tvoje pitanje nije teško: Djeci knjige i prijevoz treba platiti društvo (da ne kažem država), ali ne po cijenama gdje su unutra novci za sve korumpirane tipove u lancu država-autori- nakladnici ! Laci 0 0 0

Analiza

Besplatne knjige/besplatni vrtići, besplatni prijevozi/plaćanja... štetni

31.08.2016. 11:34, Tko ima najbolji program? Čija obećanja su realna, a tko populizmom kupuje birače?

Besplatne knjige/besplatni vrtići, besplatni prijevozi/plaćanja po broju djece su štetni Potaknut predizbornim trenutkom u namjeri ne da promoviram bilo koju stranku već da im prenesem na što bi trebali paziti (kad mi pišu pisma, SMSove, iskaču iz žbunja,...) kad mi se obraćaju. Što je zajedničko svim ovim nabrojanim mjerama? Na način kako se provode, ponavljam na način kako se provode izrazito su štetne. Mjere nisu "natalitetne" već su upravo kontra, sprječavaju demografsku obnovu, pojačavaju odljev, a što je još gore učvršćuju koruptivno stanje svih sudionika. Država pod pritiskom humanitarno-socijalnih zahtjeva jednostavno odriješi kesu i stvari se nakon toga otrgnu ikakvoj ... više >

2

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 1
  • 0
  • 1
  • 5

Analiza

Rješenje hrvatskih problema je reindustrijalizacija i proizvodnja za izvoz-nije

28.08.2016. 23:00, Slobodna tema + anketa: Ocijenite stranke i političare...

Uobičajena ponavljalica jest da smo s tranzicijom doživjeli deindustrijalizaciju, te da je jedini izlaz u obnavljanju nekad slavne industrijske proizvodnje tj reindustrijalizirati se ponovo. Tome se još dakako treba pridodati da je jedini izlaz u rastu izvoza.

Što je problematično u svemu tome? Odreda sve ove tvrdnje su netočne. Vjerovanje u njih stvara velike blokade, frustracije i stranputice. Problem je što ovu sferu ljudi doživljavaju kao osobni atak na cijelu osobu kad se ovako analizira i od toga se ne mogu odmaknuti.

Netočno je da smo se deindustrijalizirali. Napravili smo sravnjivanje stanja nakon dugih godina odgađanja konstatacije pravog stanja raspada slavnog socijalističkog gospodarstva. Slavno socijalističko gospodarstvo naprosto nije moglo konstatirati da je iznutra potpuno propalo, premda se to dobro znalo od samih nositelja vlasti. Pa to se čak i danas teško priznaje i otpori su tome i dalje živi, a mitomanija s tim u svezi možda još tvrdokornija nego prije. Ipak moralo je doći do točke pucanja da bi se to konstatiralo.  U međuvremenu gospodarske i druge promjene u svijetu su 5 puta iz korijena promijenile sve što smo uobičajeno o svijetu i gospodarstvu znali. Neke od razvijenih zemalja višestruko su izmijenjale svoja gospodarstva što bi mi zvali deindustrijalizacija na višu potenciju i u skladu s tim kukali stoljećima.

Nemam ambicije dublje ulaziti samo sam i dotaknuti ću ono najvažnije.

Dakle, sve, jednostavno sve teze s početka su potpuno pogrešne. Oni koji ih zagovaraju (jedan od rodonačelnika biti će u utorak na chatu) moći će ih zagovarati do sudnjeg dana, nikad se ništa neće promijeniti, a oni će uvijek imati podjednakih razloga da ih zagovaraju.

Da li je npr uspješni hrvatski startup Farmeron uspješan zato što je orijentiran na izvoz ili zbog nečeg drugog? Uspješan je zato što nudi nešto najbolje iz svog područja što se igdje može kupiti, a ne zato što je netko pametan odredio da se treba orijentirati izvozu i ponajmanje jer je to dobro za državnu platnu bilancu. Kakvu politiku ima Google glede izvoza, DJI,... upravo je smiješno o tome misliti. 

Suludo je orjentirati se na izvoz, jer je netko iz makroekonomije prepoznao da bi to bio jedini izlaz za frimu, ali i nacionalnu ekonomiju. Očekuje se upliv nekog ingenioznog da odredi što će se to točno izvoziti i samo se čeka da država svojim mjerama u skladu s tim podupre tu granu ili djelatnost. Posebno je već dosadilo slušati o tome kako je politika tečaja zapravo uništila orijentaciju na izvoz čak i onih postojećih izvoznika. 

U bivšem sustavu izvoz je imao kultni status. Izvoz robe značio je dotok deviza za kojeg se onda moglo uvoziti stranu robu. To je bio glavni motiv izvoza, osigurati si devize da bi mogao uvesti odgovarajuću robu iz uvoza. Kuriozitet je i to da je "Hrvatsko proljeće" zapravo u svojemi temeljima imalo zahtjev za pravedniju preraspodjelu tzv hrvatskih deviza (misli se od priljeva turističkih deviza). Postojao je uređeni sustav raspolaganja deviza, tako da u pravilu onaj koji nije ostvarivao izvoz nije ni mogao raspolagati devizama potrebnim za uvoz. Takva pravila dovodila su do toga da se u najvećem borju slučajeva izvozila sirovina ili uz časne izuzetke roba slabije dodane vrijednosti. Samo da se dobiju devize. Instikt iz tih vremena za izvozom kao spasom ostao je do danas, a povici na izvozno nestimulativni tečaj nisu ništa drugo do preživjelost iz tog doba kada su neto izvoznici drmali nad svim drugima.

Ukratko, cilj nije izvoz, nego konkurentnost i borba treba biti da se bude konkurentan što je više moguće. Država tu mora biti jasna, a ne preferirati jedne na štetu drugih. Naravno da bi nicanje novih industrijskih pogona, proizvoda, usluga,..., a koje bi uz to veći dio svoje proizvodnje izvozili bilo pozitivno i baš ono pravo rješenje, međutim tu i jeste glavni problem. NIkad, ali baš nikad se ne govori da je cilj konkurentnost i zdravo poslovanje, nego reindustrijalizacija kao da se ovo prvo samo po sebi podrazumijeva. Govori se isključivo o reindustrijalizaciji i izvozu, a već svaka natruha o samom načinu dolaska do toga jasno pokazuje da je konkurentnost/zdravo poslovanje zadnja rupa na svirali i da je svaka reinudstrijalizacija/poticanje izvoza u gruboj suprotnosti s konkurentnošću. Riječ je o reindustrijalizaciji na uštrb konkurentnosti i zdravog poslovanja. Očekuje se da država odradi reinudistrijalizaciju, a znamo i jedva smo se od toga izbavili.

Naša industrija je Farmeron, kao i sve drugo gdje smo posebni i izuzetno uspješni neovisno koliko je to sitno. Država se ima pobrinuti za slobodu i da ne šteti svojim preferencijama prema nekom posebnom. Posebno treba ukinuti sva moguća maltretiranja, ograničavanja trgovine, poslovanja,... jer svako ometanje, diskriminacija,... ide na štetu naše industrije koja je još uvijek i unatoć silnim pozivima na reindustrijalizaciju još uvijek konkurentna.

Naša nova industrija je IT i povezane usluge koja je narasla gotovo na razinu turizma (molim ne uzimati me za riječ jer nisam refreshao podatke), a nema (hvala Bogu) ni ministarstvo ni poticaje, ni beneficirani PDV,.... farmaceutika,....

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (4)


Respektira (2): BorisTraljic, IDujas


Slaže se (1): supersuper


Ne slaže se (1): Laci


Komentari (19)


ma bravo Laci! e jesi maher he-he 5none5 0 0 0


hvala 5none5. mada 'maher' može svašta značiti ?! Laci 0 0 0


Maher Znalac nad znalcima. Čovek koji je ono što radi doveo na taj nivo, da mu je postalo potpuno prirodno i laganini to da radi. Neko ko je takvu titulu dobio jer to radi prosto jebeno savršeno. Nije bitno da li je njegov posao u pitanju ili sna 5none5 0 0 0


ili snalaženje u određenim zeznutim situacijama. Maher to odradi kako valja. 5none5 0 0 0


kaže Vukajlija 5none5 0 0 0

Analiza

Rješenje hrvatskih problema je reindustrijalizacija i proizvodnja za izvoz-nije

28.08.2016. 23:00, Slobodna tema + anketa: Ocijenite stranke i političare...

Uobičajena ponavljalica jest da smo s tranzicijom doživjeli deindustrijalizaciju, te da je jedini izlaz u obnavljanju nekad slavne industrijske proizvodnje tj reindustrijalizirati se ponovo. Tome se još dakako treba pridodati da je jedini izlaz u rastu izvoza. Što je problematično u svemu tome? Odreda sve ove tvrdnje su netočne. Vjerovanje u njih stvara velike blokade, frustracije i stranputice. Problem je što ovu sferu ljudi doživljavaju kao osobni atak na cijelu osobu kad se ovako analizira i od toga se ne mogu odmaknuti. Netočno je da smo se deindustrijalizirali. Napravili smo sravnjivanje stanja nakon dugih godina odgađanja konstatacije pravog stanja raspada ... više >

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 2
  • 1
  • 1
  • 19

Analiza

Akcija "Kupujmo hrvatsko" je štetna za hrvatsko gospodarstvo

28.08.2016. 12:58, Slobodna tema + anketa: Ocijenite stranke i političare...

Potaknut raspravama na temu neoliberalizma izrekao sam tezu iz naslova kao tek preduvjet za izlazak na "pravi" put. Na neki način u ovoj konkretnoj akciji "kupujmo hrvatsko" sublimiram čitav niz drugih po učinku vrlo sličnih akcija, mjera, ideja, vjerovanja,..., ali ipak sve njih bi se moglo obuhvatiti jednim imenom kupujmo hrvatsko.

Objašnjenje zašto je "kupujmo hrvatsko" štetna uopće ne zahtijeva puno teksta ili analiza u nastavcima. Toliko je trivijalno da jedino može biti odbojno onima koji su skloni minucioznim analizama (zašto je to tako vidjeti pod Watzlawick/Koliko je stvarno stvarno i pokus A.Bavelasa http://perceptionmanagers.org/2008/08/bavelas-experiment.html).

Hrvatsko gospodarstvo pati od nekonkurentnosti i sl., u takvim uvjetima zagovarati "kupujmo hrvatsko" znači aktivno pomagati i raditi na još većoj nekonkurentnosti. Svaki put kad nešto kupimo vođeni akcijom kupujmo hrvatsko zapravo dajemo novčić u košaru koja potiče hrvatsku nekonkurentnost. Time mi ne pomažemo očuvanju radnih mjesta, već pomažemo očuvanju manje ili već ogrezlo nekonkurentih radnih mjesta. Čak ako neko radno mjesto ima dobre izglede da bude konkurento ovakvom akcijom ubrzo ono postaje manje konkurentno. A o tome kakve sve druge ideje mogu postojati u društvu u kojemu ovakve ideje "kupujmo hrvatsko" žive samo treba pogledati Lovrinovićevu prezentaciju.

Ukratko:

1) Svaki proizvod, usluga, radno mjesto ili sl. ako je konkurentno ne treba reklamu ovoga tipa (kupujmo hrvatsko je i kao reklama loša) jer je (po nekoj karakteristici na koncu konkurentnosti) ionako bolje nego drugo. Dakle, kupujmo hrvatsko je nepotrebno - dobro je dobro i to kupujemo zbog toga.

2) Ako je proizvod dobar (konkurentan) ili na granici konkurentnosti akcija "kupujmo hrvatsko" može ga s te granice prebaciti u područje nekonkurentnog upravo onoliko koliko je akcija "kupujmo hrvatsko" uspješna. Stvari se u zbilji upravo tako odvijaju. Dakle, "kupujmo hrvatsko" ne samo da je nepotreban (dobrima takva reklama ne treba), nego je i štetan (jer dobre ili one koji imaju šanse da budu dobri čini lošima).

Ovo je uža definicija štetnosti "kupujmo hrvatsko" koja se tiče gospodarstva. Šira šteta od ove akcije "kupujmo hrvatsko" je ta što onemogućava drugačiji pogled na svijet, a taj je da moramo težiti stvarno boljem, a ne podržavati loše (tješeći se da je naše).

Podrškom domaćeg lošeg zapravo održavamo da se ljudi bave nečim u čemu nisu konkurentni, spriječavajući ih da poduzmu nešto u čemu bi možda bili konkurentni. Dajemo im materijalni temelj za lažnu sliku o njima samima, umjesto da ih na pravovremeni i prikladan način finom metodom, narugajmo se "nevidljivom rukom", potjeramo da se bave nečim konkurentnijim.
Kada bi još postojala svijest da je danas toliko neviđeno novih područja koja naprosto vape za fokusiranim ljudima i gdje ako se samo malo više potrudiš odmah dođeš u područje da si konkurentan (npr machine learning - dobrog srednjoškolca možeš s dva tri dobra tečaja na Courseri naučiti manje više sve o machine learningu, bilo da je to prepoznavanje linija i kružnica iz slika/npr Houghovom transformacijom ili bilo što drugo iz iz neuronskih mreža,..).

Kao što sam rekao "kupujmo hrvatsko" samo je jedna od loših akcija/ideja koje vladaju Hrvatskom, ima toga još nebrojeno. Od "minimalne plaće", rješavanja natalitetnih pitanja novčanim davanjima za npr 4. dijete, ... O svakom bi se dalo napisati sličan članak, sve redom je potpuno promašeno i vrlo štetno, ponavljam vrlo štetno, a to gledamo i ništa ne poduzimamo, paće mislimo da treba još jače u istom smjeru. To je zapravo problem.

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (5)


Respektira (3): BorisTraljic, viewer, 5none5


Slaže se (1): supersuper


Ne slaže se (1): Laci


Komentari (18)


repoper je u pravu, neka se drugi muče , rade i razvijaju, mi ćemo samo kupovati njihove proizvode, ima para u Hrvata... :D :D Jung-fu 0 0 0


@RepopeR, super analiza, naravno provokativna ali u "sridu". Vec mi je pun kofer fraza o kupujmo hrvatsko/domace. Prosle god. 90% psenice se moglo upotrijebiti za stocnu hranu. Dosta mi je lazne fame, da su nasi proizvodi top, a strani lose kvalitete viewer 0 0 0


Naravno da cu kupiti hr. proizvod i ako je 10% skuplji ili losiji od konkurencije, ali to je limit moje naklonosti. U mojoj analizi o minimalnoj placi, je upravo nedostatak ambicija i inovativnosti managementa, najveci handicap naseg poduzetnistva. viewer 0 0 0


No, najzad da si viewer rekao pravu stvar, da je management loš, a ne narod, kako se uobičajeno govori upravo od strane lošeg menadžementa. 90 % naše pšenice ne valja ? Da nisi malo pretjerao ? Pa to je ista GMO pšenica kao kod "vas" ! Laci 0 0 0


Ako u EU ne postoji "Kupujmo Slovensko", "Kupujmo Poljsko" itd. (ne mora ni postojati "akcija" ako je to u svijesti naroda) onda si u pravu. Nažalost, u realnom svijetu nisi... BorisTraljic 0 0 0

Analiza

Akcija "Kupujmo hrvatsko" je štetna za hrvatsko gospodarstvo

28.08.2016. 12:58, Slobodna tema + anketa: Ocijenite stranke i političare...

Potaknut raspravama na temu neoliberalizma izrekao sam tezu iz naslova kao tek preduvjet za izlazak na "pravi" put. Na neki način u ovoj konkretnoj akciji "kupujmo hrvatsko" sublimiram čitav niz drugih po učinku vrlo sličnih akcija, mjera, ideja, vjerovanja,..., ali ipak sve njih bi se moglo obuhvatiti jednim imenom kupujmo hrvatsko. Objašnjenje zašto je "kupujmo hrvatsko" štetna uopće ne zahtijeva puno teksta ili analiza u nastavcima. Toliko je trivijalno da jedino može biti odbojno onima koji su skloni minucioznim analizama (zašto je to tako vidjeti pod Watzlawick/Koliko je stvarno stvarno i pokus A.Bavelasa http://perceptionmanagers.org/2008/08/bavelas-experiment.html). Hrvatsko gospodarstvo pati od nekonkurentnosti i ... više >

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 3
  • 1
  • 1
  • 18

Analiza

Mišljenja sam da je Milanović reagirao izrazito pragmatički s obzirom na najmanje nekoliko važnih okolnosti od kojih su najvažnije ove: (1)faktički loš rejting (iz glatke pobjede u izgledan gubitak) posebno nakon neočekivanog neuspjeha s akvizicijom HNSa, a koju je izazvala odluka HDZa da razbije predizbornu koaliciju s prošlih izbora, (2)umrtvljena i mlohava kampanja gdje su do izražaja više došli i #Premijer ( http://yohantheartist.tumblr.com/post/116958880895/hashtag-prison ) i Živi zid (koji urnebesnim Lovrinovićevim video uradcima osvaja medijski prostor), a uz oslabljeni utjecaj na HRTu još se dogodila i rekordna olimpijada koja prirodno ide više na ruku desnici dok je većina lijevih medijskih apologeta na debelom (uobičajenom) ljetnom godišnjem odmoru.

Jednom riječju Milanović je morao sam zagrniti rukave, pljunuti u šake i zaigrati onu igru koju smo zapravo već vidjeli i u prošlim izborima i to više puta.

Od nevjerojatnog mahanja zastavama na SDPovom skupu, koketiranja s Glavaševom privatnom gardom postrojenoj na Markovom trgu, pa sve do famoznog forsiranja Dragog Prgometa u sobi bez firange, pa sastanak s Glogoškim gdje smo vidjeli gotovo identičan obrazac špijunsko/snimateljske operacije koju je odradio sa sada već specijalcem za te operacije Kotromanovićem.

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (2)


Respektira (2): Kokach, Laci


Komentari (3)


...netko ili nesto te prekinulo u razmisljanju? viewer 0 1 0


Lijep dan danas.Ovo je sve što sam htio reći,čemu dužiti.Proračunat potez,Milanovića kakvog znamo.Mislio sam zaključiti, ali i podsjetiti na Zuppin poziv da se ipak kao manje zlo glasuje za Milanovića,te retorički pitati vrijedi li to i sad. RepopeR 0 0 0


Respekt za kršćanski suosjećaj što braniš bolesnog čivjeka, ali naslov bi ti bio adekavtnij da si napisao samo : Naprosto je činjenica da je lud ! A ludaci nisu hrabri, već naprosto ludi. Laci 0 0 0

Analiza

Mišljenja sam da je Milanović reagirao izrazito pragmatički s obzirom na najmanje nekoliko važnih okolnosti od kojih su najvažnije ove: (1)faktički loš rejting (iz glatke pobjede u izgledan gubitak) posebno nakon neočekivanog neuspjeha s akvizicijom HNSa, a koju je izazvala odluka HDZa da razbije predizbornu koaliciju s prošlih izbora, (2)umrtvljena i mlohava kampanja gdje su do izražaja više došli i #Premijer ( http://yohantheartist.tumblr.com/post/116958880895/hashtag-prison ) i Živi zid (koji urnebesnim Lovrinovićevim video uradcima osvaja medijski prostor), a uz oslabljeni utjecaj na HRTu još se dogodila i rekordna olimpijada koja prirodno ide više na ruku desnici dok je većina lijevih medijskih apologeta ... više >

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 2
  • 0
  • 0
  • 3

Analiza

We don't need no education

02.06.2016. 22:01, Što je pokazao prosvjed za kurikularnu reformu?

... orili su se legendarni stihovi legendarne grupe iz usta prosvjednika za podršku kurikularnoj refromi. Fenomenalan dan, masa mladih ljudi, energija u zraku, bez jasnog organizatora koji bi maltretirao govorima,... sve više nego super. HTV je prilično pošteno i lijepo prenosio slike mase ljudi, nije bilo mrtvih kadrova koji bi umanjivali masu, niti su se fokusirali na bilo kakve bizarnosti koje bi onda postajale udarnim temama i javno sramotile svakoga tko se pojavio ili solidarizirao. Konkurentske TV ekipe naravno u skladu, sve pet. Hvala Bogu izostali su sumanuti komentatori koji postavljaju pitanja u vidu zaključka kako su zahtjevi prosvjednika neartikulirani, nejasni, ovdje se sve nakako podrazumijevalo i logički poklapalo premda nitko ništa nije baš propitkivao. Sve je bilo kako bi zapravo trebalo biti, a ja sam da se prigoda okupljanja tolikog svijeta još dodatno poprati s divljenjem (ma o kome se radilo).

Međutim ovi legendarni stihovi s početka u sebi kriju gramatičku zvrčku. Ovi stihovi savršeno se poklapaju i s nazovimo je suprostavljenom stranom bez obzira što se malo tko izrazio da se protivi potrebama reformi. Oni koji su se i izjasnili kao protivni, iskazali su isključivo rezerve prema provoditeljima, ali ne i prema samoj potrebi reformi. I ti, nazovimo ih oponentima, oni također ne žele ovakvo obrazovanje kakvo se nudi. Oni također iz sveg glasa mogu zapjevati iste stihove. Cjelokupna zbrka je naravno i zbog toga što malo tko zaista zna o čemu se u kukurikulu zapravo radi. Svi većinom znaju samo o onome što su od drugih o tome čuli, te prema onome što mogu povezati s ideološkom simbolikom grupe kojoj pripadaju ili naginju.

Osobno sam izrazito pozitivno orijentiran prema obrazovanju kao glavnom pokretaču ekonomskog i osobnog razvoja pojedinaca i društava i cijelog svijeta. Jezik pregrizao ako bih nešto u tom smislu ikad progovorio. Eventualno bih STEMU dodao A (Art), ali nikad kontra obrazovanja. Takvog sam vrlo čvrstog stava. Međutim, eto i meni sada dolaze ovi stihovi "We don't need no education" kao moto da ipak malo protresem i vlastita uvjerenja.

Ljudi i jedni i drugi (zna se i da se ne opisuje na koga se ova podjela odnosi u našem društvu) ne ostavljaju prostora da obrazovanje kakvim bi bili zadovoljni bude moguće. To je meni donio ovaj prosvjed. Spoznaju da doista i beznadežno i jednostavno nema nikakve šanse. Paradoksalno, ali na koncu mogu i s jednima i s drugima zapjevati potpuno iste stihove i to iz sveg srca. Ne trebam takvu edukaciju. Retroaktivno gledano kao proizvod takvog obrazovanja mogu se pobuniti i zapjevati - Hey! Teachers! Leave them kids alone! baš kao što su to učinili legendarni rokeri svjesni osobnog promašenog obrazovanja.

Iz ovoga se ne znam ni sam osobno izvući, niti vidim ikakve šanse da se iz ovoga izvučemo za još puno puno vremena. Nadmudrivanje, preveslavanje jednih drugima i obrnuto jednostavno će se nastaviti i kraja mu se ne nazire. Lijevi su ga dobro, ma šta dobro, vrhunski zaparili s ovim performansom, vladajući su se usrali u gaće ionako jadni i treperavi: vidimo reakcije Šustara o fešti, Predsjednica koja je primila aktere.... Međutim i referendum o braku je također bio sjajan performans desnih + pljuska izvikanim ngovcima i ljudskopravaškim celebritijima.

Od ovakvog obrazovanja + ovakvog kakvo se najavljuje (uz ogradu da nisam dovoljno informiran) jednostavno nema ništa niti se isplati išta očekivati. S obzirom na stupanj političko i interesnih manipulacija prijeka je potreba razbiti i tvrdokorne mitove o obrazovanju. Prvi od njih je kako je obrazovanje u 100% korelaciji s ekonomskim prosperitetom. Možda je upravo obrnuto, a ekonomski uspjeh osigurava obrazovni uspjeh. Strateška orijentacija na obrazovanje je možda zapravo potpuni promašaj posebno kad je "strateški" cilj samo obrazovanje bez onoga što bi trebali biti rezultati te orijentacije. Od 100% obrazovanja manji dio je doista koristan za život, a veći dio je gubitak vremena i novca svih nas i treba razmisliti o alternativnim rješenjima koja bi manje trošila i maltretirala djecu.

Obrazovanje je možda precijenjeno, posebno u ovakvoj izvedbi kada je došlo do infomatičko komunikacijske eksplozije gdje su razni oblici infomacija i temelja znanja naglo eksplodirala i dostupni su svakome bez posebnog napora. Jednostavnije je nego ikad prikupiti sadržaja koji se onda nude kao obrazovanje. Javno dostupni tečaji, materijali,... nadmašuju mnoge predmete koji se provode u našim školama. Znanje je jednostavno dostupno, posebno ono manje korisno. Upada se u zamku gomile sadržaja. Ponaša se po liniji manjeg otpora spram velikog napora da se odaberu samo bitne i vrijedne stvari.

Ukratko, obrazovanje prestaje biti onako važno, posebno prestaje biti dovoljan uvjet za napredak kako se uobičajeno misli. Ono je naravno nužno (matematički gledano nužno vs dovoljno), nije dovoljno, puno važnije od znanja su neke dodatne vještine i sklonosti (no o tome sam već trubio).

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (3)


Respektira (2): 5none5, Spektator


Slaže se (1): Laci


Komentari (1)


Eh RepopeR, Jokić bi te odmah proglasio političkim protivnikom NJEGOVE reforme ! A sve što si rekao je toliko logično, da logičnije ne može biti. Pozdrav. Laci 0 0 0

Analiza

We don't need no education

02.06.2016. 22:01, Što je pokazao prosvjed za kurikularnu reformu?

... orili su se legendarni stihovi legendarne grupe iz usta prosvjednika za podršku kurikularnoj refromi. Fenomenalan dan, masa mladih ljudi, energija u zraku, bez jasnog organizatora koji bi maltretirao govorima,... sve više nego super. HTV je prilično pošteno i lijepo prenosio slike mase ljudi, nije bilo mrtvih kadrova koji bi umanjivali masu, niti su se fokusirali na bilo kakve bizarnosti koje bi onda postajale udarnim temama i javno sramotile svakoga tko se pojavio ili solidarizirao. Konkurentske TV ekipe naravno u skladu, sve pet. Hvala Bogu izostali su sumanuti komentatori koji postavljaju pitanja u vidu zaključka kako su zahtjevi prosvjednika neartikulirani, ... više >

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 2
  • 1
  • 0
  • 1

Analiza

Raspuštanje splitskog ogranka je odličan potez za SDP (Milanovića)

15.05.2016. 17:47, Što za SDP znači raspuštanje splitskog ogranka?

Kao potez ovo je prilično dobar Milanovićev potez. Bolje raspustiti splitski ogranak nego Komadinin riječki, a splitskim može disciplinirati i taj riječki, a čije bi raspuštanje doista bilo štetno, a o Zagrebačkom da i ne govorimo.

Svatko tko je promatrao oko čega su se vodili izbori unutar SDPa mogao je vidjeti razlike među kandidatima.Komadina je bio za integraciju, što što nije dobilo podršku. Posve je logično da se SDP odlučio za suprotno tj još veću profilaciju što je upravo suprotno toleriranju širine i onome što je Komadina nudio, a nije prošlo. Naravno nitko nije lud da govori da je za eliminaciju već će to naprosto odraditi posebno ako je za to dobio podršku.

SDP će imati (nadam se više nego) dovoljno vremena da uspostavi novi današnjem SDPu (čitaj Milanoviću) puno odaniji nego ovaj bivši. U Splitu je upravo raspisan najatraktivniji mogući natječaj - tzv greenfield investicija.

Raspuštanje će ionako ubrzo biti zaboravljeno kao i većina drugih kapitalnih stvari. Pa tko se danas još sjeća nekakvog Linića? To je po svojoj dubini bio puno ozbiljniji slučaj nego ovo sad s raspuštanjem splitskog ogranka. Linićevo vrijeme teško je obilježilo prve dvije godine vlasti SDPa, potopuna regresija i s gnušanjem se i prisjetiti što se sve događalo tada čemu je predstečajna era tek završna faza (težinski i po štetama najteža). To je teško obilježilo SDP i Linić je smijenjen najmanje dvije godine prekasno. Identično će biti i s ovim raspuštanjem splitskog ogranka, zaboraviti će se kao da ga nikada nije bilo, dapaće bude li uspjeha na prvom slijedećem izbornom srazu biti će to prilično logičan uzrok i mudra odluka koju je donio mudri vođa. Brojni medijski promicatelji SDPovske ideologije samo čekaju prvi trenutak o takvoj objavi.

Ovo raspuštanje splitskog ogranka uz eliminaciju Baldasara može doista stvarno i kvalitativno poboljšati splitski SDP koji je zapao u generacijsku krizu i koja traje već ohoho godina.U mentalnom sklopu SDPovskog tipa jednostavno nema nikakvog objašnjenja priklanjanja desnici i to je nedvojbeni dokaz slabosti i deformacije, te nikakve isprike kako je riječ o Splitu, da je to realan odnos snaga,... jednostavno ne dolaze u obzir. Posebno ne iz fotelja u Zagrebu. 

Treba pratiti kako će se ogranak reorganizirati i uspostaviti. Ljepila i materijala da se to na prostoru Splita učini brzo i kvalitetno postoji, te vjerujem da će se sve baš tako brzo i kvalitetno odraditi.

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (2)


Respektira (1): Refamolitelj


Ne slaže se (1): Laci


Komentari (2)


Ne poznajem situaciju u splitskoj partijskoj ćeliji, ali prema onome što je dosada iznjedrila na državnoj razini, Baldasar se činio nekako manje boljševički. Nadajmo se reorganizaciji koja će stvoriti kadar kvalitetniji od Grčića ili Bauka. Refamolitelj 0 0 0


Ne slažem se sa tezom da SDP može biti bolji, bez obzira koliko još ogranka raspusti Zoki. Jer dok su Milanović, i njegovi podrepaši Grčić, Opačićka, Peđa Grbin, Stazić, Bauk, i slični oko njega, oni koji vode glavnu riječ u SDP-u, niš od SDP--a Laci 0 0 0

Analiza

Raspuštanje splitskog ogranka je odličan potez za SDP (Milanovića)

15.05.2016. 17:47

Kao potez ovo je prilično dobar Milanovićev potez. Bolje raspustiti splitski ogranak ... više >