Reputacija 4

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

  • Bodova 91.3
  • Analiza 53
  • Ocjena 36
  • Anketa 1

Analiza

'Bologna' i školovanje nastavnika

21.07.2017. 08:12, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

U Večernjem listu od 8. srpnja 2017. objavljen je tekst ak. V. Paara pod naslovom ''U središtu pozornosti HSEKRO-a treba biti nastavni kadar u školstvu''.

       S glavnim naglascima treba se složiti izuzev dijela gdje se govori, kao i u naslovu, o nužnosti kvalitete nastavnog kadra.

       Naime, iza titule akademik ne mora nužno stajati dosljednost i principijelnost. Uvaženi akademik govori da je ''conditio sine qua non'' svake reforme kvalitetan nastavni kadar zaboravivši da je upravo on prije dvadesetak godina, a posebno za mandata ministra Primorca kroz uvođenje famozne 'Bologne' doslovce uništio kvalitetu nastavničkih studija i to posebno na PMF-u što je za STEM od posebnog značaja. Radi pojašnjenja mora se reći slijedeće:

        Do ranih devedesetih studij za nastavnička zanimanja započinjao je tek na trećoj godini studija. Prve dvije godine zajedno su predavanja slušali i budući stručni i nastavnički smjer. Tek nakon dvije godine dolazilo je do prirodne selekcije, pa su svi u te dvije godine dobro naučili temelje struke. Akademski mudraci tu uhodanu i provjerenu kolotečinu mijenjaju na način da se za nastavničke smjerove studenti upisuju od prve godine. I što se je dobilo? Upisuju se u pravilu oni koji nigdje drugdje ne bi bili upisani i time je prouzročena negativna selekcija. Kvaliteta nastave i kriteriji padaju, a o tome govore i sami nastavnici koji predaju na tim smjerovima. Jedan dobar i funkcionalan dotadašnji obrazac obrazovanja nastavnika je uništen.

     Ovo uvaženi akademik ne spominje kao što ne spominje da je u jednoj Njemačkoj i Austriji tako nešto nezamislivo. Studenti koji žele ići u nastavu biraju u devetom semestru pedagošku grupu predmeta i to je to!

    Uvaženi akademik također ne spominje da se je i sam mogao uvjeriti na 'Simpoziju nastavnika fizike' u Zadru i ove kao i 2015. godine, i to zajedno samnom, o upitnoj kakvoći tako školovanih 'bolonjskih' nastavnika.

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra 1998./1999.

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (2)


Slaže se (2): bereza, Laci


Komentari (9)


m oblicima života, rada, pa i obrazovanja.Evo primjera:Robert Sedgewick legenda računalne znanosti,u upravi Adobea(u prilog tezi gdje su najbolji),danas ga može svatko živ besplatno slušati na Courseri: https://www.coursera.org/learn/algorithms-part1 RepopeR 0 0 0


Od lamentacija o obrazovanju,nekvalitetnim kadrovima,..ljudima(prije svega onim najboljima)može biti samo muka i od akademije bježe kao od kuge,a privlači samo one koji u tom mutljagu(pogledajte samo taj rječnik/dikciju i netrpeljivost) žele plivati. RepopeR 0 0 0


Imaš pravo RepopeR ! Mi debelo preplaćujemo sve osim onoga rada koji stvarno nešto vrijedi. U nas bi i Tesla vjerojatno bio nepodoban da vodi neki Institut. Mi gomilamo loše na čelu, koji skupljaju još lošije suradnike, pa sve ide k vragu. Laci 0 0 0


KAD IMAŠ VLASTITU DJECU KOD TAKVIH NASTAVNIKA (a ja ih imam sedmero) onda ti više ne može biti svejedno!!!! MDoresic 0 1 0


Mogu Vas razumjeti MDorešić, ja imam samo dvoje unuka kod takvih nastavnika, pa nagovaram sina da sa ostalim roditeljima pokrenu "roditeljsku revoluciju" protiv ovoga što rade djeci. Laci 0 0 0

Analiza

'Bologna' i školovanje nastavnika

21.07.2017. 08:12, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

U Večernjem listu od 8. srpnja 2017. objavljen je tekst ak. V. Paara pod naslovom ''U središtu pozornosti HSEKRO-a treba biti nastavni kadar u školstvu''. S glavnim naglascima treba se složiti izuzev dijela gdje se govori, kao i u naslovu, o nužnosti kvalitete nastavnog kadra. Naime, iza titule akademik ne mora nužno stajati dosljednost i principijelnost. Uvaženi akademik govori da je ''conditio sine qua non'' svake reforme kvalitetan nastavni kadar zaboravivši da je upravo on prije dvadesetak godina, a posebno za mandata ministra Primorca kroz uvođenje famozne 'Bologne' doslovce uništio kvalitetu nastavničkih studija i to posebno na PMF-u što je ... više >

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda
  • 0
  • 2
  • 0
  • 9

Analiza

Znanost i pseudoznanost

14.07.2017. 14:36, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

      Na Times-ovoj listi sveučilišta (The Times Higher Education World University Rankings for 2016-17), University of Oxford, U.K. je prvo u svijetu. Slijede ga dva američka sveučilišta, California Institute of Technology, Stanford University, a na četvrtom mjestu je University of Cambridge, U.K.

     University of Ljubljana nalazi se na 601.mjestu, dok se na začelju , iza 801. mjesta nalaze Zagreb i Beograd.

     Zašto smo tako loši? Ova lista posve raspršuje naše iluzije o Zagrebačkom sveučilištu.

     Nije sve u novcu, puno je više u ljudima, atmosferi na Sveučilištu i institutima. Kada bismo izlistali teme nekih doktorata, ne znamo da li bismo se smijali ili plakali.

     Od doktorata o nepametnim navijačima pa do prepisanog Berijinog kaznenog zakona ili pak kako su mediji rušili bivšeg zamjenika ministra prosvjete... sve ukazuje na kvalitetu kadra nastavnika i budućih profesora na našim sveučilištima.

     Kakvom se znanošću može baviti čovjek koji ne zna koliko je drugi korijen iz dvadesetosam sedmina (Boris Jokić na tribini u SAX-u)?

     Ali zato objavljuje rad 2011. i 2013. godine:

''Analiza sadržaja ispita i rezultata pristupnika na ispitima državne mature iz Matematike 2009./10. –2011./12. (Nacionalni centar za vanjsko rednovanje obrazovanja)

 Obratimo pozornost na neke tzv. znanstvene projekte spomenutog gospodina.

2009. god. ''Analiza neopravdanog izostajanja učenika osnovnih škola Republike Hrvatske '' (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta)

2013. god. ''Istraživanje učeničkog razumijevanja prirode znanosti i stavova prema prirodoznanstvenim predmetima u osnovnoj i srednjoj školi '' (IDIZ)

2011. -2014. ''Analiza upisa na studijske programe visokoškolskih i ustanova u Republici Hrvatskoj na osnovu rezultata državne mature provedene u školskim godinama 2009./10. – 2012./13. ''  (Agencija za znanost i visoko obrazovanje)


     Nadalje, omjer društvenih istraživanja prema prirodoslovno matematičkim kod nas je 70:30, dok je u normalnim zemljama upravo obrnuto.

     No, niti naše prirodoslovlje nije bajno. Od projekata o taloženju vapnenca u cijevima ili o sazrijevanju komposta dalek je put do visoke znanosti.

     Prigodom jedne posjete Institutu 'Ruđer Bošković' Prof. Dr. Harald Fritzsch, LMU, Munchen, znakovito je izjavio:

''Ne treba sve mjeriti što se može izmjeriti, niti treba sve računati što se može izračunati. Projekti trebaju imati dublji smisao i cilj.''

      Ali, jedno veliko ALI. Naši pravilnici o znanstvenom napredovanju uzimaju u obzir samo broj radova kandidata ignorirajući sadržaj i broj koautora. I djetetu je jasno o kakvoj je prijevari riječ.

     O tom problemu se već godinama sve zna, budući da su na tu temu elaborirali  prof. S. Marčelja, ravnatelj IRB-a (2001.-2004.)   i  dr.sc. B.Klaić .
(  S. Marčelja, "Ruđer", Vol.3 broj 6 lipanj 2002.  "O promjenama na Institutu",
     B. Klaić, "Ruđer" br.10, listopad 2001.  "Scientometrija-kako brojati citate".)

      No godinama se pravilnik ne mijenja.

      Neki naglasci iz navedenih referenci.

          Prof. S.Marčelja:

''Publikacije s bilo kojim brojem autora broje se kao i one s jednim ili dva autora, pa se na taj način zaobilazi pravilo relativno dobrih numeričkih kriterija na osnovi broja radova publiciranih u časopisima koje registrira Current Contents.''

        Dr.sc. B.Klaić:''

Raspon znanstvene produktivnosti između poje­dinih područja je gotovo pet puta. Zadnji značajni pokazatelj o kome treba voditi brigu je parcijalno autorstvo, odnosno da se svakom koautoru pripiše 1/n rada (n je ukupni broj koautora koji su objavili članak). Općenito je poznato da u različitim znanstvenim područjima različit broj koautora objavljuje članke. Tako su npr. najčešći radovi matematičara jedno- ili dvo-autorski, dok većinu radova iz eksperimentalne fizike čestica, posebno na velikim akceleratorima objavljuje stotinjak i više autora.

Sljedeći pokazatelj o kojemu moramo voditi brigu je starost rada/radova. Promotrimo rad star 25 go­dina koji ima 25 citata. U cijeloj SCI bazi, koja sadrži više od 30 milijuna citiranih radova svega 4,1% njih dosiže tu citiranost.

Visokoproduktivan znanstvenik s pretpostavimo 100 objavljenih znanstvenih djela, osvrćući se na svoje prethodne rezultate lako može sakupiti petstotinjak samocitata. Nepotrebno je dokazivati da neovisni citati i samocitati nemaju baš istu vrije­dnost.

 Dodatnu komplikaciju u analizi citiranja stvaraju tzv. negativni citati (najčešće neovisni) koji pobijaju ranije objavljene rezultate. Kako ih treti­rati, odnosno koji im dati značaj? Posao nam olakšava činjenica da su negativni citati mnogo češći u društvenim znanostima od prirodnih. Priro­dnjaci se najčešće, ako ikako mogu, na netočne podatke ne osvrću, za razliku od"društvenjaka" koji se na njih "lijepe".

 

      Upravo je žalosno da većini 'znanstvenika' odgovara spomenuti pravilnik, pa ne čudi da čak i na IRB-u Znanstveno vijeće fizike izglasa zapisnik sjednice s rečenicom: ''Mi ne radimo po međunarodnim kriterijima, mi imamo svoje vlastite kriterije.''

A sve zapravo počinje od nikakvih kriterija u osnovnoj školi pa do 'žnj' razine zadataka na državnoj maturi!

Tako je. Po međunarodnim kriterijima hrvatska znanost je na začelju.

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra 1998./1999.

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (4)


Respektira (2): Grugru, mihael


Slaže se (2): Laci, Cro-Magnon


Komentari (10)


Sjećam se dok sam još bio na faksu kada nam je profesor marksizma (obavezan predmet čak i za inzenjere u ona vremena) u lice rekao da inženjeri nisu intelektualci. Taj genije je još živ, i još nosi titulu Dr. Sc. (nečega, pojma nemam cega) Cro-Magnon 0 0 0


Nakon svih ovih godina i kontinenata, imao sam priliku raditi s ljudima od kojih su se mnogi školovali na sveučilištima rangiranih vrlo visoko na listi koju ovaj članak spominje. Po meni, najpametniji inženjer kojeg znam živi u - Zadru. Cro-Magnon 0 0 0


Za ime Boga Cro-Magnon, reci tko j etaj genije za koga inženjeri nisu intelektualci, i koji j etaj inženjer u Zadru ? To javnost treb a znati, je rovoga genijalca maze i paze, a ovog drugog nitko n e šljivi. I to nas upropaštava ! Laci 0 0 0


Boris Vušković. Međutim, ne mislim da je tu ime važno, nego kontekst, iz kojeg se daleko teže izvući nego što sam ikad mogao pomisliti. A za drugi dio - to je samo moje osobno mišljenje. Cro-Magnon 0 0 0


G. MDoresic, uglavnom se slažem. Po meni suština je u udaljenim rezultatima znanstvenih spoznaja i njihove primjene. Nekada smo radili projekte koji su svi bili aplicirani, a iz svakog većeg bi nastalo puno znanstv. radova, magisterija i doktorata. mihael 0 0 0

Analiza

Znanost i pseudoznanost

14.07.2017. 14:36, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Na Times-ovoj listi sveučilišta (The Times Higher Education World University Rankings for 2016-17), University of Oxford, U.K. je prvo u svijetu. Slijede ga dva američka sveučilišta, California Institute of Technology, Stanford University, a na četvrtom mjestu je University of Cambridge, U.K. University of Ljubljana nalazi se na 601.mjestu, dok se na začelju , iza 801. mjesta nalaze Zagreb i Beograd. Zašto smo tako loši? Ova lista posve raspršuje naše iluzije o Zagrebačkom sveučilištu. Nije sve u novcu, puno je više u ljudima, atmosferi na Sveučilištu i institutima. Kada bismo izlistali teme nekih doktorata, ne znamo da li bismo se smijali ... više >

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda
  • 2
  • 2
  • 0
  • 10

Analiza

Tko će odgovarati za obrazovno i gospodarstveno 'čerupanje' Hrvatske?

04.07.2017. 09:07, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Tko će odgovarati za obrazovno i gospodarstveno 'čerupanje' Hrvatske, tj. za prikrivanje rezultata svih dosadašnjih provedenih državnih matura od 2006. godine, odnosno 2010., do danas? Radi se tu o razinama ispod svake razine! Upravo sramotna je  razina ispitnih zadataka iz matematike i fizike!

      Hoće li za to odgovarati netko u Ministarstvu obrazovanja? Hoće li odgovarati barem jedan od ministara u posljednjih jedanaest godina? Hoće li za to možda odgovarati i neki od ravnatelja NCVVO-a (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja) ili Upravno vijeće istog i to ne samo za sramotnu razinu već i za prikrivanje otužnih rezultata, tj. prikrivanja ogromnog neznanja naših maturanata?!

     Zašto? Zato što je svrha postojanja NCVVO-a vanjsko vrednovanje obrazovnog sustava, kako mu uostalom i ime kaže, ali svrha mu je i da bude korektivni faktor u smislu kakvoće obrazovanja, a prikrivanje rezultata i neupozoravanje javnosti o stvarnom stanju u sustavu naobrazbe je upravo suprotno tome.

    Koja li je to nevjerojatna lakoća uništavanja mladih generacija?! Ljestvica sustava vrijednosti došla je do samog dna. Je li i to smišljeni plan upropaštavanja Hrvatske u obrazovnom i gospodarskom smislu?

    I konkretno: niža razina matematike i izborna fizike su poput testa za vozački ispit. Višu pak razinu matematike od niže ne bismo mogli ni razlikovati od niže da na njoj ne piše da je viša! Oko tridesetak pitanja i ponuđenih odgovora A,B,C i D za koje je potrebno znanje jedva na razini prepoznavanja, bez imalo razmišljanja ili problemskog pristupa govori nam samo da smo od promišljanja u duhu STEM područja miljama daleko i da su nam profesionalni reformatolozi vrhunski bleferi i iluzionisti. S obzirom da je gotovo 90% pitanja na razini osnovne škole bilo bi ispravnije državnu maturu zvati mala matura.

    I dok Slovenci zadaju samo dvanaest zadataka među kojima ima problemskih zadataka kao i zadataka iz integralnog računa uz prag prolaznosti od 40%, a niža razina se razlikuje od više samo u duljem raspoloživom vremenu za rješavanje od 30 minuta, dotle o korejskoj maturi bolje da i ne govorimo jer bismo pali u ''afan''.

     I umjesto da je državna matura standard za poželjnu razinu obrazovanja, ravnoj onoj u obrazovno razvijenim zemljama, ona se u NCVVO prilagođava neznanju maturanata uz prešutnost MZO-a!

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (1)


Respektira (1): Laci


Komentari (1)


"profesionalni reformatolozi vrhunski bleferi i iluzionisti."- da je samo to napisano bilo bidovoljno, ali citat je toliko dobro obrazložen da nema sumnje da tvrdnja STOJI ! Laci 0 0 0

Analiza

Tko će odgovarati za obrazovno i gospodarstveno 'čerupanje' Hrvatske?

04.07.2017. 09:07, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Tko će odgovarati za obrazovno i gospodarstveno 'čerupanje' Hrvatske, tj. za prikrivanje rezultata svih dosadašnjih provedenih državnih matura od 2006. godine, odnosno 2010., do danas? Radi se tu o razinama ispod svake razine! Upravo sramotna je razina ispitnih zadataka iz matematike i fizike! Hoće li za to odgovarati netko u Ministarstvu obrazovanja? Hoće li odgovarati barem jedan od ministara u posljednjih jedanaest godina? Hoće li za to možda odgovarati i neki od ravnatelja NCVVO-a (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja) ili Upravno vijeće istog i to ne samo za sramotnu razinu već i za prikrivanje otužnih rezultata, tj. prikrivanja ogromnog ... više >

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda
  • 1
  • 0
  • 0
  • 1

Analiza

O Agrokoru i Mojsiju

28.05.2017. 21:11, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Hrvatsku trese tsunami Agrokor. I dok na HRT-u opet možemo vidjeti Ivicu Todorića kako đacima u jednoj školi u Zagorju govori kako mu je sumnjivo kada netko ima sve pet, sada je jasno da bi ipak bilo bolje, ne samo za njega već i za cijelu Hrvatsku, da je bio bolji đak i da se možda ipak potrudio imati sve pet.

       Ovako nas je uveo u novo ropstvo i samo neki novi hrvatski Mojsije može nas izvesti iz tog ropstva, jer u današnje vrijeme za ''Lebensraum'' se ne započinje rat oružjem, ''Lebensraum'' moćne države kupuju.

       I školstvo nam ne reformiraju odlikaši, već ga reformiraju ljudi koji ne znaju riješiti ni PISA test. Na primjer, na jednoj od tribina koju je gospodin Jokić vodio, osramotio se jer nije znao riješiti osnovnoškolski zadatak - drugi korijen iz dvadesetosam sedmina. A gospodarstvo nam pak vode ministri koji ne znaju je li isplativije kupiti pizzu promjera 30 cm za 30 kn ili onu promjera 40 cm za 40 kn.

       Bilo bi interesantno vidjeti s kojim bi uspjehom članovi Vlade i zastupnici u Saboru riješili jedan od PISA testova na kojem su, usput rečeno, naši petnaestgodišnjaci značajno ispod prosjeka. Vjerojatno bismo mogli zaključiti samo jedno kako reče Majakovski, ''glave su nam došli mangupi u vlastitim redovima.''

        Da imamo pametnih madih ljudi željnih znanja pokazuje i velik interes za predavanje, na Prirodoslovno matematičkom fakultetu 3. travnja 2017., matematičara Cedrica Villani-ja, dobitnika Fieldsove medalje za matematiku u 2010. godini (a što je u matematici ekvivalent Nobelovoj nagradi). Predavanje je organiziralo Veleposlanstvo Republike Francuske.

I dok su kod nas takvi događaji prava rijetkost, u Republici Češkoj, nama bliskoj kao zemlji srednjeeuropskog kruga, svake subote na njihovoj javnoj televiziji u emisiji voditelja Daniela Stacha gostuje po neki nobelovac. Je li to ispravan način popularizacije znanosti? Sigurno jest.

A naše televizije?! One se nadmeću raskošnim zabavnim i sportskim emisijama, dok drugi narodi grabe naprijed u znanosti i tehnologiji.

        Na HRT-u ima gotovo tri tisuće zaposlenih, gotovo kao BBC, a nema niti jednog voditelja kalibra spomenutog Daniela Stacha.

Zato i imamo političara pet puta više no što nam treba. Nama treba Mojsije za današnje vrijeme poput Tesle, Billa Gatesa..., a nama pak neki potencijalni Tesle (poput Bernardića) odoše u politiku.

Da, zašto završiti u hotelskoj sobi hraneći golubove kada možeš upropastiti narod i ostati u Kulmerovim dvorima ?!

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (4)


Respektira (3): Spektator, Zagorec, bereza


Slaže se (1): Laci


Komentari (14)


Pa, bereza, jako si dobro dopunio n Dorešićevu kritiku današnjeg sustava, kojinzapravo i ne postoji, sa POTREBOM za sustavom koji će poticati inovativnost i tržišnu realizaciju inovacija. Tesla je bio inovatorski genij, a Edison poduzetnički Laci 0 0 0


genij ! Nama treba takav spoj znanja i inovativnosti, a za to imamo pametne ljude, sa poduzetničkim "genijima". Ali u sustavu gdje "poduzetništvo" promiču tipovi koji ne znaju koliko je koren iz 28 sedmine, a na visokim su funkcijama, nama nema Laci 0 0 0


sreće. Jer takvi SNAŽNO PODRŽAVAJU tipove poput Todorića, a ne neke naše skrivene Tesle, Rimac je njabolje dokaz za to. Mogli smo prije Amere proizvoditi elektroaute, ali eto naša "elita" rađe će to uvoziti . Što bi sve Končar mogao a ne radi, Laci 0 0 0


to je za Bogu plakati. Končar, PRVOMAJSKA, JEDINSTVO, šAVRIĆ su bili puni stručnih i pametnih ljudi, čak i inovativnih, ali su dobili "po prstima" ako su predlagali nove proizvode. A ti ljudi, kolege, nisu imali zaleđe jednog Todorića pa da sagrade Laci 0 0 0


svoje tvornice, pa os svega ništa, ili su otišli van i tamo su prepoznati i podržani. Kaže se da se na trulim temeljima n emože graditi, mi smo i to okrenuli naopako, pa ne možemo graditi jer nam JE VRH TRUO ! I to već 27 godina. Laci 0 0 0

Analiza

O Agrokoru i Mojsiju

28.05.2017. 21:11, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Hrvatsku trese tsunami Agrokor. I dok na HRT-u opet možemo vidjeti Ivicu Todorića kako đacima u jednoj školi u Zagorju govori kako mu je sumnjivo kada netko ima sve pet, sada je jasno da bi ipak bilo bolje, ne samo za njega već i za cijelu Hrvatsku, da je bio bolji đak i da se možda ipak potrudio imati sve pet. Ovako nas je uveo u novo ropstvo i samo neki novi hrvatski Mojsije može nas izvesti iz tog ropstva, jer u današnje vrijeme za ''Lebensraum'' se ne započinje rat oružjem, ''Lebensraum'' moćne države kupuju. I školstvo nam ne reformiraju ... više >

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda
  • 3
  • 1
  • 0
  • 14

Analiza

Logičke zavrzlame reformatorskih protagonista

28.05.2017. 20:56, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Još jedan dan u nizu burnih dana na temu kurikularne reforme je iza nas. Posljednja konferencija za tisak u MZO na predstavljanju nove voditeljice ERS-a (Ekspertne radne skupine) naznačila je sav jad i bijedu glavnih reformatorskih protagonista. Ministar Barišić se dičio transparentnošću izbora u odabiru ekspertne skupine i voditeljice im Jasminke Buljan Culej. Ponavljao je kako su primjenjivani kriteriji a da nije odgovorio na pitanje novinara o kojim se kriterijima radi. O onima iz natječaja? Ne. Dovoljno bi bilo pred javnošću usporediti životopise izabranih članova ERS-a i onih koji nisu izabrani da se u to uvjerimo. Ali, bit će još riječi o Pavi Brišiću kako budu pristizale žalbe na izbor članova ekspertne skupine.

       Neovisno o kriterijima, nastup ministra Pave Barišića i nove voditeljice na nedavnoj konferenciji za tisak mogao bi poslužiti kao školski primjer logičke zavrzlame. Uzročno posljedična veza je uspostavljena, blago rečeno, na malo neobičan način. Citat:

       ''Školstvo nam je dobro, jer da nije, to bi značilo da smo mi (učitelji, nastavnici, profesori?) loši, tj. neobrazovani. Naši učitelji su fantastični, dakle i školstvo je izvrsno, ali svejedno imamo užasno loše rezultate iz matematike na PISA testovima naših petnaestgodišnjaka. Naši pak đaci postižu izvrsne rezultate na natjecanjima.'' Dakle, ne zna se tko je za to zaslužan! Učitelji, nastavnici, profesori, obrazovni sustav u cjelini, roditelji, tete ili strine?! No ipak je najvažnije kako reče gospođa Buljan Culej: Naša djeca su najsretnija na svijetu.''

        Naravno - nije rečeno na kojim natjecanjima. Jesu li to možda međunarodne olimpijade iz matematike IMO i fizike IPhO na kojima vrlo rijetko osvojimo zlatnu medalju, ili možda iz prirodoslovlja na kojoj smo 'pomeli' konkurenciju i 'osvojili pregršt zlata ?! Na takva pak natjecanja mnoge zemlje, npr. Švicarska, niti ne šalju svoje učenike jer ta natjecanja ne smatraju dovoljno kvalitetnima. Oni, vrlo rijetki koji se vrate s medaljama s IPhO-a ili IMO-a ostvarili su to zahvaljujući svom talentu i radu i poticaju iz svojih obitelji  i to sigurno nije zasluga obrazovnog sustava, kao što nije ni zasluga HNL-a za uspjehe Luke Modrića.

      Za promatrača pri zdravoj pameti to su totalno zbunjujuće izjave o kvalitetnom školstvu pa mu se zasigurno nameće i pitanje čemu onda reforma i trošenje novca i vremena.

      Za bolje upućenijeg promatrača jasno je da iza ove najnovije 'kurikularne papazjanije' stoji akademkinja Milena Žic-Fuchs koju podržavaju dvojica tajkuna iz područja medicine, jedan ima polikliniku Neuron, a drugi polikliniku Katarinu, jedan je akademik, a drugi forenzičar. Žic-Fuks je bila 'šefica' užeg peteročlanog 'povjerenstva' koje je 'odradilo' postavljeni im zadatak mimo normalne natječajne procedure.

      Niti jednom rječju na konferenciji za tisak nije spomenut ključan problem bivšeg sastava ERS-a pa se s obzirom na tu činjenicu može reći da šuvaroid Josip Milat (inače izbor Pave Barišića i Andreja Plenkovića) nije u pravu. Naime, Milat tvrdi da se reformski učinak Borisa Jokića neće nasljedovati, a on se upravo reciklirao u osobi Ružice Vuk koja je kao geografkinja imenovana za člana ERS-a za STEM područje. U prošloj epizodi reformskog pokušaja desna ruka Borisa Jokića, a u najnovijoj lijeva ruka Jasminke Buljan Culej. Da zavrzlama, a i apsurd budu veći, Buljan Culej je na konferenciji za tisak akcentirala problem loših rezultata u matematici, a eto metodičarka geografije (Ružica Vuk) ne samo da pokriva matematiku nego i fiziku, kemiju, biologiju, informatiku i inženjerstvo. Iz tog se izbora vidi kojim se je kriterijima služilo povjerenstvo pri odabiru člana ekspertne skupine za STEM područje zbog kojega je (na kraju krajeva) pala Jovanović-Pusić Jokićeva reforma.

      Dakle, da je umjesto  gospođe Ružice Vuk za STEM imenovan i sam uzoriti kardinal Bozanić bili bismo na istom!

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (1)


Respektira (1): Spektator


Komentari

Analiza

Logičke zavrzlame reformatorskih protagonista

28.05.2017. 20:56, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Još jedan dan u nizu burnih dana na temu kurikularne reforme je iza nas. Posljednja konferencija za tisak u MZO na predstavljanju nove voditeljice ERS-a (Ekspertne radne skupine) naznačila je sav jad i bijedu glavnih reformatorskih protagonista. Ministar Barišić se dičio transparentnošću izbora u odabiru ekspertne skupine i voditeljice im Jasminke Buljan Culej. Ponavljao je kako su primjenjivani kriteriji a da nije odgovorio na pitanje novinara o kojim se kriterijima radi. O onima iz natječaja? Ne. Dovoljno bi bilo pred javnošću usporediti životopise izabranih članova ERS-a i onih koji nisu izabrani da se u to uvjerimo. Ali, bit će još ... više >

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda
  • 1
  • 0
  • 0
  • 0

Analiza

„T“ u složenici STEM

31.03.2017. 09:29, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Pođimo od činjenica. Posljednja dva desetljeća imamo hiperinflaciju odlikaša na kraju osmog razreda osnovne škole i to čak do 70%. Druga je činjenica da posljednjih deset godina rezultati provedenih PISA testova pokazuju katastrofalno neznanje naših osnovaca iz matematičke i prirodoslovne pismenosti. Nameće se pitanje: Jesu li to naši odlikaši bez pokrića? Odgovor je naravno: Da, jesu. Nameće se također i puno važnije pitanje: Imaju li ove dvije činjenice neke posljedice na naš gospodarski razvoj?

U razgovoru s mnogim nastavnicima informatike i tehničke kulture u našim školama došao sam i do ovih pitanja i odgovora.

Je li vam se dogodilo da ste tražili stručnjaka koji vam treba npr. zavariti dvije cijevi i da ga niste mogli pronaći? Danas se sve teže pronalaze majstori koji znaju dobro raditi svoj „zanat“. Sve je manje onih koji znaju variti, lemiti, bušiti, postavljati elektroinstalacije, postavljati vodovodne instalacije, … Takvih stručnjaka je sve manje, a u mnogim mjestima ih gotovo i nema.

Koji su razlozi tome?

Jedan je svakako potplaćenost tih zanimanja pa ljudi odlaze u druge zemlje u kojima je također manjak takvog kadra. No, drugi (i po meni važniji) je problem školovanja kadrova. Iz mnogih srednjih škola izlaze bravari koji ne znaju zavariti najjednostavniji „šav“, frizeri koji ne znaju ošišati mušteriju, električari koji jedva znaju isključiti sklopku … Srednjoškolski profesori žale se na činjenicu da učenici koji upisuju ta zanimanja pokazuju slab interes za njih.

Trebaju li nam majstori zanata?

Smatram da je veliki problem u predmetu „Tehnička kultura“ koji se održava u osnovnoj školi. Učitelji s duljim radnim stažem sjećaju se vremena kada su učenici u radionicama radili manualne poslove, pilili, rezali, zabijali čavle, zavili vijak … U današnje vrijeme, taj predmet se je uglavnom pretvorio u teoriju. I to nije dobro. Niti novi predmetni kurikul  („po Jokiću“) ne rješava navedene probleme.

Tu činjenicu su neki iskoristili uvođenjem „robotike“ u predmet i skretanjem pozornosti s područja kojim bi se tehnička kultura prvenstveno trebala baviti. Robotika je dobra stvar, no njoj definitivno nije mjesto u tom predmetu.

Nije joj mjesto niti u predmetu informatika. To je još jedan predmet čiji kurikulum je promašio svrhu i cilj. Informatička pismenost je jedna od temeljnih pismenosti i taj predmet svakako zaslužuje bolji status od trenutnog. No, umjesto da se ide prema tome da se na informatici stječe temeljna pismenost iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije, u informatiku se „guraju“ područja koja tamo ne pripadaju. U prijedlogu novog kurikula nalaze se mnoga područja koja učenici (posebno u nižim razredima) ne trebaju poznavati. Zanimljivo je da su neke privatne kuće već počele s edukacijom učitelja informatike za primjenu novog predmetnog kurikula. Isto tako, većinu tih edukacija provodi osoba koja je bila dio tima koji je pisao predmetni kurikul. Ta osoba je svoje vlastite projekte ugradila u službeni kurikul (ponajviše kroz domenu e-društvo). Imam dojam da spomenutoj kolegici razlozi uključivanja u kurikularnu reformu  nisu bili, kako ex voditelj CKR-a kaže, iskren pokušaj boljega bez ikakve novčane naknade. Je li to ta reforma koja nam treba?

No, vratimo se na početak priče. Je li itko razmišljao da se provede prava reforma predmeta koji spadaju u „T“ iz složenice STEM, a to su tehnička kultura i informatika? Je li itko razmišljao da se tehnička kultura vrati svojoj izvornoj namjeni, a to je priprema učenika za strukovne škole koje će školovati buduće (prave) majstore zanata? Je li itko razmišljao da informatiku uvede kao obavezan predmet, 1 sat tjedno, od 1. razreda osnovne škole i da se na njoj djeca uče temeljnoj informatičkoj pismenosti (programiranje tu isto ne spada)? I za kraj, je li itko razmišljao da se robotika izdvoji iz tehničke kulture, da se programiranje izdvoji iz informatike, te da se robotika i programiranje spoje u novi izborni predmet koji bi se zvao npr. „Programiranje i robotika“. Taj predmet bi polazili učenici koje to zanima i koji bi se jednoga dana bavili tim područjem, a ostalima bi se omogućilo da usvajaju znanja i vještine koje će im trebati u daljnjem školovanju i u daljnjem životu i radu.

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (6)


Respektira (3): Grugru, IDujas, Vjeran


Slaže se (3): Vjeran, Spektator, Laci


Komentari (3)


Pa,gospodine Dorešiću, sve ste dobro "secirali" i problem ei neja rješenja. No Jokići i slični , nije da ne žele, već ne mogu takve stvari razumjeti. Nemaju za to odgovarajući intelektualni kapacitet, a ni znanje o tome što je loše, a što dobro ! Laci 0 0 0


MDorešić molio bih hitno jednu vašu analizu o tome da je Jokić ponovno kandidat za vođenje kurikularne reforme ??? Hoće li Barišić biti toliko glup i bezobrazan da mu to omogući ??? Laci 0 0 0


@Laci, pa ako mu netko obeća da će stati haranga oko plagiranja bit će i glup i bezobrazan i bez razmišljanja će poniziti Hrvatsku i Hrvate. Da i mene bi zanimao stav g. Dorešića o Jokiću kao novom/starom voditelju KR. IDujas 0 0 0

Analiza

„T“ u složenici STEM

31.03.2017. 09:29, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Pođimo od činjenica. Posljednja dva desetljeća imamo hiperinflaciju odlikaša na kraju osmog razreda osnovne škole i to čak do 70%. Druga je činjenica da posljednjih deset godina rezultati provedenih PISA testova pokazuju katastrofalno neznanje naših osnovaca iz matematičke i prirodoslovne pismenosti. Nameće se pitanje: Jesu li to naši odlikaši bez pokrića? Odgovor je naravno: Da, jesu. Nameće se također i puno važnije pitanje: Imaju li ove dvije činjenice neke posljedice na naš gospodarski razvoj? U razgovoru s mnogim nastavnicima informatike i tehničke kulture u našim školama došao sam i do ovih pitanja i odgovora. Je li vam se dogodilo da ... više >

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda
  • 3
  • 3
  • 0
  • 3

Analiza

Kvaziinovacije kao alat za korupciju

05.03.2017. 15:46, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

     U naslovu sam se poslužio formulacijom mojeg 'šulkolege' kako bih ukazao na svu problematičnost i apsurdnost najnovijih pojava koje su velikim dijelom posljedica nesposobnosti birokratiziranog Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naime, s prijateljem iz gimnazijskih dana polemizirao sam na aktualnu temu e-mature i dobro osmišljenih koruptivnih 'alata'.

     Na nacionalnim televizijama, ali i u dnevnom tisku svjedoci smo veličanja trivijalnih pokušaja poboljšanja obrazovnog sustava, odnosno samopromotivnih  koncepata počevši od e-škole, e-mature, pa do 'svemoćne' robotike budućnosti. Takve upitne i samopromotivne kvaziinovacije zamagljuju stvarne probleme u obrazovnom sustavu. U biti, te su samopromocije (kao što je i u naslovu istaknuto) jednostavan alat za posvemašnju korupciju nad proračunskim sredstvima i famoznim EU fondovima.

     Kad je riječ npr. o e-školi svjedoci smo u posljednje vrijeme isporuke silne količine tableta učenicima, a od kojih u školama nikakve koristi nema. Naime, lijepo je kad se djeca poigraju, a još će biti ljepše kad ti isti tableti budu  spremljeni, kad padnu u zaborav kao i razlog zbog kojeg su uopće i kupljeni. No, to vrlo dobro znaju oni koji su iz Ministarstva isporučili na desetke milijuna kuna za taj famozni projekt i to u vrijeme tehničke Vlade krajem 2015. godine.

     Vrlo slične performanse ima i 'halabuka projekt' medijski promovirane  robotike koja bi navodno trebala prosvijetliti pamet učenika, pobuditi njihov interes i navesti ih na kreativna promišljanja. Odlična dosjetka: ta tko bi - molim vas lijepo - uopće mogao i pomisliti da netko ima nešto protiv takovih lijepih ideja?!

    Neki dan je Večernji list gospodina Nenada Bakića promovirao kao velikog filantropa. Istog sam trena - čitajući tekst o tome - pao u 'afan', jer sam shvatio da je gospodin Bakić sam sa sobom u kontradikciji. Naime, pred nekoliko mjeseci oduševio me je svojom izjavom u svezi CKR-a: ''Naš obrazovni sustav je poput zastarjelog hardwear-a s još zastarjelijim operativnim sustavom, a u njega guramo sofisticirane aplikativne programe. To naprosto ne ide.'' Mislio je naravno na lošu opremljenost škola nastavnom opremom i na loše educirani nastavni kadar.

    A što reći sada? Kako li se zamišlja da će donacija 'micro:bita' biti djelotvorna na tom primitivnom hardwear-u i OS-u?! Misli li gospodin Bakić da će 'micro:bitom' kao simboličkim poticajem na obrazovni sustav riješiti problem zastarjelog hardwear-a i OS-a? Misli li on potaknuti razvoj STEM područja na taj način u našem školstvu? Na sveopću žalost to neće ići. Problemi su puno dublji i treba ih sustavno rješavati. Nešto tu ne štima s logikom ili logika nije važna kad je business u pitanju? A možda su u pitanju stotine donatora-filantropa s popisa objavljenom u Poslovnom vjesniku koji mogu potencijalno prerasti u dioničare buduće Bakićeve tvrtke koja bi stranim tvrtkama otvorila tržište i to preko leđa hrvatskog obrazovnog sustava? Bilo bi zanimljivo čuti od gospodina Bakića ili nekoga iz MZO koliko je državnog novca tražio za svoju filantropsku 'dosjetku'.

    Nije gospodin Bakić usamljen u takvim duhovito spektakularnim idejama poticaja kreativnosti kod učenika. Tome se priključio i zagrebački MIOC pa je upriličio neki dan prezentaciju 'igračaka' uz pomoć djelatnika FER-a, a što je sigurno zaintrigiralo i tv-gledateljstvo kada je i sama ravnateljica XV-te matematičke gimnazije dala naslutiti da će i ubuduće XV-ta gimnazija propagirati  'Toys R Us'  (U prijevodu: igračke smo mi).

     Činjenica jest da postoji jedna velika praznina u obrazovnom sustavu, a to je jad i bijeda glede djelovanja od već spomenutog MZO-a. Dovoljno je prisjetiti se da nam 'Lolek i Bolek' u likovima aktualnog državnog tajnika i pomoćnika za osnovno i srednje školstvo ne rade ništa smisleno osim što potpisuju akte koje nitko drugi u Ministarstvu ne želi potpisati. Dakle, stvoren je vakuum u kojeg se kao i do sada ubacuju formalne i neformalne fantomske grupe i pojedinci.

     'Srušena' je Cjelovita kurikularna reforma - s pravom, jer onako kako je stihijski došla, tako je i otišla. Ali što sada? Ulijeva li nam novo Povjerenstvo za strategiju razvoja znanosti i obrazovanja kojeg je imenovala Vlada neku nadu? Što možemo očekivati s obzirom na sastav Povjerenstva?

Tu je jedan bivši ministar znanosti i obrazovanja koji je kumovao i zdušno isfinancirao jednu od kvaziinovacija, projekt e-škole; tu je i jedan predstavnik starije generacije, ali i predstavnik 'ruske škole pedagogije' iz Šuvarovog vremena.

U tom sastavu su i dvije dame. Jedna je autoritarna rektorica-pedagoginja Sveučilišta u Zadru, a druga je pedagoginja skromnog znanja i još skromnijih mogućnosti. Tu je i 'naš' poznati znanstvenik, zapravo 'teacher s pojačanim predmetom - mozak''. I na kraju, nije baš sve tako crno jer je u sastavu i jedan uglađeni i fini gospodin, bivši državni tajnik u MZO. Na kraju ove objekcije o alatu za korupciju preostaje zaključak: tjerali smo vuka, a istjerali lisicu. Neka se ne uvrijedi bivši predsjednik istog tog povjerenstva.

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (2)


Respektira (1): Spektator


Slaže se (1): Laci


Komentari (6)


viewer, molim te pruži bar jedan suvisli dokaz da gklede tableta ni robota nije u pitanju financijski interes već "dobra volja" ? U školstvu su problemi toliko veliki da to tableti i roboti ne mogu riješiti. Bakić bi rekao-"nema besplatnog ručka", Laci 0 1 0


no zašto bi uvijek mi plaćali te "ručkove" a "bakići" se gostili sa "ručkovima". Dorešić vidi što je "iza zavjese", pa zato je nepodoban za sustav, pa očito i za tebe. Laci 0 1 0


Ne mogu znati radi li se tu o privatnim interesima, ali sigurno je da se problemi na taj ne mogu riješiti već se samo zamagljuju. U kontekstu sveopćeg stanja obrazovanja, besmisleni prijedlog e-mature je tome najbolji primjer. Spektator 0 0 0


Švedska vlada uvodi program poboljšanih digitalnih kompetencija u kurikulum kako bi učenici od prvog razreda osnovne škole učili programirati, a osmišljen je da Šveđani poboljšaju svoje vještine korištenja računala. Znači, STEM nije bezvezna igrica. viewer 0 0 0


Krivo ste se odrazili. naravno da STEM nije bezvezna igrica. Micro:bit pločica nije ni jedan promil STEM-a. Vi mislite da će od prvog razreda s tom pločicom klinci naučiti programirati? To su ozbiljne stvari, a ne 'filantropske egzibicije'. MDoresic 0 0 0

Analiza

Kvaziinovacije kao alat za korupciju

05.03.2017. 15:46, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

U naslovu sam se poslužio formulacijom mojeg 'šulkolege' kako bih ukazao na svu problematičnost i apsurdnost najnovijih pojava koje su velikim dijelom posljedica nesposobnosti birokratiziranog Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naime, s prijateljem iz gimnazijskih dana polemizirao sam na aktualnu temu e-mature i dobro osmišljenih koruptivnih 'alata'. Na nacionalnim televizijama, ali i u dnevnom tisku svjedoci smo veličanja trivijalnih pokušaja poboljšanja obrazovnog sustava, odnosno samopromotivnih koncepata počevši od e-škole, e-mature, pa do 'svemoćne' robotike budućnosti. Takve upitne i samopromotivne kvaziinovacije zamagljuju stvarne probleme u obrazovnom sustavu. U biti, te su samopromocije (kao što je i u naslovu istaknuto) jednostavan alat za ... više >

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda
  • 1
  • 1
  • 0
  • 6

Analiza

Potkapacitiranost, taktiziranje ili nešto treće?

12.02.2017. 11:18, Slučaj plagijat: Treba li Pavo Barišić otići iz Vlade?

     Prateći posljednjih dana medijsku sagu na temu plagijata aktualnog ministra obrazovanja i znanosti svima je upalo u oči, blago rečeno, čudno ponašanje zastupnika Mosta. Najgore što se može prigovoriti jednom 'narodnom zastupniku' jest ne imati jasan stav, a pogotovo ne imati stav o krucijalnom pitanju za današnji trenutak katastrofalnog stanja u obrazovnom sustavu, a posebno u akademskoj zajednici.

     Ne mogu se oteti dojmu da se Most kao cjelina, nazvali ga strankom, pokretom ili nezavisnom listom, držao 'ni tamo - ni ovamo', kao da se to njih izravno ne tiče kad je u pitanju spomenuta tema, s časnim iznimkama gospode Podolnjaka, Romića i još ponekih.

    Tko li se još ne sjeća njihovog nespretnog ponašanja, nespremnosti ili početničkog nesnalaženja, posebno jedne njihove članice, prije više od godine dana kada je nekoliko rečenica koje su se ticale kurikularne reforme, proglasila štamparskom pogreškom. Bilo je to nakon što je tadašnji premijer Orešković prezentirao program svoje vlade.

   Početkom rujna prošle godine u jeku predizborne kampanje postalo je jasno da je ipak riječ o potkapacitiranosti njihovih uvaženih članova. No, i tada sam bio među onima koji su optimistično zaključili da je i to prolazna epizoda. Pouzdano znam da su 'mostovci' dobivali argumentirane prigovore kako nisu bili 'na visini zadatka' kada su na ozbiljnu debatu o kurikularnoj reformi, na koju su bili pozvani i gospoda Neven Budak i Dragan Primorac, poslali potpuno nespremnu svoju članicu, a koja je 90% vremena u kojemu se vodila debata - odšutjela! Tim gore jer je jedan njihov ugledni član učinio sve ne bi li se ostali članovi Mosta informirali o toj temi tako što je svima uputio stručni uradak sa sadržajem bitnih zamjerki CKR-u. No, spomenuta gospođa u društvu Budaka i Primorca ništa od toga nije rekla.

    Nije uopće bitno pitanje kako su mostovci trebali glasovati, za ili protiv opoziva ministra, već je bitno to da su se šutke povukli na rezervni položaj ne sudjelujući u raspravi dan ranije. Taj je njihov potez bio razočaravajući (netko će reći i kukavički) za one koji su im povjerili svoj birački glas. Njihovi dosadašnji birači neće im to sigurno honorirati, a pogotovo ne oni mlađi, na budućim izborima. No, možda se u budućnosti pitanje 'plagijata' aktualnog ministra ponovo postavi (ovisno o nalazu Sveučilišta u Augsburgu) i možda naš Most - ako je dosljedan - iznenadi odlučnošću i hrabrošću, a ne otužnim taktiziranjem.

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

3

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (3)


Respektira (2): bereza, viewer


Slaže se (1): Laci


Komentari (3)


Slažem se da su mostovci djelomice potkapacitirani, ali onda treba dodati da ako su na skali kapacitiranosti od 1 do 10 (1 je totalni neznalica/moron, a 10 genijalac) mostovci zaslužili ocjenu 6, onda većin aostalih zastupnika u Saboru zaslužuju Laci 0 0 0


ocjenu 2+ ili -3 ! Culej, Borić, Stazić, M.Tuđman, Glasnović, manjinci,...itd...samo "kradu Bogu dane" u Saboru, umjesto da pomognu MOST-u. Uostalo Barišić je ionako izgubio obraz u ovoj aferi, i samo zahvaljujući Plenkoviću je tu gdje jeste. Laci 0 0 0


Bilo bi lijepo navesti o kojim se to "ostalim" i "uglednim" članicama i članovima MOST-a radi kad se već spominju prezimena Podolnjaka i Romića. Uzgred, ja nisam ni najmanje optimističan glede MOST-ove "odlučnosti i hrabrosti". Nije to njihov put! bereza 0 0 0

Analiza

Potkapacitiranost, taktiziranje ili nešto treće?

12.02.2017. 11:18, Slučaj plagijat: Treba li Pavo Barišić otići iz Vlade?

Prateći posljednjih dana medijsku sagu na temu plagijata aktualnog ministra obrazovanja i znanosti svima je upalo u oči, blago rečeno, čudno ponašanje zastupnika Mosta. Najgore što se može prigovoriti jednom 'narodnom zastupniku' jest ne imati jasan stav, a pogotovo ne imati stav o krucijalnom pitanju za današnji trenutak katastrofalnog stanja u obrazovnom sustavu, a posebno u akademskoj zajednici. Ne mogu se oteti dojmu da se Most kao cjelina, nazvali ga strankom, pokretom ili nezavisnom listom, držao 'ni tamo - ni ovamo', kao da se to njih izravno ne tiče kad je u pitanju spomenuta tema, s časnim iznimkama gospode Podolnjaka, ... više >

3

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda
  • 2
  • 1
  • 0
  • 3

Analiza

Uzroci a ne posljedice

23.01.2017. 10:30, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

 U tekstovima dr. Slavena Letice i bivšeg rektora dr. Alekse Bjeliša u kojima su u posljednja tri broja Večernjeg lista (od 20. , 21. i 23. siječnja o.g.) razmjenjivali argumente o stanju u akademskoj zajednici glede plagiranja, nedostaje ključna činjenica. Oni govore o posljedicama, a ne o uzrocima lošeg stanja u hrvatskoj akademskoj javnosti i nadmudruju se oko etičkog kodeksa. Dakle, nadmudruju se oko toga kako gasiti vatru, a ne oko toga kako je do vatre širih razmjera uopće i došlo, a ponajmanje govore o kriterijima u akademskoj zajednici usporedivim s onima međunarodnim. Niti jedan od njih nije dignuo svoj glas protiv rušenja tih međunarodnih kriterija prije dvadeset godina.

Vratimo se stoga unazad.

Usporedimo slijedeća dva teksta.

Prvi je iz Zakona o visokim učilištima iz 1993. godine članak 51. (NN 96/1993):

Izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija može iznimno pristupiti:

a)      osoba koja je stekla akademski stupanj magistra znanosti, objavila najmanje jedan znanstveni rad u časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom i najmanje godinu dana sudjelovala u istraživačkom radu visokog učilišta ili znanstveno istraživačkog instituta;

 

a drugi je iz Zakona o visokim učilištima iz 1996. godine članak 51.(NN 59/1996) :

 

1)       Izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija može pristupiti osoba  koja je stekla akademski stupanj magistra znanosti i objavila najmanje jedan znanstveni rad u časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom ili najmanje godinu dana sudjelovala u istraživačkom radu visokog učilišta ili znanstvenoistraživačkog instituta.

 

Na prvi pogled bi se reklo da su tekstovi identični. No, 'plagijator' je načinio jedan 'tip feler', odnosno potkrala mu se tiskarska pogreška kako se to danas voli pojašnjavati, a nije niti stavio fusnotu na dnu stranice. A zašto se uopće zbog jedne fusnote uzrujavati, rekli bi mnogi? Primijetiti treba da 'neimenovani plagijator' nije tu fusnotu stavio ni do dan danas. Tko će znati je li to učinio namjerno ili slučajno?! No, potkrala mu se jedna pogreška u prepisivanju. Vidite li? Veznik 'i' je zamijenjen veznikom 'ili'.

Sada ste se vjerojatno već zabrinuli. Je li ovo posljednje neoprostivo, tj. ne znati ni dobro prepisati?! Dosta sad šale za velike i male.

Od prije dvadeset godina začeta je znanstveno akademska močvara. I sami možete zaključiti što za kriterije u znanosti znači ta mala 'plagijatorska pogreška' u prepisivanju. Punih dvadeset godina imamo kriterije bez kriterija! Svake godine imamo promociju stotina novih doktora znanosti u zagrebačkom HNK uz nazočnost akademskih uglednika i naravno rektora.

Koliko je među tim mladim 'znanstvenicima' onih sposobnih? Koji li je to filtar bio pri njihovom ulasku u svijet znanosti? Što li su nakon stjecanja titule doktora znanosti, a to je samo ulaznica u to 'visoko društvo', dali toj znanosti? Je li to netko pokušao istražiti u ovih posljednjih dvadeset godina? Naravno da nije! Ali, uvijek postoji taj ali. Zapravo je to moguće ako se otvori baza WoS (Web of Science) na Internetu. A malo truda je dovoljno da ostanemo zgranuti.

I bez toga mi znademo svu poraznost koju nam je priskrbio 'plagijator' davne 1996. godine. Zagrebačko sveučilište nije na Šangajskoj listi niti u prvi 500. Govori li nam to dovoljno? Brine li to naše političke i znanstvene prvake? Posljednjih dvadesetak godina proizveli smo povelik korpus kvaziznastvenika vrlo slabe znanstvene produktivnosti. U velikoj mjeri na djelu je negativna selekcija na našim sveučilištima. Oni kvalitetni su u manjini.

Posljednjih tjedana upravo svjedočimo medijskom prepucavanju na akademskoj razini upravo dijela tog korpusa. Svatko normalan će to nazvati akademskom ili možda bolje 'kakademskom' močvarom.

Prirodno je da se ne reže grana na kojoj se sjedi i zbog toga nema nam spasa. Svi će se pozivati na famoznu autonomiju sveučilišta. Nitko to nije u stanju promijeniti na bolje. I još nešto. Tijekom proteklih godina izmjene zakona su situaciju pogoršale pa kriterija za znastveno napredovanje više nema ni u zakonu nego se pišu prema pravilnicima pojedinih fakulteta na razini pravilnika, poput onih za primanje tehničkog osoblja. A posljedica je - slikovito rečeno - igranje u HNL-u, a ne u Ligi prvaka.

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

 

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (3)


Respektira (1): bereza


Slaže se (2): Spektator, Laci


Komentari (4)


Apsolutno slaganje i čestitka, pogotovi jer dolazi od osobe koja zna o čemu govori, jer poznaje taj "milje" iz prve ruke. Što je najgore, ovakva situacija šteti i onim malobrojnim, koji poštenim radom stiču tiule. Inflacija tiula ih obezvrijeđuje Laci 0 0 0


Naši akademski obrazovani ljudi su se uvijek ljutitli na postupak, kad bi Nijemci od njih tražili da polažu dodatne ispite/razlike, da bi im nostrificirali kvalifikacije/zvanja. Mene osobno ovo što MD piše uopće ne iznenađuje. Imam akademski obrazo viewer 0 0 0


vane rođake, koji imaju tako skučen spektar promišljanja i objektivnog sagledanja stanja, da je za nepovjerovati. Inflacija disertacija bazirana na copy-pasteu i citiranju drugih je prešla sve granice. Na to već nekoliko tjedana upozorava Đikić ali.. viewer 0 0 0


Apsolutno ti vjerujem viewer, ali sad si "navukao" na sebe "bijes" tvojih rođaka ako ovo prate :-) :-) :-) Laci 0 0 0

Analiza

Uzroci a ne posljedice

23.01.2017. 10:30

U tekstovima dr. Slavena Letice i bivšeg rektora dr. Alekse Bjeliša u ... više >

Analiza

Hrvatski studiji i aktualni ministar

22.01.2017. 20:25, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Ministar Pavo Barišić je krajem listopada rekao novinarima, a u svezi napisa u

Nacionalu: '' Na taj dio, iz 1995., sam posebno ponosan. Dajte mi vremena

danas, sutra, da detaljno sve pojasnim...''

No, do neki dan nije pojasnio. Zašto?

Zato što je i on bio svjestan da u tom slučaju priča ide dalje.

No na upućeni mu zahtjev od strane Nacionala da dade odgovor na njihov tekst

od 25. listopada on šalje ''demanti''. U tom demantiju je gospodinu Pavi Barišiću

proradila nečista savjest na temu pokušaja privatizacije, pa on navodi moju

malenkost kao ''jednog od protagonista neuspjela pokušaja privatizacije

Otvorenog sveučilišta''. Dakle, on se ipak prisjetio činjenice da je u igri bio

pokušaj privatizacije Otvorenog sveučilišta, ali klasičnom zamjenom teza taj

nečastan pokušaj svaljuje na druge i kaže da je upravo on bio taj koji je ''dao

svoj vlastiti skromni prinos očuvanju javnih dobara RH''. Totalna besramna laž

ministra-filozofa!

Naime, ne samo da se je u Otvorenom sveučilištu te 1995. radilo o kriminalu,

radilo se o nečem puno gorem. Poznato je da je Tuđmanova ideja bila da se osnuju Hrvatski studiji. Oni su na jedan vrlo početnički način i zaživjeli i bili su smješteni dijelom u prostorijama Otvorenog sveučilišta. Pored dojava o ''vešeraju'' postojale su i dojave da Barišić i Ante Čović (sada aktualni prorektor) žele privatizirati Otvoreno sveučilište i da im u tome svesrdno u zakonskom smislu pomaže 'majstor procedure' V.Š. Kad je to saznao tadašnji glavni tajnik HDZ-a dojavio je predsjedniku Tuđmanu i tako se može objasniti zašto je smjena Barišića bila logična.

Naime, oni su mogućom privatizacijom ugrozili i same Hrvatske studije koji bi

ostali tada bez prostora. Meni je kao tajniku za školstvo i znanost u Gl. tajništvu

HDZ-a bilo poznato koliko je Tuđmanu bilo stalo da Hrvatski studiji baš po

lokaciji budu na toj sveučilišnoj vertikali od Strojarskog fakulteta, Filozofskog,

Elektrotehničkog, pa sve do PMF-a na Marulićevom i do HNK. Predsjednik nije htio ni čuti da se oni presele negdje na Črnomerec ili u Vlašku, a takvih je prijedloga i bilo.

Njih je tek Dragan Primorac 'otpremio' na Borongaj. Mene je predsjednik Tuđman osobno zadužio da u slučaju ako je prostor Otvorenog sveučilišta neprimjeren za Hrvatske studije da se potraži novi na spomenutoj vertikali. Tako se našlo rješenje da se gradi nova zgrada kod NSB-a, današnje parkiralište sa zapadne strane. Iz tog razloga sam organizirao sastanak u Vladi negdje polovicom 1997. s Ljerkom Mintas Hodak kao potpredsjednicom Vlade za društvene djelatnosti i gradonačelnicom Marinom Matulović Dropulić kako bi se spomenuta ideja i realizirala.

Dakle, jasno je da je smjenom Pave Barišića spriječen daljnji kriminal, koji je

zataškan, jer je ovo drugo, ostajanje Hrvatskih studija u zgradi Otvorenog bilo

osigurano. Ante Čović i Pavo Barišić su u vrhu HDZ-a doživljeni tada kao

potencijalni rušitelji Hrvatskih studija! Zbog čega su neki ljudi s Filozofskog

fakulteta htjeli rušiti Hrvatske studije valjda ne treba nikome pojašnjavati.

I ne samo to, oni su u godinama koje su uslijedile neprestano 'podmetali nogu'

Hrvatskim studijima kako ne bi zaživjeli onako kako je to zamislio i sam

predsjednik dr. Franjo Tuđman. A za to, hvala Bogu, ima na pretek svjedoka i

dokumenata.

Otvoreno sveučilište je nakon njihove smjene postalo Pučko otvoreno učilište u

vlasništvu Grada Zagreba i Republike Hrvatske pola pola, pa je totalna laž

ministra-filozofa da se je njihovom smjenom htjelo srušiti javnu ustanovu trajne

naobrazbe kao javno dobro RH.

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

3

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (3)


Respektira (2): Spektator, msesar


Slaže se (1): Laci


Komentari (2)


Unatoč svim podmetanjima Hrvatski studiji su mogli zaživjeti u pravom smislu riječi još do 2000. da nije bilo udbo struktura s Instituta Ivo Pilar i velikih Hrvata kojima je samo novac bitan. msesar 0 0 0


Ajme Dorešiću, pa što se Pave Barišića-ministra tiče, izgleda da je "slučaj" plagijat čak njegov najmanji krimen, i to više moralni nego materijalni, ali "isplivavaju ili ispadaju kosturi iz ormara", koji su puno jači razlozi zašto bi morao otići Laci 0 0 0

Analiza

Hrvatski studiji i aktualni ministar

22.01.2017. 20:25

Ministar Pavo Barišić je krajem listopada rekao novinarima, a u svezi napisa ... više >

Analiza

     Moram ponovno parafrazirati velikog njemačkog matematičara Gaussa i ustvrditi: 'u svašta se petljaju a ništa ne razumiju'. Ovaj put odnosi se to na aktere emisije 'Peti dan' HRT-a. Posljednjih nekoliko godina gotovo redovno gledam tu emisiju koju mnogi doživljavaju intelektualnom. Posebno mi se ove televizijske sezone učinilo da će pod 'vodstvom' dragog nam Nine Raspudića emisija postati kvalitetnija. No nekoliko odgledanih emisija uvjerilo me u suprotno iako su se  pojavila nova mlađahna lica.

Posljednja emisija, posebno na temu PISA projekta, prelila je moju privatnu čašu strpljenja. Količina netočnosti i nerazumijevanja spomenute teme samo je potvrdila da se tu radi o kvaziintelektualistima, a neću čak ni reći kvaziintelektualcima. Idemo redom. Mlada dama je ustvrdila da je obrazovni sustav u zemljama poput J.Koreje , Japana i drugih čiji petnaestgodišnjaci postižu najbolje rezulate na OECD-ovom PISA testiranju, autoritaran. Molim? Nisam razumio što je pod tim točno mislila.  Da nisam do pred mjesec dana i boravio u Seulu možda bih i olako prešao preko te njene konstatacije. No, kako sam gotovo svo vrijeme boravka i iskoristio kako bih se informirao o temi koja me ponajviše zanima, a to je obrazovanje, moram ustvrditi da je ta njena paušalna ocjena opasna, neodgovorna, bahata... Obrazovni sustav koji ima rep i glavu, sustav u kojem se zna cijeniti talent, ali prvenstveno rad učenika, sustav u kojem postoji prirodna selekcija djece po sposobnostima i afinitetima, sustav u kojem se najtalentiranijima, posebno iz STEM područja, pruža vrhunska skrb za daljnje napredovanje te omogućuje skupljanje zlatnih medalja na svjetskim olimpijadama iz fizike i matematike, sustav u kojem nema hiperinflacije odlikaša i do 75%, sustav koji ima ozbiljnu 'državnu maturu', ali ne s dvije razine matematike kao kod nas, sustav koji na kraju krajeva je i zaslužan za ekonomski prosperitet te zemlje i u čemu se ponajviše ogleda gotovo stopostotna korelacija između rezultata na PISA testovima i konkurentnosti gospodarstva.

Sa sličnom količinom bahatosti nastupio je trenutni 'voditelj' emisije, mladi fizičar od kojeg sam na temu PISA-e najviše očekivao. On kao da nije studirao tvrdu struku. Iznenadio me konstatacijom da su i natjecanja iz matematike i fizike gotovo nepotrebna. Vjerojatno bi on izvrsnost u obrazovnom sustavu provodio na neki drugi način. No, ne znamo na koji. Iznio je pri tom jednu notornu neistinu kako nastavnici u našim školama drilaju natjecatelje i sve podređuju njima. Učenici koji postižu vrhunske rezultate na natjecanjima sve do međunarodnih olimpijada to postižu zahvaljujući prvenstveno svom talentu, ali i radu, i poticaju iz obitelji, vrlo rijetko se mogu pohvaliti da su i njihovi nastavnici bili na istoj toj razini. To je zabrinjavajuća činjenica koje mladi fizičar nije očito svjestan i što nam također dosta govori o kvaliteti našeg obrazovnog sustava, a onda posljedično i o tragikomičnim rezulatima na PISA testovima. A možda on nikad nije ni išao na natjecanja pa ne zna?!

Za razliku od njega naš Nino bio je mnogo suzdržaniji i pokušao je biti realniji. Možda i zato što sam mu nekoliko sati prije emisije poslao SMS poruku kako me zanima na koji način će obraditi temu PISA testova o kojoj odjednom posljednji tjedan svi pišu, iako se je rezultate testiranja iz 2015. godine znalo još i pred godinu dana. Pisao sam i u ovim reagiranjima da se rezultati PISA testiranja naših petnaestgodišnjaka  već punih deset godina, i to u četiri navrata, skrivaju od očiju javnosti. Djelatnica NCVVO-a M.B.Roth je za tu patologiju najviše zaslužna. Točku na 'i' je stavila u svojoj prezentaciji PISA rezultata prošli tjedan kada je ustvrdila da naši učenici imaju znanja ali ga ne znaju primijeniti. Molim? A kakvo je to znanje koje se ne zna primijeniti?! Pokušao ju je u emisiji malo braniti i gospodin Jokić, koji je bio čak i najbolji, jer za rezulate PISA testiranja on zna odavno, samo nije bio svjestan da njegov CKR loše stanje ne može popraviti. Ipak je malo evoluirao!

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

3

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (2)


Respektira (2): viewer, Spektator


Komentari

Analiza

Moram ponovno parafrazirati velikog njemačkog matematičara Gaussa i ustvrditi: 'u svašta se petljaju a ništa ne razumiju'. Ovaj put odnosi se to na aktere emisije 'Peti dan' HRT-a. Posljednjih nekoliko godina gotovo redovno gledam tu emisiju koju mnogi doživljavaju intelektualnom. Posebno mi se ove televizijske sezone učinilo da će pod 'vodstvom' dragog nam Nine Raspudića emisija postati kvalitetnija. No nekoliko odgledanih emisija uvjerilo me u suprotno iako su se pojavila nova mlađahna lica. Posljednja emisija, posebno na temu PISA projekta, prelila je moju privatnu čašu strpljenja. Količina netočnosti i nerazumijevanja spomenute teme samo je potvrdila da se tu radi o ... više >

3

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda
  • 2
  • 0
  • 0
  • 0

Analiza

Pametna predsjednica

27.11.2016. 13:23, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

I to smo dočekali da netko s najvišeg političkog vrha, predsjednica u Kanadi, kaže slijedeće:

“Mi se previše oslanjamo na tradicionalnu industriju i na turizam koji je relativno nestabilna grana ekonomije jer ovisi o mnogim uvjetima koji su izvan naše kontrole”.

Čak što više pri tom je naglasila kako je hrvatski obrazovni sustav potrebno uvesti u drugu dimenziju, više naglasiti STEM područje i više ulagati u istraživanje i razvoj.

Ogroman je to pomak u promišljanju koji omogućava da se konačno upitamo gdje smo i što činimo po tom pitanju. A činjenice o stvarnom stanju su odavno poznate.

-         Niti jedno sveučilište nam nije u prvih petsto na Šangajskoj listi.

-         Na uzbunu zvoni ''društvenjački ideologizirano društvo'' koje se ogleda u jednostranom sastavu upravljačkih struktura naših sveučilišta i u inverznim upisnim kvotama s neprirodnom dominacijom društveno humanističkih struka. I to u omjeru 65% prema 35% umjesto da je obrnuto kao u ostatku razvijenog svijeta.

-         I kao što u rektoratima nema inženjera, prirodoslovaca i matematičara, tako ih nema niti u Vladi.

-         Na burzi rada u VSS području očekivano dominiraju društveno humanistički kadrovi i to do petnaestak tisuća. I ne samo to, nezaposlenost npr. ekonomske struke u razdoblju od 2006. do 2011. godine porasla je više nego dvostruko.

-         Pedagoški loby nam guši i osnovno i srednje školstvo svojom zastarjelom paradigmom što se ogleda u birokratskim idiotarijama kojima se maltretira nastavnike i profesore onemogućavajući im i ono malo željene kreativnosti.

-         Po zakonu velikih brojeva uz princip ''ne reži granu na kojoj sjediš'', anti STEM strukture u našem obrazovnom sustavu kočnica su iole značajnijeg razvoja sustava u smislu kreativnosti i inovativnosti istog.

-         Nameću se surogat reforme od tih istih u obliku tzv. CKR-a, a koje su upravo anti STEM-ovski koncipirane, umjesto da se prione sveobuhvatnoj reformi obrazovanja u smislu kvalitetne  izobrazbe prosvjetnog kadra, od preobrazbe postojećih agencija i NCVVO-a u efikasne stručne službe, podizanja kriterija u sustavu i to od državne mature pa sve do znanstvenih napredovanja. Nakon toga na red dolazi i sustavno i postupno poboljšanje nastavnih programa.

Sve navedeno su toliko veliki zahvati da to ne može provesti niti jedna garnitura u Ministarstvu u četiri godine, a pogotovo ne sa suspektnim ministrom. Otežavajuća je okolnost da se tek nakon deset do petnaest godina mogu vidjeti prvi pozitivni pomaci. Dakle, nakon protoka vremena u kojem današnji prvašići postanu školovani kadar za svijet inovacija, kojim je u Kanadi, kako reče naša predsjednica, bila oduševljena. Postoji jedno ALI: početi treba sada i odmah!

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (2)


Respektira (1): viewer


Slaže se (1): Laci


Komentari (16)


npr hrvatsko gamersko područje: http://www.total-croatia-news.com/made-in-croatia/11426-computer-games-industry-in-croatia-a-miracle-given-the-circumstances pa ljdui moji tu se traže kompozitori,pisci,...frikovi svih vrsta i fela.Znate li da gamerska RepopeR 0 0 0


industrija zarađuje dva puta više od filmske.Otvaranje neke nove igrice ostvaruje veću prodaju i od najrazvikanijih filmskih hitova tipa Avatar.Ekipa koja miče planine nisu STEMovci koji se zazivaju ovdje.Ekipa koja miče planine je ta koju niste... RepopeR 0 0 0


uspjeli zadaviti vašim reformama školstva(kako biste popravili imiđ i umirili savjest i osigurali novi ciklus vlasitite pozicije) i starinskim viđenjima svijeta.Oni kojima nije ubijeno oduševljenje ovim svijetom i kojima niste ukrali toliko vremena. RepopeR 0 0 0


@RepopeR, umjetnost možda "miče" duhovne planine, ali živi s eod "kruha" a ne od duhovnosti. A "kruh" stvara industrija a ne umjetnici ! I uzgred rečeno, bez STEM područja nema razvoja, ni igrica, ni filma, pa čak ni medicine. Laci 0 0 0


bereza...Što li je tu nedorečeno? Ppametnome dosta! Što li vi smatrate pravom analizom. Svaki navedeni problem bi iziskivao nekoliko kartica teksta. Eh, nisam baš zadužen za podučavanje svih i sva. MDoresic 0 0 0

Analiza

Pametna predsjednica

27.11.2016. 13:23, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

I to smo dočekali da netko s najvišeg političkog vrha, predsjednica u Kanadi, kaže slijedeće: “Mi se previše oslanjamo na tradicionalnu industriju i na turizam koji je relativno nestabilna grana ekonomije jer ovisi o mnogim uvjetima koji su izvan naše kontrole”. Čak što više pri tom je naglasila kako je hrvatski obrazovni sustav potrebno uvesti u drugu dimenziju, više naglasiti STEM područje i više ulagati u istraživanje i razvoj. Ogroman je to pomak u promišljanju koji omogućava da se konačno upitamo gdje smo i što činimo po tom pitanju. A činjenice o stvarnom stanju su odavno poznate. - Niti jedno ... više >

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda
  • 1
  • 1
  • 0
  • 16