Reputacija 2

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

  • Bodova 64.5
  • Analiza 48
  • Ocjena 33
  • Anketa 1

Analiza

„T“ u složenici STEM

31.03.2017. 09:29, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Pođimo od činjenica. Posljednja dva desetljeća imamo hiperinflaciju odlikaša na kraju osmog razreda osnovne škole i to čak do 70%. Druga je činjenica da posljednjih deset godina rezultati provedenih PISA testova pokazuju katastrofalno neznanje naših osnovaca iz matematičke i prirodoslovne pismenosti. Nameće se pitanje: Jesu li to naši odlikaši bez pokrića? Odgovor je naravno: Da, jesu. Nameće se također i puno važnije pitanje: Imaju li ove dvije činjenice neke posljedice na naš gospodarski razvoj?

U razgovoru s mnogim nastavnicima informatike i tehničke kulture u našim školama došao sam i do ovih pitanja i odgovora.

Je li vam se dogodilo da ste tražili stručnjaka koji vam treba npr. zavariti dvije cijevi i da ga niste mogli pronaći? Danas se sve teže pronalaze majstori koji znaju dobro raditi svoj „zanat“. Sve je manje onih koji znaju variti, lemiti, bušiti, postavljati elektroinstalacije, postavljati vodovodne instalacije, … Takvih stručnjaka je sve manje, a u mnogim mjestima ih gotovo i nema.

Koji su razlozi tome?

Jedan je svakako potplaćenost tih zanimanja pa ljudi odlaze u druge zemlje u kojima je također manjak takvog kadra. No, drugi (i po meni važniji) je problem školovanja kadrova. Iz mnogih srednjih škola izlaze bravari koji ne znaju zavariti najjednostavniji „šav“, frizeri koji ne znaju ošišati mušteriju, električari koji jedva znaju isključiti sklopku … Srednjoškolski profesori žale se na činjenicu da učenici koji upisuju ta zanimanja pokazuju slab interes za njih.

Trebaju li nam majstori zanata?

Smatram da je veliki problem u predmetu „Tehnička kultura“ koji se održava u osnovnoj školi. Učitelji s duljim radnim stažem sjećaju se vremena kada su učenici u radionicama radili manualne poslove, pilili, rezali, zabijali čavle, zavili vijak … U današnje vrijeme, taj predmet se je uglavnom pretvorio u teoriju. I to nije dobro. Niti novi predmetni kurikul  („po Jokiću“) ne rješava navedene probleme.

Tu činjenicu su neki iskoristili uvođenjem „robotike“ u predmet i skretanjem pozornosti s područja kojim bi se tehnička kultura prvenstveno trebala baviti. Robotika je dobra stvar, no njoj definitivno nije mjesto u tom predmetu.

Nije joj mjesto niti u predmetu informatika. To je još jedan predmet čiji kurikulum je promašio svrhu i cilj. Informatička pismenost je jedna od temeljnih pismenosti i taj predmet svakako zaslužuje bolji status od trenutnog. No, umjesto da se ide prema tome da se na informatici stječe temeljna pismenost iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije, u informatiku se „guraju“ područja koja tamo ne pripadaju. U prijedlogu novog kurikula nalaze se mnoga područja koja učenici (posebno u nižim razredima) ne trebaju poznavati. Zanimljivo je da su neke privatne kuće već počele s edukacijom učitelja informatike za primjenu novog predmetnog kurikula. Isto tako, većinu tih edukacija provodi osoba koja je bila dio tima koji je pisao predmetni kurikul. Ta osoba je svoje vlastite projekte ugradila u službeni kurikul (ponajviše kroz domenu e-društvo). Imam dojam da spomenutoj kolegici razlozi uključivanja u kurikularnu reformu  nisu bili, kako ex voditelj CKR-a kaže, iskren pokušaj boljega bez ikakve novčane naknade. Je li to ta reforma koja nam treba?

No, vratimo se na početak priče. Je li itko razmišljao da se provede prava reforma predmeta koji spadaju u „T“ iz složenice STEM, a to su tehnička kultura i informatika? Je li itko razmišljao da se tehnička kultura vrati svojoj izvornoj namjeni, a to je priprema učenika za strukovne škole koje će školovati buduće (prave) majstore zanata? Je li itko razmišljao da informatiku uvede kao obavezan predmet, 1 sat tjedno, od 1. razreda osnovne škole i da se na njoj djeca uče temeljnoj informatičkoj pismenosti (programiranje tu isto ne spada)? I za kraj, je li itko razmišljao da se robotika izdvoji iz tehničke kulture, da se programiranje izdvoji iz informatike, te da se robotika i programiranje spoje u novi izborni predmet koji bi se zvao npr. „Programiranje i robotika“. Taj predmet bi polazili učenici koje to zanima i koji bi se jednoga dana bavili tim područjem, a ostalima bi se omogućilo da usvajaju znanja i vještine koje će im trebati u daljnjem školovanju i u daljnjem životu i radu.

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (6)


Respektira (3): Grugru, IDujas, Vjeran


Slaže se (3): Vjeran, Spektator, Laci


Komentari (3)


Pa,gospodine Dorešiću, sve ste dobro "secirali" i problem ei neja rješenja. No Jokići i slični , nije da ne žele, već ne mogu takve stvari razumjeti. Nemaju za to odgovarajući intelektualni kapacitet, a ni znanje o tome što je loše, a što dobro ! Laci 0 0 0


MDorešić molio bih hitno jednu vašu analizu o tome da je Jokić ponovno kandidat za vođenje kurikularne reforme ??? Hoće li Barišić biti toliko glup i bezobrazan da mu to omogući ??? Laci 0 0 0


@Laci, pa ako mu netko obeća da će stati haranga oko plagiranja bit će i glup i bezobrazan i bez razmišljanja će poniziti Hrvatsku i Hrvate. Da i mene bi zanimao stav g. Dorešića o Jokiću kao novom/starom voditelju KR. IDujas 0 0 0

Analiza

„T“ u složenici STEM

31.03.2017. 09:29, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Pođimo od činjenica. Posljednja dva desetljeća imamo hiperinflaciju odlikaša na kraju osmog razreda osnovne škole i to čak do 70%. Druga je činjenica da posljednjih deset godina rezultati provedenih PISA testova pokazuju katastrofalno neznanje naših osnovaca iz matematičke i prirodoslovne pismenosti. Nameće se pitanje: Jesu li to naši odlikaši bez pokrića? Odgovor je naravno: Da, jesu. Nameće se također i puno važnije pitanje: Imaju li ove dvije činjenice neke posljedice na naš gospodarski razvoj? U razgovoru s mnogim nastavnicima informatike i tehničke kulture u našim školama došao sam i do ovih pitanja i odgovora. Je li vam se dogodilo da ... više >

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda
  • 3
  • 3
  • 0
  • 3

Analiza

Kvaziinovacije kao alat za korupciju

05.03.2017. 15:46, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

     U naslovu sam se poslužio formulacijom mojeg 'šulkolege' kako bih ukazao na svu problematičnost i apsurdnost najnovijih pojava koje su velikim dijelom posljedica nesposobnosti birokratiziranog Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naime, s prijateljem iz gimnazijskih dana polemizirao sam na aktualnu temu e-mature i dobro osmišljenih koruptivnih 'alata'.

     Na nacionalnim televizijama, ali i u dnevnom tisku svjedoci smo veličanja trivijalnih pokušaja poboljšanja obrazovnog sustava, odnosno samopromotivnih  koncepata počevši od e-škole, e-mature, pa do 'svemoćne' robotike budućnosti. Takve upitne i samopromotivne kvaziinovacije zamagljuju stvarne probleme u obrazovnom sustavu. U biti, te su samopromocije (kao što je i u naslovu istaknuto) jednostavan alat za posvemašnju korupciju nad proračunskim sredstvima i famoznim EU fondovima.

     Kad je riječ npr. o e-školi svjedoci smo u posljednje vrijeme isporuke silne količine tableta učenicima, a od kojih u školama nikakve koristi nema. Naime, lijepo je kad se djeca poigraju, a još će biti ljepše kad ti isti tableti budu  spremljeni, kad padnu u zaborav kao i razlog zbog kojeg su uopće i kupljeni. No, to vrlo dobro znaju oni koji su iz Ministarstva isporučili na desetke milijuna kuna za taj famozni projekt i to u vrijeme tehničke Vlade krajem 2015. godine.

     Vrlo slične performanse ima i 'halabuka projekt' medijski promovirane  robotike koja bi navodno trebala prosvijetliti pamet učenika, pobuditi njihov interes i navesti ih na kreativna promišljanja. Odlična dosjetka: ta tko bi - molim vas lijepo - uopće mogao i pomisliti da netko ima nešto protiv takovih lijepih ideja?!

    Neki dan je Večernji list gospodina Nenada Bakića promovirao kao velikog filantropa. Istog sam trena - čitajući tekst o tome - pao u 'afan', jer sam shvatio da je gospodin Bakić sam sa sobom u kontradikciji. Naime, pred nekoliko mjeseci oduševio me je svojom izjavom u svezi CKR-a: ''Naš obrazovni sustav je poput zastarjelog hardwear-a s još zastarjelijim operativnim sustavom, a u njega guramo sofisticirane aplikativne programe. To naprosto ne ide.'' Mislio je naravno na lošu opremljenost škola nastavnom opremom i na loše educirani nastavni kadar.

    A što reći sada? Kako li se zamišlja da će donacija 'micro:bita' biti djelotvorna na tom primitivnom hardwear-u i OS-u?! Misli li gospodin Bakić da će 'micro:bitom' kao simboličkim poticajem na obrazovni sustav riješiti problem zastarjelog hardwear-a i OS-a? Misli li on potaknuti razvoj STEM područja na taj način u našem školstvu? Na sveopću žalost to neće ići. Problemi su puno dublji i treba ih sustavno rješavati. Nešto tu ne štima s logikom ili logika nije važna kad je business u pitanju? A možda su u pitanju stotine donatora-filantropa s popisa objavljenom u Poslovnom vjesniku koji mogu potencijalno prerasti u dioničare buduće Bakićeve tvrtke koja bi stranim tvrtkama otvorila tržište i to preko leđa hrvatskog obrazovnog sustava? Bilo bi zanimljivo čuti od gospodina Bakića ili nekoga iz MZO koliko je državnog novca tražio za svoju filantropsku 'dosjetku'.

    Nije gospodin Bakić usamljen u takvim duhovito spektakularnim idejama poticaja kreativnosti kod učenika. Tome se priključio i zagrebački MIOC pa je upriličio neki dan prezentaciju 'igračaka' uz pomoć djelatnika FER-a, a što je sigurno zaintrigiralo i tv-gledateljstvo kada je i sama ravnateljica XV-te matematičke gimnazije dala naslutiti da će i ubuduće XV-ta gimnazija propagirati  'Toys R Us'  (U prijevodu: igračke smo mi).

     Činjenica jest da postoji jedna velika praznina u obrazovnom sustavu, a to je jad i bijeda glede djelovanja od već spomenutog MZO-a. Dovoljno je prisjetiti se da nam 'Lolek i Bolek' u likovima aktualnog državnog tajnika i pomoćnika za osnovno i srednje školstvo ne rade ništa smisleno osim što potpisuju akte koje nitko drugi u Ministarstvu ne želi potpisati. Dakle, stvoren je vakuum u kojeg se kao i do sada ubacuju formalne i neformalne fantomske grupe i pojedinci.

     'Srušena' je Cjelovita kurikularna reforma - s pravom, jer onako kako je stihijski došla, tako je i otišla. Ali što sada? Ulijeva li nam novo Povjerenstvo za strategiju razvoja znanosti i obrazovanja kojeg je imenovala Vlada neku nadu? Što možemo očekivati s obzirom na sastav Povjerenstva?

Tu je jedan bivši ministar znanosti i obrazovanja koji je kumovao i zdušno isfinancirao jednu od kvaziinovacija, projekt e-škole; tu je i jedan predstavnik starije generacije, ali i predstavnik 'ruske škole pedagogije' iz Šuvarovog vremena.

U tom sastavu su i dvije dame. Jedna je autoritarna rektorica-pedagoginja Sveučilišta u Zadru, a druga je pedagoginja skromnog znanja i još skromnijih mogućnosti. Tu je i 'naš' poznati znanstvenik, zapravo 'teacher s pojačanim predmetom - mozak''. I na kraju, nije baš sve tako crno jer je u sastavu i jedan uglađeni i fini gospodin, bivši državni tajnik u MZO. Na kraju ove objekcije o alatu za korupciju preostaje zaključak: tjerali smo vuka, a istjerali lisicu. Neka se ne uvrijedi bivši predsjednik istog tog povjerenstva.

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (2)


Respektira (1): Spektator


Slaže se (1): Laci


Komentari (6)


viewer, molim te pruži bar jedan suvisli dokaz da gklede tableta ni robota nije u pitanju financijski interes već "dobra volja" ? U školstvu su problemi toliko veliki da to tableti i roboti ne mogu riješiti. Bakić bi rekao-"nema besplatnog ručka", Laci 0 1 0


no zašto bi uvijek mi plaćali te "ručkove" a "bakići" se gostili sa "ručkovima". Dorešić vidi što je "iza zavjese", pa zato je nepodoban za sustav, pa očito i za tebe. Laci 0 1 0


Ne mogu znati radi li se tu o privatnim interesima, ali sigurno je da se problemi na taj ne mogu riješiti već se samo zamagljuju. U kontekstu sveopćeg stanja obrazovanja, besmisleni prijedlog e-mature je tome najbolji primjer. Spektator 0 0 0


Švedska vlada uvodi program poboljšanih digitalnih kompetencija u kurikulum kako bi učenici od prvog razreda osnovne škole učili programirati, a osmišljen je da Šveđani poboljšaju svoje vještine korištenja računala. Znači, STEM nije bezvezna igrica. viewer 0 0 0


Krivo ste se odrazili. naravno da STEM nije bezvezna igrica. Micro:bit pločica nije ni jedan promil STEM-a. Vi mislite da će od prvog razreda s tom pločicom klinci naučiti programirati? To su ozbiljne stvari, a ne 'filantropske egzibicije'. MDoresic 0 0 0

Analiza

Kvaziinovacije kao alat za korupciju

05.03.2017. 15:46, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

U naslovu sam se poslužio formulacijom mojeg 'šulkolege' kako bih ukazao na svu problematičnost i apsurdnost najnovijih pojava koje su velikim dijelom posljedica nesposobnosti birokratiziranog Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naime, s prijateljem iz gimnazijskih dana polemizirao sam na aktualnu temu e-mature i dobro osmišljenih koruptivnih 'alata'. Na nacionalnim televizijama, ali i u dnevnom tisku svjedoci smo veličanja trivijalnih pokušaja poboljšanja obrazovnog sustava, odnosno samopromotivnih koncepata počevši od e-škole, e-mature, pa do 'svemoćne' robotike budućnosti. Takve upitne i samopromotivne kvaziinovacije zamagljuju stvarne probleme u obrazovnom sustavu. U biti, te su samopromocije (kao što je i u naslovu istaknuto) jednostavan alat za ... više >

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda
  • 1
  • 1
  • 0
  • 6

Analiza

Potkapacitiranost, taktiziranje ili nešto treće?

12.02.2017. 11:18, Slučaj plagijat: Treba li Pavo Barišić otići iz Vlade?

     Prateći posljednjih dana medijsku sagu na temu plagijata aktualnog ministra obrazovanja i znanosti svima je upalo u oči, blago rečeno, čudno ponašanje zastupnika Mosta. Najgore što se može prigovoriti jednom 'narodnom zastupniku' jest ne imati jasan stav, a pogotovo ne imati stav o krucijalnom pitanju za današnji trenutak katastrofalnog stanja u obrazovnom sustavu, a posebno u akademskoj zajednici.

     Ne mogu se oteti dojmu da se Most kao cjelina, nazvali ga strankom, pokretom ili nezavisnom listom, držao 'ni tamo - ni ovamo', kao da se to njih izravno ne tiče kad je u pitanju spomenuta tema, s časnim iznimkama gospode Podolnjaka, Romića i još ponekih.

    Tko li se još ne sjeća njihovog nespretnog ponašanja, nespremnosti ili početničkog nesnalaženja, posebno jedne njihove članice, prije više od godine dana kada je nekoliko rečenica koje su se ticale kurikularne reforme, proglasila štamparskom pogreškom. Bilo je to nakon što je tadašnji premijer Orešković prezentirao program svoje vlade.

   Početkom rujna prošle godine u jeku predizborne kampanje postalo je jasno da je ipak riječ o potkapacitiranosti njihovih uvaženih članova. No, i tada sam bio među onima koji su optimistično zaključili da je i to prolazna epizoda. Pouzdano znam da su 'mostovci' dobivali argumentirane prigovore kako nisu bili 'na visini zadatka' kada su na ozbiljnu debatu o kurikularnoj reformi, na koju su bili pozvani i gospoda Neven Budak i Dragan Primorac, poslali potpuno nespremnu svoju članicu, a koja je 90% vremena u kojemu se vodila debata - odšutjela! Tim gore jer je jedan njihov ugledni član učinio sve ne bi li se ostali članovi Mosta informirali o toj temi tako što je svima uputio stručni uradak sa sadržajem bitnih zamjerki CKR-u. No, spomenuta gospođa u društvu Budaka i Primorca ništa od toga nije rekla.

    Nije uopće bitno pitanje kako su mostovci trebali glasovati, za ili protiv opoziva ministra, već je bitno to da su se šutke povukli na rezervni položaj ne sudjelujući u raspravi dan ranije. Taj je njihov potez bio razočaravajući (netko će reći i kukavički) za one koji su im povjerili svoj birački glas. Njihovi dosadašnji birači neće im to sigurno honorirati, a pogotovo ne oni mlađi, na budućim izborima. No, možda se u budućnosti pitanje 'plagijata' aktualnog ministra ponovo postavi (ovisno o nalazu Sveučilišta u Augsburgu) i možda naš Most - ako je dosljedan - iznenadi odlučnošću i hrabrošću, a ne otužnim taktiziranjem.

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

3

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (3)


Respektira (2): bereza, viewer


Slaže se (1): Laci


Komentari (3)


Slažem se da su mostovci djelomice potkapacitirani, ali onda treba dodati da ako su na skali kapacitiranosti od 1 do 10 (1 je totalni neznalica/moron, a 10 genijalac) mostovci zaslužili ocjenu 6, onda većin aostalih zastupnika u Saboru zaslužuju Laci 0 0 0


ocjenu 2+ ili -3 ! Culej, Borić, Stazić, M.Tuđman, Glasnović, manjinci,...itd...samo "kradu Bogu dane" u Saboru, umjesto da pomognu MOST-u. Uostalo Barišić je ionako izgubio obraz u ovoj aferi, i samo zahvaljujući Plenkoviću je tu gdje jeste. Laci 0 0 0


Bilo bi lijepo navesti o kojim se to "ostalim" i "uglednim" članicama i članovima MOST-a radi kad se već spominju prezimena Podolnjaka i Romića. Uzgred, ja nisam ni najmanje optimističan glede MOST-ove "odlučnosti i hrabrosti". Nije to njihov put! bereza 0 0 0

Analiza

Potkapacitiranost, taktiziranje ili nešto treće?

12.02.2017. 11:18, Slučaj plagijat: Treba li Pavo Barišić otići iz Vlade?

Prateći posljednjih dana medijsku sagu na temu plagijata aktualnog ministra obrazovanja i znanosti svima je upalo u oči, blago rečeno, čudno ponašanje zastupnika Mosta. Najgore što se može prigovoriti jednom 'narodnom zastupniku' jest ne imati jasan stav, a pogotovo ne imati stav o krucijalnom pitanju za današnji trenutak katastrofalnog stanja u obrazovnom sustavu, a posebno u akademskoj zajednici. Ne mogu se oteti dojmu da se Most kao cjelina, nazvali ga strankom, pokretom ili nezavisnom listom, držao 'ni tamo - ni ovamo', kao da se to njih izravno ne tiče kad je u pitanju spomenuta tema, s časnim iznimkama gospode Podolnjaka, ... više >

3

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda
  • 2
  • 1
  • 0
  • 3

Analiza

Uzroci a ne posljedice

23.01.2017. 10:30, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

 U tekstovima dr. Slavena Letice i bivšeg rektora dr. Alekse Bjeliša u kojima su u posljednja tri broja Večernjeg lista (od 20. , 21. i 23. siječnja o.g.) razmjenjivali argumente o stanju u akademskoj zajednici glede plagiranja, nedostaje ključna činjenica. Oni govore o posljedicama, a ne o uzrocima lošeg stanja u hrvatskoj akademskoj javnosti i nadmudruju se oko etičkog kodeksa. Dakle, nadmudruju se oko toga kako gasiti vatru, a ne oko toga kako je do vatre širih razmjera uopće i došlo, a ponajmanje govore o kriterijima u akademskoj zajednici usporedivim s onima međunarodnim. Niti jedan od njih nije dignuo svoj glas protiv rušenja tih međunarodnih kriterija prije dvadeset godina.

Vratimo se stoga unazad.

Usporedimo slijedeća dva teksta.

Prvi je iz Zakona o visokim učilištima iz 1993. godine članak 51. (NN 96/1993):

Izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija može iznimno pristupiti:

a)      osoba koja je stekla akademski stupanj magistra znanosti, objavila najmanje jedan znanstveni rad u časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom i najmanje godinu dana sudjelovala u istraživačkom radu visokog učilišta ili znanstveno istraživačkog instituta;

 

a drugi je iz Zakona o visokim učilištima iz 1996. godine članak 51.(NN 59/1996) :

 

1)       Izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija može pristupiti osoba  koja je stekla akademski stupanj magistra znanosti i objavila najmanje jedan znanstveni rad u časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom ili najmanje godinu dana sudjelovala u istraživačkom radu visokog učilišta ili znanstvenoistraživačkog instituta.

 

Na prvi pogled bi se reklo da su tekstovi identični. No, 'plagijator' je načinio jedan 'tip feler', odnosno potkrala mu se tiskarska pogreška kako se to danas voli pojašnjavati, a nije niti stavio fusnotu na dnu stranice. A zašto se uopće zbog jedne fusnote uzrujavati, rekli bi mnogi? Primijetiti treba da 'neimenovani plagijator' nije tu fusnotu stavio ni do dan danas. Tko će znati je li to učinio namjerno ili slučajno?! No, potkrala mu se jedna pogreška u prepisivanju. Vidite li? Veznik 'i' je zamijenjen veznikom 'ili'.

Sada ste se vjerojatno već zabrinuli. Je li ovo posljednje neoprostivo, tj. ne znati ni dobro prepisati?! Dosta sad šale za velike i male.

Od prije dvadeset godina začeta je znanstveno akademska močvara. I sami možete zaključiti što za kriterije u znanosti znači ta mala 'plagijatorska pogreška' u prepisivanju. Punih dvadeset godina imamo kriterije bez kriterija! Svake godine imamo promociju stotina novih doktora znanosti u zagrebačkom HNK uz nazočnost akademskih uglednika i naravno rektora.

Koliko je među tim mladim 'znanstvenicima' onih sposobnih? Koji li je to filtar bio pri njihovom ulasku u svijet znanosti? Što li su nakon stjecanja titule doktora znanosti, a to je samo ulaznica u to 'visoko društvo', dali toj znanosti? Je li to netko pokušao istražiti u ovih posljednjih dvadeset godina? Naravno da nije! Ali, uvijek postoji taj ali. Zapravo je to moguće ako se otvori baza WoS (Web of Science) na Internetu. A malo truda je dovoljno da ostanemo zgranuti.

I bez toga mi znademo svu poraznost koju nam je priskrbio 'plagijator' davne 1996. godine. Zagrebačko sveučilište nije na Šangajskoj listi niti u prvi 500. Govori li nam to dovoljno? Brine li to naše političke i znanstvene prvake? Posljednjih dvadesetak godina proizveli smo povelik korpus kvaziznastvenika vrlo slabe znanstvene produktivnosti. U velikoj mjeri na djelu je negativna selekcija na našim sveučilištima. Oni kvalitetni su u manjini.

Posljednjih tjedana upravo svjedočimo medijskom prepucavanju na akademskoj razini upravo dijela tog korpusa. Svatko normalan će to nazvati akademskom ili možda bolje 'kakademskom' močvarom.

Prirodno je da se ne reže grana na kojoj se sjedi i zbog toga nema nam spasa. Svi će se pozivati na famoznu autonomiju sveučilišta. Nitko to nije u stanju promijeniti na bolje. I još nešto. Tijekom proteklih godina izmjene zakona su situaciju pogoršale pa kriterija za znastveno napredovanje više nema ni u zakonu nego se pišu prema pravilnicima pojedinih fakulteta na razini pravilnika, poput onih za primanje tehničkog osoblja. A posljedica je - slikovito rečeno - igranje u HNL-u, a ne u Ligi prvaka.

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

 

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (3)


Respektira (1): bereza


Slaže se (2): Spektator, Laci


Komentari (4)


Apsolutno slaganje i čestitka, pogotovi jer dolazi od osobe koja zna o čemu govori, jer poznaje taj "milje" iz prve ruke. Što je najgore, ovakva situacija šteti i onim malobrojnim, koji poštenim radom stiču tiule. Inflacija tiula ih obezvrijeđuje Laci 0 0 0


Naši akademski obrazovani ljudi su se uvijek ljutitli na postupak, kad bi Nijemci od njih tražili da polažu dodatne ispite/razlike, da bi im nostrificirali kvalifikacije/zvanja. Mene osobno ovo što MD piše uopće ne iznenađuje. Imam akademski obrazo viewer 0 0 0


vane rođake, koji imaju tako skučen spektar promišljanja i objektivnog sagledanja stanja, da je za nepovjerovati. Inflacija disertacija bazirana na copy-pasteu i citiranju drugih je prešla sve granice. Na to već nekoliko tjedana upozorava Đikić ali.. viewer 0 0 0


Apsolutno ti vjerujem viewer, ali sad si "navukao" na sebe "bijes" tvojih rođaka ako ovo prate :-) :-) :-) Laci 0 0 0

Analiza

Uzroci a ne posljedice

23.01.2017. 10:30

U tekstovima dr. Slavena Letice i bivšeg rektora dr. Alekse Bjeliša u ... više >

Analiza

Hrvatski studiji i aktualni ministar

22.01.2017. 20:25, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Ministar Pavo Barišić je krajem listopada rekao novinarima, a u svezi napisa u

Nacionalu: '' Na taj dio, iz 1995., sam posebno ponosan. Dajte mi vremena

danas, sutra, da detaljno sve pojasnim...''

No, do neki dan nije pojasnio. Zašto?

Zato što je i on bio svjestan da u tom slučaju priča ide dalje.

No na upućeni mu zahtjev od strane Nacionala da dade odgovor na njihov tekst

od 25. listopada on šalje ''demanti''. U tom demantiju je gospodinu Pavi Barišiću

proradila nečista savjest na temu pokušaja privatizacije, pa on navodi moju

malenkost kao ''jednog od protagonista neuspjela pokušaja privatizacije

Otvorenog sveučilišta''. Dakle, on se ipak prisjetio činjenice da je u igri bio

pokušaj privatizacije Otvorenog sveučilišta, ali klasičnom zamjenom teza taj

nečastan pokušaj svaljuje na druge i kaže da je upravo on bio taj koji je ''dao

svoj vlastiti skromni prinos očuvanju javnih dobara RH''. Totalna besramna laž

ministra-filozofa!

Naime, ne samo da se je u Otvorenom sveučilištu te 1995. radilo o kriminalu,

radilo se o nečem puno gorem. Poznato je da je Tuđmanova ideja bila da se osnuju Hrvatski studiji. Oni su na jedan vrlo početnički način i zaživjeli i bili su smješteni dijelom u prostorijama Otvorenog sveučilišta. Pored dojava o ''vešeraju'' postojale su i dojave da Barišić i Ante Čović (sada aktualni prorektor) žele privatizirati Otvoreno sveučilište i da im u tome svesrdno u zakonskom smislu pomaže 'majstor procedure' V.Š. Kad je to saznao tadašnji glavni tajnik HDZ-a dojavio je predsjedniku Tuđmanu i tako se može objasniti zašto je smjena Barišića bila logična.

Naime, oni su mogućom privatizacijom ugrozili i same Hrvatske studije koji bi

ostali tada bez prostora. Meni je kao tajniku za školstvo i znanost u Gl. tajništvu

HDZ-a bilo poznato koliko je Tuđmanu bilo stalo da Hrvatski studiji baš po

lokaciji budu na toj sveučilišnoj vertikali od Strojarskog fakulteta, Filozofskog,

Elektrotehničkog, pa sve do PMF-a na Marulićevom i do HNK. Predsjednik nije htio ni čuti da se oni presele negdje na Črnomerec ili u Vlašku, a takvih je prijedloga i bilo.

Njih je tek Dragan Primorac 'otpremio' na Borongaj. Mene je predsjednik Tuđman osobno zadužio da u slučaju ako je prostor Otvorenog sveučilišta neprimjeren za Hrvatske studije da se potraži novi na spomenutoj vertikali. Tako se našlo rješenje da se gradi nova zgrada kod NSB-a, današnje parkiralište sa zapadne strane. Iz tog razloga sam organizirao sastanak u Vladi negdje polovicom 1997. s Ljerkom Mintas Hodak kao potpredsjednicom Vlade za društvene djelatnosti i gradonačelnicom Marinom Matulović Dropulić kako bi se spomenuta ideja i realizirala.

Dakle, jasno je da je smjenom Pave Barišića spriječen daljnji kriminal, koji je

zataškan, jer je ovo drugo, ostajanje Hrvatskih studija u zgradi Otvorenog bilo

osigurano. Ante Čović i Pavo Barišić su u vrhu HDZ-a doživljeni tada kao

potencijalni rušitelji Hrvatskih studija! Zbog čega su neki ljudi s Filozofskog

fakulteta htjeli rušiti Hrvatske studije valjda ne treba nikome pojašnjavati.

I ne samo to, oni su u godinama koje su uslijedile neprestano 'podmetali nogu'

Hrvatskim studijima kako ne bi zaživjeli onako kako je to zamislio i sam

predsjednik dr. Franjo Tuđman. A za to, hvala Bogu, ima na pretek svjedoka i

dokumenata.

Otvoreno sveučilište je nakon njihove smjene postalo Pučko otvoreno učilište u

vlasništvu Grada Zagreba i Republike Hrvatske pola pola, pa je totalna laž

ministra-filozofa da se je njihovom smjenom htjelo srušiti javnu ustanovu trajne

naobrazbe kao javno dobro RH.

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

3

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (3)


Respektira (2): Spektator, msesar


Slaže se (1): Laci


Komentari (2)


Unatoč svim podmetanjima Hrvatski studiji su mogli zaživjeti u pravom smislu riječi još do 2000. da nije bilo udbo struktura s Instituta Ivo Pilar i velikih Hrvata kojima je samo novac bitan. msesar 0 0 0


Ajme Dorešiću, pa što se Pave Barišića-ministra tiče, izgleda da je "slučaj" plagijat čak njegov najmanji krimen, i to više moralni nego materijalni, ali "isplivavaju ili ispadaju kosturi iz ormara", koji su puno jači razlozi zašto bi morao otići Laci 0 0 0

Analiza

Hrvatski studiji i aktualni ministar

22.01.2017. 20:25

Ministar Pavo Barišić je krajem listopada rekao novinarima, a u svezi napisa ... više >

Analiza

     Moram ponovno parafrazirati velikog njemačkog matematičara Gaussa i ustvrditi: 'u svašta se petljaju a ništa ne razumiju'. Ovaj put odnosi se to na aktere emisije 'Peti dan' HRT-a. Posljednjih nekoliko godina gotovo redovno gledam tu emisiju koju mnogi doživljavaju intelektualnom. Posebno mi se ove televizijske sezone učinilo da će pod 'vodstvom' dragog nam Nine Raspudića emisija postati kvalitetnija. No nekoliko odgledanih emisija uvjerilo me u suprotno iako su se  pojavila nova mlađahna lica.

Posljednja emisija, posebno na temu PISA projekta, prelila je moju privatnu čašu strpljenja. Količina netočnosti i nerazumijevanja spomenute teme samo je potvrdila da se tu radi o kvaziintelektualistima, a neću čak ni reći kvaziintelektualcima. Idemo redom. Mlada dama je ustvrdila da je obrazovni sustav u zemljama poput J.Koreje , Japana i drugih čiji petnaestgodišnjaci postižu najbolje rezulate na OECD-ovom PISA testiranju, autoritaran. Molim? Nisam razumio što je pod tim točno mislila.  Da nisam do pred mjesec dana i boravio u Seulu možda bih i olako prešao preko te njene konstatacije. No, kako sam gotovo svo vrijeme boravka i iskoristio kako bih se informirao o temi koja me ponajviše zanima, a to je obrazovanje, moram ustvrditi da je ta njena paušalna ocjena opasna, neodgovorna, bahata... Obrazovni sustav koji ima rep i glavu, sustav u kojem se zna cijeniti talent, ali prvenstveno rad učenika, sustav u kojem postoji prirodna selekcija djece po sposobnostima i afinitetima, sustav u kojem se najtalentiranijima, posebno iz STEM područja, pruža vrhunska skrb za daljnje napredovanje te omogućuje skupljanje zlatnih medalja na svjetskim olimpijadama iz fizike i matematike, sustav u kojem nema hiperinflacije odlikaša i do 75%, sustav koji ima ozbiljnu 'državnu maturu', ali ne s dvije razine matematike kao kod nas, sustav koji na kraju krajeva je i zaslužan za ekonomski prosperitet te zemlje i u čemu se ponajviše ogleda gotovo stopostotna korelacija između rezultata na PISA testovima i konkurentnosti gospodarstva.

Sa sličnom količinom bahatosti nastupio je trenutni 'voditelj' emisije, mladi fizičar od kojeg sam na temu PISA-e najviše očekivao. On kao da nije studirao tvrdu struku. Iznenadio me konstatacijom da su i natjecanja iz matematike i fizike gotovo nepotrebna. Vjerojatno bi on izvrsnost u obrazovnom sustavu provodio na neki drugi način. No, ne znamo na koji. Iznio je pri tom jednu notornu neistinu kako nastavnici u našim školama drilaju natjecatelje i sve podređuju njima. Učenici koji postižu vrhunske rezultate na natjecanjima sve do međunarodnih olimpijada to postižu zahvaljujući prvenstveno svom talentu, ali i radu, i poticaju iz obitelji, vrlo rijetko se mogu pohvaliti da su i njihovi nastavnici bili na istoj toj razini. To je zabrinjavajuća činjenica koje mladi fizičar nije očito svjestan i što nam također dosta govori o kvaliteti našeg obrazovnog sustava, a onda posljedično i o tragikomičnim rezulatima na PISA testovima. A možda on nikad nije ni išao na natjecanja pa ne zna?!

Za razliku od njega naš Nino bio je mnogo suzdržaniji i pokušao je biti realniji. Možda i zato što sam mu nekoliko sati prije emisije poslao SMS poruku kako me zanima na koji način će obraditi temu PISA testova o kojoj odjednom posljednji tjedan svi pišu, iako se je rezultate testiranja iz 2015. godine znalo još i pred godinu dana. Pisao sam i u ovim reagiranjima da se rezultati PISA testiranja naših petnaestgodišnjaka  već punih deset godina, i to u četiri navrata, skrivaju od očiju javnosti. Djelatnica NCVVO-a M.B.Roth je za tu patologiju najviše zaslužna. Točku na 'i' je stavila u svojoj prezentaciji PISA rezultata prošli tjedan kada je ustvrdila da naši učenici imaju znanja ali ga ne znaju primijeniti. Molim? A kakvo je to znanje koje se ne zna primijeniti?! Pokušao ju je u emisiji malo braniti i gospodin Jokić, koji je bio čak i najbolji, jer za rezulate PISA testiranja on zna odavno, samo nije bio svjestan da njegov CKR loše stanje ne može popraviti. Ipak je malo evoluirao!

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

3

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (2)


Respektira (2): viewer, Spektator


Komentari

Analiza

Moram ponovno parafrazirati velikog njemačkog matematičara Gaussa i ustvrditi: 'u svašta se petljaju a ništa ne razumiju'. Ovaj put odnosi se to na aktere emisije 'Peti dan' HRT-a. Posljednjih nekoliko godina gotovo redovno gledam tu emisiju koju mnogi doživljavaju intelektualnom. Posebno mi se ove televizijske sezone učinilo da će pod 'vodstvom' dragog nam Nine Raspudića emisija postati kvalitetnija. No nekoliko odgledanih emisija uvjerilo me u suprotno iako su se pojavila nova mlađahna lica. Posljednja emisija, posebno na temu PISA projekta, prelila je moju privatnu čašu strpljenja. Količina netočnosti i nerazumijevanja spomenute teme samo je potvrdila da se tu radi o ... više >

3

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda
  • 2
  • 0
  • 0
  • 0

Analiza

Pametna predsjednica

27.11.2016. 13:23, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

I to smo dočekali da netko s najvišeg političkog vrha, predsjednica u Kanadi, kaže slijedeće:

“Mi se previše oslanjamo na tradicionalnu industriju i na turizam koji je relativno nestabilna grana ekonomije jer ovisi o mnogim uvjetima koji su izvan naše kontrole”.

Čak što više pri tom je naglasila kako je hrvatski obrazovni sustav potrebno uvesti u drugu dimenziju, više naglasiti STEM područje i više ulagati u istraživanje i razvoj.

Ogroman je to pomak u promišljanju koji omogućava da se konačno upitamo gdje smo i što činimo po tom pitanju. A činjenice o stvarnom stanju su odavno poznate.

-         Niti jedno sveučilište nam nije u prvih petsto na Šangajskoj listi.

-         Na uzbunu zvoni ''društvenjački ideologizirano društvo'' koje se ogleda u jednostranom sastavu upravljačkih struktura naših sveučilišta i u inverznim upisnim kvotama s neprirodnom dominacijom društveno humanističkih struka. I to u omjeru 65% prema 35% umjesto da je obrnuto kao u ostatku razvijenog svijeta.

-         I kao što u rektoratima nema inženjera, prirodoslovaca i matematičara, tako ih nema niti u Vladi.

-         Na burzi rada u VSS području očekivano dominiraju društveno humanistički kadrovi i to do petnaestak tisuća. I ne samo to, nezaposlenost npr. ekonomske struke u razdoblju od 2006. do 2011. godine porasla je više nego dvostruko.

-         Pedagoški loby nam guši i osnovno i srednje školstvo svojom zastarjelom paradigmom što se ogleda u birokratskim idiotarijama kojima se maltretira nastavnike i profesore onemogućavajući im i ono malo željene kreativnosti.

-         Po zakonu velikih brojeva uz princip ''ne reži granu na kojoj sjediš'', anti STEM strukture u našem obrazovnom sustavu kočnica su iole značajnijeg razvoja sustava u smislu kreativnosti i inovativnosti istog.

-         Nameću se surogat reforme od tih istih u obliku tzv. CKR-a, a koje su upravo anti STEM-ovski koncipirane, umjesto da se prione sveobuhvatnoj reformi obrazovanja u smislu kvalitetne  izobrazbe prosvjetnog kadra, od preobrazbe postojećih agencija i NCVVO-a u efikasne stručne službe, podizanja kriterija u sustavu i to od državne mature pa sve do znanstvenih napredovanja. Nakon toga na red dolazi i sustavno i postupno poboljšanje nastavnih programa.

Sve navedeno su toliko veliki zahvati da to ne može provesti niti jedna garnitura u Ministarstvu u četiri godine, a pogotovo ne sa suspektnim ministrom. Otežavajuća je okolnost da se tek nakon deset do petnaest godina mogu vidjeti prvi pozitivni pomaci. Dakle, nakon protoka vremena u kojem današnji prvašići postanu školovani kadar za svijet inovacija, kojim je u Kanadi, kako reče naša predsjednica, bila oduševljena. Postoji jedno ALI: početi treba sada i odmah!

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (2)


Respektira (1): viewer


Slaže se (1): Laci


Komentari (16)


npr hrvatsko gamersko područje: http://www.total-croatia-news.com/made-in-croatia/11426-computer-games-industry-in-croatia-a-miracle-given-the-circumstances pa ljdui moji tu se traže kompozitori,pisci,...frikovi svih vrsta i fela.Znate li da gamerska RepopeR 0 0 0


industrija zarađuje dva puta više od filmske.Otvaranje neke nove igrice ostvaruje veću prodaju i od najrazvikanijih filmskih hitova tipa Avatar.Ekipa koja miče planine nisu STEMovci koji se zazivaju ovdje.Ekipa koja miče planine je ta koju niste... RepopeR 0 0 0


uspjeli zadaviti vašim reformama školstva(kako biste popravili imiđ i umirili savjest i osigurali novi ciklus vlasitite pozicije) i starinskim viđenjima svijeta.Oni kojima nije ubijeno oduševljenje ovim svijetom i kojima niste ukrali toliko vremena. RepopeR 0 0 0


@RepopeR, umjetnost možda "miče" duhovne planine, ali živi s eod "kruha" a ne od duhovnosti. A "kruh" stvara industrija a ne umjetnici ! I uzgred rečeno, bez STEM područja nema razvoja, ni igrica, ni filma, pa čak ni medicine. Laci 0 0 0


bereza...Što li je tu nedorečeno? Ppametnome dosta! Što li vi smatrate pravom analizom. Svaki navedeni problem bi iziskivao nekoliko kartica teksta. Eh, nisam baš zadužen za podučavanje svih i sva. MDoresic 0 0 0

Analiza

Pametna predsjednica

27.11.2016. 13:23, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

I to smo dočekali da netko s najvišeg političkog vrha, predsjednica u Kanadi, kaže slijedeće: “Mi se previše oslanjamo na tradicionalnu industriju i na turizam koji je relativno nestabilna grana ekonomije jer ovisi o mnogim uvjetima koji su izvan naše kontrole”. Čak što više pri tom je naglasila kako je hrvatski obrazovni sustav potrebno uvesti u drugu dimenziju, više naglasiti STEM područje i više ulagati u istraživanje i razvoj. Ogroman je to pomak u promišljanju koji omogućava da se konačno upitamo gdje smo i što činimo po tom pitanju. A činjenice o stvarnom stanju su odavno poznate. - Niti jedno ... više >

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda
  • 1
  • 1
  • 0
  • 16

Analiza

Plagijati plagijati

05.11.2016. 09:26, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Plagijati, plagijati... Đapić, Brkić, Šeparović, Barišić... na stotine njih znanih i neznanih, otkrivenih i neotkrivenih, na razini medijskog linča ili tek govorkanja...

A sve je 'za istač' počelo davne 1996. godine kada je 'akademska zajednica' na čelu s aktualnim ministrom srušila Zakon o visokoj naobrazbi iz 1993. godine koji je u velikoj mjeri uvažavao međunarodne kriterije u znanosti i visokom školstvu. Što se točno tada dogodilo zahtijevalo bi podulju elaboraciju, ali samo ukratko: perfidnom zamjenom veznika 'i' u veznik 'ili' u članku 51. Zakona iz 1993. srušeni su kriteriji i to je bit cijele priče. Do današnjih dana imamo vrlo logičan slijed, pa kriteriji za stjecanje doktorata znanosti su na razini pravilnika pojedinih fakulteta s istim brojem članaka kao i oni na temelju kojih se zapošljava tehničko osoblje.

Je li u svim strukama i znanstvenim disciplinama ista situacija? Naravno da nije! U 'tvrdim' znanostima još uvijek se u velikoj mjeri poštuju međunarodni standardi pri valoriziranju nečijeg znanstvenog rada. Je li i tu moguće plagiranje? Jest, ali ta mogućnost je svedena na minimum minimuma. Na koji način? Evo radi pojašnjenja čitatelju navesti ću primjere svjetskih baza znanstvenih radova, ali tek onih u radnoj verziji. Dakle, to još nisu radovi objavljeni u znanstvenim časopisima koji su prošli barem dvostruku tajnu recenziju, ali mnogi od njih će vjerojatno biti i verificirani kao priznati originalni znanstveni radovi. Ako na primjer napišite u internetskoj tražilici Google, hep-th doresic, dobiti ćete sve podatke o radnoj verziji znastvenog članka i vidjeti ćete je li on i objavljen kao znastveni rad u časopisu nakon što je prošao dvostruku tajnu recenziju.

Jasno je samo po sebi da u trenutku kad neki znanstvenik stavi na javnu internetsku stranicu radnu verziju svojeg članka svi zaineresirani to mogu vidjeti i odmah uočiti je li se nešto 'ukralo' ili ne. I ne samo to. Na taj način je spriječena moguća krađa ideja i rezultata od strane nekog 'zločestog' potencijalnog recenzenta kojem je Editor dao znanstveni članak na recenziju. Na taj način je dodatno autor članka zaštićen od moguće krađe.

No neke struke kod nas nemaju ni približno ovakovu proceduru i zato se mi čudimo čudom kako je moguće da jedan ministar može biti plagijator. A tek govorkanja: aktualni predsjednik GO, poznati HDZ-ov boksač, magisterij aktualne predsjednice...

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (5)


Respektira (1): Zenga2


Slaže se (4): Laci, viewer, Anyst, Spektator


Komentari (11)


Hm, koautorstvo bez pokrica-:). Svatko tko imalo drzi do sebe nece staviti na rad nekoga tko nije sudjelovao u njemu. Ali ( uvijek taj "ali"), ima svega... Anyst 0 0 0


Da, ali uvijek ima ucjenjivača koji traže da ih se stavi na rad kao koautora. Slučaj aktualnog ravnatelja bolnice 'Sveti Duh'..... MDoresic 0 0 0


Zahtijevanje koautorstva, a nisi koautor ? Pa ima li kraja moralnoj degredaciji onoga što se naziva hrvatskom akademskom zajednicom i hrvtaskom inteligencijom ? Laci 0 0 0


@Laci, ima svega... a nije to samo kod nas i vani ima takvih slucajeva. Anyst 0 0 0


Točno Anyst, imaš pravo, i ne samo da i vani ima toga, već mi zapravo sve loše i prihvatamo od njih, pa i plagijatorstvo. Zašto ne prihvatamo i nešto dobro od njih, naprimjer....hm, ne mogu se sjetiti što mbi to bilo :-):-):-) Laci 0 0 0

Analiza

Plagijati plagijati

05.11.2016. 09:26

Plagijati, plagijati... Đapić, Brkić, Šeparović, Barišić... na stotine njih znanih i neznanih, ... više >

Analiza

Kakvog ministra obrazovanja i znanosti priželjkujemo?

17.10.2016. 10:03, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

 Problemi i neuspjesi u sustavu naobrazbe posljednih godina su u fokusu javnosti i medija, jer je postalo bjelodano da zaostajemo za Europom i za svijetom. Tome su jasna argumentacija napose rezultati PISA projekta koji je u četiri navrata proveden u našem obrazovnom sustavu, ali i loše stanje u gospodarstvu koje vapi za obrazovanim i talentiranim pojedincima koji bi povećali konkurentnost i inovativnost istog. Kao nikad do sada najavljuju se promjene i pišu strategije, najavljuju maglovite kurikularne reforme do razine čiste demagogije s uključivanjem stotina djelatnika iz 'neposredne proizvodnje'. Pravi košmar! U ovom političkom trenutku kad se sastavlja nova vlada RH ključno je pitanje kakvog ministra obrazovanja trebamo? Odgovor je jasan: trebamo ministra koji će stati na loptu, reći dosta i koji će prvenstveno krenuti od suštine problema!

A što je to suština? Suština je u težnji da znanje naših učenika i studenata postane funkcionalno, prvenstveno iz STEM područja (Science, Technology, Engineering, and Mathematics – u prijevodu znanost u smislu prirodoslovlja, tehnologija, inženjerstvo i matematika). Upravo ono što se naglašava u spomenutom OECD-ovom PISA projektu. Ono može postati funkcionalno pod jednim jedinim uvjetom a to je da se temeljito obrazovanim profesorima i nastavnicima što manje nameću standardi, ishodi učenja, šablone, papirologije..., ali da se pri tom zahtijevaju kriteriji na svim razinama obrazovanja i kontinuirano longitudinalno praćenje uspjeha đaka u obrazovnom procesu i da ocjenjuje kvaliteta pojedinca u obrazovnom sustavu, ali i sustav u cjelini.

            Svaki pokušaj oblikovanja obrazovnog procesa u vidu obrazovnih standarda ili ishoda učenja u svojoj suštini potire svaku kreativnost, originalnost, individualnost i razlikovnost u tom istom procesu, a upravo stalno naglašavamo da tome težimo. Jedno s drugim u bitnoj je suprotnosti.

           Krenimo od dosadašnjih promašaja. Tko se još (ne) sjeća ministra Primorca i njegove sintagme 'zemlja znanja'?! Ubrzo smo se po pokazateljima posljednjih desetak godina pretvorili u zemlju neznanja. Grabež kao spiritus movens bio je tih godina dominantan. Pisale su se analize i standardi za teške honorare pojedinaca i nekih tzv. istraživačkih institucija. Napućivale su se novo osnovane agencije za osnovno i srednje školstvo, strukovno i visoko, bez kriterija s kadrovima koje je mahom birao ministar. Svaka od agencija ima od pedeset do stotinu uposlenika koji nisu u stanju kreirati ni najjednostavnije nastavne programe već se to daje na protuzakonit način fantomskim vanjskim suradnicima. S obzirom da imamo u državi ukupno 180 agencija, s 25000 zaposlenih s godišnjim troškom od 70 milijardi kuna, spomenuti problem postaje prevažan.

Dakle, jasno je kakvog ministra obrazovanja trebamo i u tom smislu. Ministra koji će osnovati ozbiljnu instituciju pri Ministarstvu, zvala se ona Zavod za školstvo ili nekako drugačije, ali za kompletnu prosvjetnu vertikalu, sa strogo definiranim kriterijima tko u takvoj instituciji može raditi. Jedan od uvjeta mora biti barem desetgodišnje radno iskustvo u sustavu naobrazbe i to s vrhunskim postignućima, ali i visokim prosjekom ocjena tijekom studija.

S obzirom da STEM postaje planetarna sintagma, nužno je da ministar obrazovanja napokon od Ivana Mažuranića pa do danas, dakle nakon punih 150 godina bude prirodoslovac ili matematičar. Tek toliko, za promjenu!

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (5)


Respektira (4): Zenga2, Interstellar, siouxica, Spektator


Slaže se (1): Laci


Komentari (40)


Isusove. A logike nam u primjeni posvuda nefostaje! Gdje su onda stvari zapele? Zato nam ne bi smjelo biti svejedno što rade ili ne rade studenti Filozofskog fakulteta i njihovi profesori. Interstellar 0 0 0


@Interstellar: odlični komentari, šteta što nisu u obliku analize. Spektator 0 0 0


OVAJ GOSPODIN MEDICINARE NAZIVA STEM. ZABLUDA! NIKAD NIJE BIO MINISTAR NITI JEDAN MATEMATIČAR, FIZIČAR, PA NI KEMIČAR. pa i veterinari bi po njemu bili STEM...npr. Fuks MDoresic 0 0 0


@MDoresic, matematičari, fizičari ikemičari su naviknuti da rješavaju probleme, a dosadanji ministri drugih struk auglavnom NJEGUJU PROBLEMA ! Tojest ne dopuštaju da se problemi riješe ! A iskreno rečeno i ne znaju ništa riješiti ! Laci 0 0 0


Bravo Laci MDoresic 0 0 0

Analiza

Kakvog ministra obrazovanja i znanosti priželjkujemo?

17.10.2016. 10:03, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Problemi i neuspjesi u sustavu naobrazbe posljednih godina su u fokusu javnosti i medija, jer je postalo bjelodano da zaostajemo za Europom i za svijetom. Tome su jasna argumentacija napose rezultati PISA projekta koji je u četiri navrata proveden u našem obrazovnom sustavu, ali i loše stanje u gospodarstvu koje vapi za obrazovanim i talentiranim pojedincima koji bi povećali konkurentnost i inovativnost istog. Kao nikad do sada najavljuju se promjene i pišu strategije, najavljuju maglovite kurikularne reforme do razine čiste demagogije s uključivanjem stotina djelatnika iz 'neposredne proizvodnje'. Pravi košmar! U ovom političkom trenutku kad se sastavlja nova vlada RH ... više >

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda
  • 4
  • 1
  • 0
  • 40

Analiza

Otvoreno pismo Marinu Soljačiću

30.08.2016. 17:59, Slobodna tema+anketa: Ocijenite stranke i političare...

    Na prvi pogled radi se u svakom slučaju o plemenitoj i hvale vrijednoj namjeri našeg mladog fizičara s MIT-a pri nagrađivanju maturanta koji je najbolje riješio zadatke (testove) na državnoj maturi. I tko bi mogao imati ikakvu primjedbu, a kamoli biti protiv, da ne živimo u realnom svijetu u kojem se moramo suočavati s grubom stvarnošću i još gorom istinom. Tko bi imao išta protiv da se maturant koji je najbolje riješio zadatke iz matematike, fizike, hrvatskog ...nagradi?!

         Na žalost, moramo konstatirati da je u ovoj priči učinjena velika nepravda, ali i poprilična šteta!

 Zašto nepravda? Nitko ne spori da je nagrađeni učenik tih 5000 dolara zaslužio, ali zaslužili su neosporno i puno više oni naši olimpijci koje se za razliku onih športskih rijetko spominje. Zar su olimpijske medalje naših srednjoškolaca iz matematike, fizike, kemije, informatike, također sa svjetskih olimpijada znanja, slabijeg sjaja? Usporedimo li njihov uspjeh i zadatke s onima na državnoj maturi glava zaboli, jer na državnoj maturi, da se ružno izrazim, to su zadaci 'žnj' kategorije.

A zašto šteta? Naš Marin Soljačić (a i prisutni ministar obrazovanja pri dodjeljivanju nagrade) nehotice je dao 'debelu legitimaciju' srozanoj državnoj maturi što se kvalitete tiče, ali i njenim protagonistima iz NCVVO-a (Nacionalnog cntra za vanjsko vrednovanje obrazovanja), ali i cjelokupnoj 'upravljačkoj obrazovnoj eliti' pri MZOS-a.

Hrvati vole medalje i to pogotovo one športske, ali kad bi i u ovim medaljama znanja ili gospodarstva bili na 17 (20) –tom mjestu u svijetu, gdje bi nam bio kraj?! Citiram: 'BDP bi umjesto 48,7 milijardi bio 646 milijardi', a barem svakih dvadeset godina imali bismo po jednog nobelovca. Neće se to uskoro dogoditi i to sve dotle dok se zavaravamo našim znanjem na spomenutoj državnoj maturi!

I na kraju bih vam postavio pitanje: Zar Vam je potrebno pet minuta 'hrvatske slave' i usporedba s američkim školstvom u kojem se dodjeljuju slične nagrade? Što se tiče američkog školstva upoznao sam ga kad su moja djeca pohađala nezahtjevan High School namijenjen širokim narodnim slojevima.

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

3

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (3)


Respektira (1): IDujas


Slaže se (2): Djusopija, Laci


Komentari (32)


iznimka koja potvrđuje pravilo? he-he 5none5 0 0 0


5none5 nažalost moram dati pravo Dorešiću a ne tebi, jer mada je točno da bi nastavnici trebali biti osnovna poluga obrazovanja, mnogi to rade tako da se djeci ogadi obrazovanje, konkretno u matematici, fizici, kemiji tj. uglavnom u prirodnim zn. Laci 0 0 0


Da bi Laci pravilno komentirao moraš ispravno razumjeti misao koju komentiraš, stoga ti si potpuno u pravu! Ja samo kažem da su dobri nastavnici u prosjeku bolji motivatori učenja i proizvode više dobrih učenika od tiranskih roditelja 5none5 0 0 0


uostalom to im je i posao, i tako mora biti! "poentiranje" MDor. na temu njegovog "uspjeha" i uspjeha njegove djece je potpuno nebitno u globalnoj slici, to je bar trebalo biti jasno, pa odustajem od daljne rasprave 5none5 0 0 0


I bolje da odustajete jer neke stvari ipak ne razumijete. A iskustvo u radu u prosvjeti je nenadomjestivo, a preko is voje djece znam kakve su imali nastavnike i to baš iz disciplina olimpijskih-matematik, fizika. MDoresic 0 0 0

Analiza

Otvoreno pismo Marinu Soljačiću

30.08.2016. 17:59, Slobodna tema+anketa: Ocijenite stranke i političare...

Na prvi pogled radi se u svakom slučaju o plemenitoj i hvale vrijednoj namjeri našeg mladog fizičara s MIT-a pri nagrađivanju maturanta koji je najbolje riješio zadatke (testove) na državnoj maturi. I tko bi mogao imati ikakvu primjedbu, a kamoli biti protiv, da ne živimo u realnom svijetu u kojem se moramo suočavati s grubom stvarnošću i još gorom istinom. Tko bi imao išta protiv da se maturant koji je najbolje riješio zadatke iz matematike, fizike, hrvatskog ...nagradi?! Na žalost, moramo konstatirati da je u ovoj priči učinjena velika nepravda, ali i poprilična šteta! Zašto nepravda? Nitko ne spori da ... više >

3

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda
  • 1
  • 2
  • 0
  • 32

Analiza

Kako stati na kraj patološkoj hiperprodukciji odlikaša bez pokrića?

07.07.2016. 10:14, Slobodna tema+anketa: Ocijenite stranke i političare...

      Zbog aktualnih političkih turbulencija ponovno je u drugi plan pala tema obrazovanja iako se mislilo da će nedavni prosvjed na Jelačićevom trgu, koliko god bio problematičan po svojim ciljevima i veličanju još problematičnije kurikularne reforme, imati barem jedan pozitivan učinak u smislu da će se o školstvu konačno početi ozbiljno raspravljati u hrvatskom društvu i to na svim razinama. No, kako narod kaže nije svako zlo za zlo.

Prošlotjedna realizacija odobrenja Ministarstva na zahtjev XV. matematičke gimnazije (MIOC-a) o uvođenju prijamnog ispita za završene osnovce koji se žele upisati, a svi redom prosječne ocjene 5.0, a potom i poražavajući rezultati na tom testu,  vratila je temu obrazovanja ponovno u prvi plan.

Citiram: '' Od 388 hiperodlikaša koji su pisali prijemni ispit za MIOC samo trećina je riješila za pet dok njih gotovo 120 riješilo za tri ili manje.''

Pri tom je važno napomenuti da do te odluke MZOS-a o uvođenju prijamnog ispita, ali samo u XV. gimnaziji, nije došlo posljedično nakon odgovornih i sustavnih promišljanja u krugu prosvjetnih vlasti, posebno agencija koje djeluju pri MZOS-u, već je došlo prvenstveno nakon uzastopnih zahtjeva od strane XV. gimnazije. Naime, stvorila se gotovo apsurdna situacija posljednjih godina jer je bilo nemoguće od velikog mnoštva učenika s prosječnom ocjenom 5.0 odabrati one koji zaslužuju upis u prvi razred jer je njihov broj počeo znatno nadmašivati kapacitete škole.

I što sada?

Gasimo vatru kad izbije požar, a uzroke požara ne vidimo ili se tako pravimo.

Činjenica jest da u našem obrazovnom sustavu posljednjih desetljeća, prvenstveno u osnovnoj školi, imamo gotovo patološku situaciju, hiperprodukciju odlikaša, ali sad je bjelodano da je ta hiperprodukcija bez pokrića. Hiperprodukcija odlikaša u nekim školama doseže i do 70 %. Zašto je tome tako i zašto se čini da to nikog ne zanima? Po inerciji i nadasve nebrigom odgovornih ide se linijom manjeg otpora, ide se niz dlaku učenicima i njihovim roditeljima, dijele se nadprosječno dobre ocjene kao pokriće za vlastiti nerad i uravnilovku, a na uštrb onih savjesnih i radinih nastavnika, na žalost ne više od desetak posto, koji ipak drže do kakvih takvih realnih kriterija pri ocjenjivanju. Takvi u spomenutom 'sustavu uravnilovke' nailaze samo na probleme i počesto postaju 'crne ovce'.

Gdje je tu odgovornost prosvjetnih vlasti?

Od 2006. godine pa do 2015. provedena su četiri OECD-ova PISA testiranja naših petnaestgodišnjaka u znanju matematike i prirodoslovlja i svaki put na uzorku od po 6000 učenika. Rezultati? Znademo, daleko ispod svjetskog prosjeka. Nitko se do sada ozbiljno nije pozabavio tim katastrofalnim pokazateljima objektivnog vanjskog vrednovanja. Čak što više, podaci o tome se ljubomorno skrivaju u NCVVO-u (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja). Za zaključiti je: ovo što se dogodilo prošli tjedan u XV. matematičkoj gimnaziji je posve očekivano!

Što je rješenje? Nužno je uspostaviti od strane MZOS-a sustavno praćenje kakvoće rada nastavnika i razine učeničkog znanja i to za sada barem u osnovnim školama.

Također nužno je i nagrađivanje nastavnika prema rezultatima rada kao što se čini u razvijenim školskim sustavima drugih zemalja. Nužno je također reformirati službe Ministarstva poput agencija i NCVVO-a, a koje posljednjih deset godina nisu ispunile zadaće zbog kojih su i fomirane. U protivnom ni savršeni kurikulumi neće nam pomoći.

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

 

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (8)


Respektira (5): Zenga2, Anyst, siouxica, Alumnus, Vjeran


Slaže se (3): Spektator, Laci, Vjeran


Komentari (10)


Imaš pravo viewer ! Kad netko osvoji medalju mi kažemo da smo sportska nacija, a kad netko krade od ržave kažemo da smo svi lopovi. A niti smo sportska nacija, niti smo svi lopovi. janica je bila skijaška kraljica ne radi toga što smo skijaška Laci 0 0 0


nacija, već radi svog oca i svoje upornosti. A Sanader, Nadan, Merzelica, i njima slični, ne kradu jer smo svi lopovi, već upravo zato što su oni takvi ! Kad prestanemo uopštavati i počnemo konkretizirati i zasluge i krivnje biti će bolje ! Laci 0 0 0


Treba ukinut vrednovanje općeg prosjeka (jer uime toga učenici vrše pritisak na nastavnike da im poklone bolju ocjenu) 2. Svaki nastavnik treba imati na uvid samo ocjene iz svojeg predmeta (jer inače će se povesti ocjenama iz drugih predmeta) vinkok 0 0 0


Svaki put, kad čitam o reformi školstva, spopadne me bijes, čudom se čudim: čemu toliko halabuke oko ničega. Upravo tako , '''oko ničega'' Jer problem je samo u dva predmet: hrvatskom jeziku i povijesti. Bolje reći u lijevoj i desnoj pol. opc. franek 0 0 0


Hiper produkcija odlikaša je bedastoća . Ne vjerujem da su naša djeca u tolikom broju genijalci, kako nam ih se predstavlja. Mislim da mnogima pravimo medvjedju uslugu, jer , svaki od njih prqavo znanje, genijalnost , pokaže tek na prvoj godini st. franek 0 0 0

Analiza

Upravo nevjerojatno da bi bilo istinito

03.06.2016. 08:07, Što je pokazao prosvjed za kurikularnu reformu?

        Upravo je nevjerojatno da u posljednjih nekoliko emisija i komentara na televizijama nitko nije objasnio u čemu je bitna nevaljalost kurikularnih dokumenata Jokićeve ekspertne skupine. Radi li se tu o manipulaciji ili neznanju? I jedno i drugo. Jedan od vidova minipulacije je u odabiru gostiju za takve emisije. Ne može naravno jedan sinekurni sindikalist ili politički komentator opće prakse iz HHO-a ili jedna tek 'friška' mlada učiteljica ili pak učenik trećeg razreda gimnazije ili što je još gore kolegica novinarka zadovoljiti zahtjevni uvjet stručnog pojašnjavanja spomenutog pitanja! Tek je u Dnevniku3 dr. Glunčić u oktroirano kratkom vremenu od strane voditelja uspio navesti tri ključna razloga, od njih barem desetak, za spomenutu nevaljanost urađenog u CKR-u.

I što je posljedica? Svakako jest neupućenost, tvrdim i do 95% prisutnih u prošlim prosvjedima, što li je suština isproduciranih gotovo 3000 stranica kurikulskih dokumenata. A od toga barem 90% je neupotrebljiva! Zašto?

Metodologija kojom su pisani je nametnuta od strane 'ekspertne' skupine i to takva da je bilo gotovo nemoguće ispuniti formalni zahtjev da nastavna građa iz pojedinog predmeta bude skraćeno i pregledno napisana već je ona razbacana u stotine ishoda i njihovih razina, i kako to vole reći oni koji su pisali te dokumente a na kraju i dali izdvojena mišljenja, u kućice u koje su upisivali izmišljene nastavne jedinice i podjedinice. To je stvorilo doslovce kaos, a pogotovo u glavama onih koji bi to trebali i primjenjivati. Jednostavnim računom u slučaju dvosatnog predmeta u jednom polugodištu dolazi se do zaključka da bi nastavnik svake minute i pol morao dati po jednu ocjenu tijekom provjere usvojenosti ishoda i razina u njima. Apsurd apsurda! Tu se dakle gubi svrhovitost tako napisanih dokumenata kao i enormno utrošenog vremena i novaca za čisti nulti rezultat.

 Nadalje, proklamirano rasterećenje učenika od nepotrebne faktografije, preferiranje STEM područja koje je naglašeno u Strategiji o obrazovanju usvojenoj u Saboru 2014., zahtjev za stjecanje znanja u funkcionalnom smislu itd. itd. nije ostvareno ni u tragovima. To su razlozi zašto je tijekom stručne rasprave stiglo na stotine osnovanih kritičkih primjedbi, a koje g. Jokić i ostali nisu u stanju ugraditi kao popravke u svoje uratke, što su i sami uvidjeli, pa su lopticu prebacili na politički teren ne bi li se časno izvukli iz kaše koju su sami zakuhali.

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda

Ocjene (6)


Respektira (3): Zenga2, Spektator, kreso202


Slaže se (2): Zenga2, kreso202


Ne slaže se (1): Laci


Komentari (2)


Uz svo dužno poštovanje , MDoresic niste u pravu. o tome "...u čemu je bitna nevaljalost kurikularnih dokumenata Jokićeve ekspertne skupine", je ipak tu i tamo nešto rečeno u medijima i nekim izjavama. Ne dovoljno, ali ipaj. Ali o tome što Laci 0 0 0


zapravo sadrže kurikularni dokumenti Jokićeva grupa NIJE NIŠTA JAVNO OBJAVILA, bar ne u tiskovinama i na TV-u. A to što se načulo da Jokićeva grupa želi PROGNATI homofobiju iz škola je , ako je istina, čisti skandal ! Laci 0 0 0

Analiza

Upravo nevjerojatno da bi bilo istinito

03.06.2016. 08:07, Što je pokazao prosvjed za kurikularnu reformu?

Upravo je nevjerojatno da u posljednjih nekoliko emisija i komentara na televizijama nitko nije objasnio u čemu je bitna nevaljalost kurikularnih dokumenata Jokićeve ekspertne skupine. Radi li se tu o manipulaciji ili neznanju? I jedno i drugo. Jedan od vidova minipulacije je u odabiru gostiju za takve emisije. Ne može naravno jedan sinekurni sindikalist ili politički komentator opće prakse iz HHO-a ili jedna tek 'friška' mlada učiteljica ili pak učenik trećeg razreda gimnazije ili što je još gore kolegica novinarka zadovoljiti zahtjevni uvjet stručnog pojašnjavanja spomenutog pitanja! Tek je u Dnevniku3 dr. Glunčić u oktroirano kratkom vremenu od strane voditelja ... više >

2

MDoresic

Nema nam pomoći ako se ozbiljno ne počnemo baviti obrazovanjem naroda
  • 3
  • 2
  • 1
  • 2