Analiza

Privatizacija zdrvastva nedvojbeno vodi ka amerikanizaciji !

19.05.2015. 10:19, Treba li zdravlje prepustiti tržištu? Znače li Vargini prijedlozi likvidaciju javnog zdravstva?

Svima koji podržavaju 'umotvorinu' ministra Varge o "reformi" zdravtsvenog sustava u nas, a najviše njemu, puna su usta o tome da to znači  proračunsku uštedu i puno kvalitetnije zdravstvene usluge za građane, uz tvrdnju da NITKO neće biti uskraćen za neku potrebnu zdravstvenu uslugu, niti ne pada na pamet obrazložiti takove tvrdnje. zašto ? Pa zato što te tvrdnje uglavnom nisu isinite. Da počnem s obrazlaganjem toga mišljenja.

Početi ću s tvrdnjom da nitko neće biti uskraćen za potrebnu zdravstvenu skrb. Opće je poznato da sada kada država brine o zdravlju svojih građana, građani koji nemaju dovoljno novaca uskraćeni su za neke vste zdravstvene skrbi,kao što su naprimjer lijekovi koji nisu na 'listi', neke vrste okulističkih usluga, dentističkih usluga, ortopedskih usluga i specijalističkih pregleda, te uskraćivanje nekih vrsta zdravstvenih pomagala. E pa sada, vjeruje li itko da će ono što je građanima uskraćeno u zdrvstvu jer to ne plaća HZZO, već građanin mora plaćati iz vlastitoga džepa, biti lakše i jeftinije dostupno u sustavu privatiziranoga zdravstva ? Svaka privatna djelatnost se zasniva na zaradi, što je normalno, ali nije normalno očeivati i čak govoriti, da će u privatiziranom zdravstvu uz iste ili čak manje troškove HZZO-a, građani dobivati više sluga i kvalitetnije usluge. Jer to jednostavnonije nije realno i nije moguće. NEMA privatnika koji će se brinuti o tome može li ili ne može netko platiti njegovu uslugu. To u privatnom sektoru NE POSTOJI, jer su Ameri davno definirali da " ne postoji besplatni ručak!". Mi sada imamo nešto slično njemačkom modelu zdravstva, kažemo da nam ne valja, a švedski model ne želimo. Što onda ostaje kao rješenje - amerikanizcaija. Bez obzira kako to netko pokušavao demantirati.

Zoran Knežević dipl.iur., Predsjednik HUP-ove udruge privatnih poliklinika,   bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb, tvrdi da uz istu cijenu za HZZO liječnik u koncesiji tojest privatni liječnik ima dvostruko veću plaću od liječnika zaposlenog u domu zdravlja. I to pripisuje "privatizaciji" ?! A onako usput "zaboravlja" reći da je to jedna 'fina' neistina, jer liječnik zaposlen u domu zdravlja ne dobija ništa od HZZO-a, taj "isti" novac o kome govori Z.Knežević dobija dom zdravlja, a liječnik dobija od toga samo svoju plaću, koja je duplo manja od plaće privatnog liječnika. Znači praktično liječnik zaposlen u domu zdravlja košta državu upola manje od liječnika pod koncesijom. A to što novac HZZO-a rasipaju čelnici domova zdravlja je ono o čemu bi Varga trebao misliti. Uz ovo se vezuje još jedna velika neistina glede troškova, jer koncesionari rade u već izgrađenim objektima, sa postojećom opremom, a za to ne plaćaju adekvatnu naknadu nikome, pa je zapravo trošak države puno veći za koncesionara od samog iznosa koji mu plaća HZZO, jer koncesionar dobija praktično besplatni radni prostor i opremu.

Vaga i ostali njegovi 'fanovi' tvrde da će privatni liječnici pružati kvalitetniju uslugu jer imaju kvaliteniju opremu koju sami nabavljaju, kupuju odnosno plaćaju. Jer se itko upitao kako može liječnik, "svježi" privatni koncesionar, kupovati skupu najsuvremeniju opremu ? Odakle mu novac ? Iz kredita za koji se zadužio ? I kako će otplaćivati taj kredit ako mu novac koji po istim cijenama kao i za usluge neprivatiziranih liječnika, ispaćuje HZZO, ne bude dostatan ? Tražiti će povećanje cijena svojih usluga, što je logično, a 'vargisti' će mu to logično i odobriti. I opet smo na putu amerikanizacije, ma što tko govorio o tome da to nije to.

Konačno valja reći i to da u našem zdravstvenom sustavu, kao i u državnom aparatu u cijelini, puno toga ne štima, uglavnom na rukovodno upravljačkim nivoima. I umjesto da čistimo "smeće" koje stvara troškove koji nisu niti opravdani, niti optimalni, mi 'izabiramo' lakši put - privatizaciju! Umjesto da liječniku u domu zdravlja povećamo plaću, a damo "nogu" lošem ravnateju i polovici nepotrebnog osoblja, mi "trpamo" novac u džepove koncesionara. Umjesto da popravimo funkcioniranje sustava, mi ga želimo rušiti ! I tvrdimo da se time ŠTEDI ?! Dok jednoga dana ne bude neki još "pametniji" ministar od Varge tvrdio da nam HZZO opće nije potreban, neka se svatko sam brine o svome zdravstvenom zbrinjavanju, bilo štednjom, bilo osobnim zdravstvenim osiguranjem kod privatnih osiguravajućih društava. I opet smo kod posvemašnje amerikanizacije. Nemaš novca da platiš liječenje, nećeš se moći liječiti !

Vargini prijedlozi nasumnjivo idu ka postupnoj likvidaciji javnoga zdravstva, ma tko, ma što tvrdio drugo, jer država svoju nesposobnost da stvori državu sa uspješnijim gospodarstvom i većim BDP-om, te državu sa većom socijalnom osjetljivošću, pokušava "riješiti" privatizacijama svega i svačega. Da naši "privatnici" sem časnih izuzetaka, uglavnom gledaju svoju kratkoročnu korist, a ne mare za gospodarski rast zemlje, je općepoznata stvar. Pa nam onda ostaje samo nada u "uvozne" privatnike, koji opet gledaju samo da izvuku što veće profite, i amerikaniziraju sve što se amerikanizirati da. U toj situaciji možda bi bilo najbolje cijelu Hrvatsku dati u koncesiju, ako već ne i prodati, uz uvjet da se koncesionari obavežu da ovom narodu obezbijede svakodnevni kruh i vodu, a za ostalo neka se brine sam. Varga je samo prethodnica "ekipe" koja Hrvatsku želi amerikanizirati na bangladeški način ! Ako ovaj narod to dopusti, a zasada nisam siguran da neće!

     
     
     
     
5

Laci

Samo je glupost beskonačna

Bedževi

Interakcija

 
UČINIO -> 758 753 258 4,036
PRIMIO <- 1,016 240 72 2,589

Dostignuća

Vingd 1,250.00
Bodovi 212.4
Prijedlozi 23 6.00
Analize 468 1,216.00
Ankete 330

Ocjene (2)


Respektira (2): 5none5, IDujas


Komentari (24)


isto toliko može zaraditi njegov kolega koji je djelatnik doma zdravlja ali ne upravlja svojim novcem nego dobiva svoju redovnu plaću. Sad ja pitam zašto, je tebi važno da nešto na raspolaganje dobije ravnatelj DZ a ne osoba koja je novac zaradila? IDujas 0 0 0


Ako vidiš da liječnik djelatnik DZ ima noviju opremu ili radi bolje uvijek možeš svoj karton prenijeti k njemu i biti njegov pacijent. Dakle zarada tvog odabranog liječnika zavisi o tvojem zadovoljstvu kvalitetom usluge. IDujas 0 0 0


Ne mogu vjerovati IDujas da pitaš što mi je važno da novac dobije ravnatelj a ne doktor koji radi '! ! Pa to je temeljni problem javnog zdravstva da se novac rasipa na na neradnike i uhljebe, a ne troši optimalno. To je pitanje isto kao da me Laci 0 0 0


pitaš što me briga da li proračunski novac ide kazalištu Rade Šerbedžije ili HNK-u, jer mogu gledati predstave na Briunima ili u HNK-u, zar ne ?! meni to nije svejedno, a tebi ? Laci 0 0 0


Laci, moje pitanje je ipak bilo samo retoričko, a isprovocirano tvojom opaskom da je tvoj liječnik kupio novi auto. Naime nije problem što je kupio, nego jeli ga zaradio! A na to možeš i sam utjecati odabirući onog tko će primati tvoju glavarinu. IDujas 0 0 0

Analiza

Privatizacija zdrvastva nedvojbeno vodi ka amerikanizaciji !

19.05.2015. 10:19, Treba li zdravlje prepustiti tržištu? Znače li Vargini prijedlozi likvidaciju javnog zdravstva?

Svima koji podržavaju 'umotvorinu' ministra Varge o "reformi" zdravtsvenog sustava u nas, a najviše njemu, puna su usta o tome da to znači proračunsku uštedu i puno kvalitetnije zdravstvene usluge za građane, uz tvrdnju da NITKO neće biti uskraćen za neku potrebnu zdravstvenu uslugu, niti ne pada na pamet obrazložiti takove tvrdnje. zašto ? Pa zato što te tvrdnje uglavnom nisu isinite. Da počnem s obrazlaganjem toga mišljenja. Početi ću s tvrdnjom da nitko neće biti uskraćen za potrebnu zdravstvenu skrb. Opće je poznato da sada kada država brine o zdravlju svojih građana, građani koji nemaju dovoljno novaca uskraćeni su ... više >

5

Laci

Samo je glupost beskonačna
  • 2
  • 0
  • 0
  • 24

Analiza

Zašto podržavamo predloženi paket zdravstvenih zakona

18.05.2015. 12:50, Treba li zdravlje prepustiti tržištu? Znače li Vargini prijedlozi likvidaciju javnog zdravstva?

U zahuktaloj javnoj raspravi o prijedlozima Nacrta zakona trebalo bi povišene tonove i žučnu konfrontaciju sa nivoa parola i floskula spustiti na zemlju i raspravljati argumentima.

Naime, etiketiranje amerikanizacije i tajkunizacije koje se lijepe na ove Nacrte zakona pokazuju nedostatak osnovnog znanja onih koji ih izgovaraju kao i nesnalaženje u vremenu i prostoru u kojem žive.

Proglasiti jedan Nacrt zakona da vodi amerikanizaciji zdravstva u zdravstvenom sustavu RH koji je temeljen na načelu solidarnosti gdje svaki zaposlenik izdvaja zdravstvene doprinose u skladu s visinom svojih primanja nije samo nepoznavanje materije već i zlonamjerna zloupotreba medijskog prostora a sve u svrhu očuvanja, u nekim drugim vremenima, stečenih prava.

Uvjek nam je bio običaj uspoređivati se s boljima od sebe, pa uzmimo primjer bogatih skandinavskih zemalja gdje je izdvajanje za zdravstvo po glavi stanovnika 10 puta veće nego u RH ali zdravstvena njega nije 10 puta bolja niti su liste čekanja 10 puta kraće. Možda primjer naprednog Njemačkog zdravstvenog sustava u kojem, kada država privatniku izda dosvolu za obavljanje zdravstvenih djelatnosti, isti taj privatnik MORA državiti staviti na raspolaganje najmanje 30% svojih kapaciteta.

Dali mi u RH izdvajamo dovoljno za zdravstvo i dali ćemo izdvajati više kada naraste BDP ?

To su pitanja na koja se moramo koncentrirati.

Najavljivati da donošenje ova dva zakona vodi tajkunizaciji zdravstva krajnje je licemjerno ako se zna da je u RH 4.283.450 osiguranih osoba dok je zaposlenika u zdravstvu ukupno 73.077! Od te brojke 16% ih je zaposleno kod privatnika u zdravstvu a HZZO privatnicima od ukupno raspoloživih budžetskih sredstava plaća 2% za obavljene ugovorene usluge. Pametnome dosta.

Koristimo prigodu da i ovim putem podržimo predložene Nacrte zakona i njihovo donošenje jer:

       - osigurava poboljšanje zdravstvene usluge za pacijente

       - poboljšava kvalitetu radnih uvjeta za zdravstvene djelatnike kao i broj zaposlenika kod koncesionara uz manje uloženih proračunskih sredstava

       - onemogućuje rad na crno.

Kako se kod prijedloga Nacrta ovih zakona najveća prašina digla oko koncesionara u domovima zdravlja a upravo u tom segmentu poboljšanja postojećeg stanja su najveća.

Primjerom novog zakona vraćamo se na sustav koji je već bio zaživio u praksi i za koga se svi slažu da je dobro funkcionirao.

Nedavno smo, u okviru javne raspave napokon čuli i mišljenje pacijenata kroz Koaliciju udruga u zdravstvu. Njihov nedvosmisleni izneseni stav je da je pacijentima svejedno kod koga se liječe pod uvjetom da dobiju kvalitetnu uslugu na trošak HZZO-a, što nam svima treba biti ideja vodilja i krajnji cilj.

Kako je u obrazloženju Nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti navedeno kako je nedvojbeno utvrđeno da koncesionari obavljaju više posla na kvalitetniji način jer raspolažu opremom u koju su sami investirali (najčešće UZV), onda je zaključak suvišan.

Najveći pomak u odnosu na sadašnja zakonska rješenja je mogućnost da svi liječnici zaposlenici domova zdravlja mogu samostalno podnijeti zahtjev za dodjelu koncesije za obavljanje svoje djelatnosti o čemu odlučuje ministar. Dosadašnja praksa da ravnatelji domova zdravlja zadržavaju 30% obiteljskih liječnika u sustavu domova zdravlja, protivno iskazanoj volji tih liječnika je neprihvatljiva.Burna reakcija ravnatelja domova zdravlja samo pokazuje borbu za stečena prava kroz raspolaganje većim budžetom i upravljanjem većim brojem ljudi. Na kraju, smatrate li da je prihvatljivo da liječnik koji radi u domu zdravlja isti posao sa istim brojem opredjeljenih osiguranika, dobije dvostruko manju plaću od svog kolege koji radi taj posao kao privatni zdravstveni djelatnik s koncesijom. Na čijoj su strani ovdje sindikati i za čiji se interes oni bore kada su protiv ovakvog prijedloga? Svoj interes ili interes članova tj. djelatnika?

Kroz ovu zakonsku izmjenu otvara se mogućnost dodatnog zapošljavanja radnika kod koncesionara, kada oni za time iskažu potrebu. Što i o tome kažu sindikati kada znaju da sadašnje stanje u državnoj riznici ne dozvoljava nova zapošljavanja u javnom zdravstvenom sektoru? Dali su i protiv toga?

Spriječavanje rada na crno platforma je u koju se zaklinju svi, i političari i poduzetnici, a u praksi je napravljeno malo i ništa. U ovom Nacrtu zakona prvi put vidimo konkretno zakonsko rješenje, koje treba minimalnu doradu koju smo i predložili, koje onemogućuje jedan vrlo rašireni oblik rada na crno.

Poznato je da sadašnji propisi omogućavaju osnivanje trgovačkih društava za rad u medicini koja ne moraju zapošljavati niti jednog liječnika dok u isto vrijeme ako ste registrirani kao zdravstvena ustanova morate za svaku registriranu djelatnost imati stalno zaposlenog liječnika i odgovarajuće prateće osoblje (medicinske sestre, ing. radiologije i sl.) Upravo radi takvog stanja bujaju trgovačka društva pa se osnivaju i registriraju za obavljanje desetak djelatnosti a da, vjerovali ili ne, nemaju niti jednog zaposlenog liječnika niti medicinsku sestru ili u ekstremnim slučajevima imaju po jednog zaposlenog koji je potpuno nemedicinske struke. Takva društva uredno posluju pred našim očima dok im usluge pružaju liječnici stalno zaposleni u bolnicama i domovima zdravlja diljem RH, kojima su liste čekanja dotakle nebo. Kako u 2014. i 2015. nije izdana niti jedna jedina legalna dopusnica za rad bolničkih liječnika u privatnoj praksi, zaključak se nameće sam. Sve te medicinske usluge obavljaju se i naplaćuju na crno čime je direktno oštećen proračun RH a u pitanje dovedeno funkcioniranje privatnih zdravstvenih ustanova koje posluju po zakonu. Svakodnevno smo suočeni sa reklamama po medijima koje nude upravo takve usluge, javno i nije ih teško detektirati. To je jedan vid rada na crno koji se može riješiti na način da se izmjene uvjeti za osnivanje subjekata obavljanje medicinske djelatnosti što je ovim Nacrtom zakona i napravljeno.

Zbog svega naprijed navedenog, još jednom, podržavamo donošenje predloženih zakona jer implementiraju boljitak svim sudionicima zdravstvenog sustava u RH.

Zoran Knežević dipl.iur.

Predsjednik HUP-ove udruge privatnih poliklinika,                                                         bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb                 

Interakcija

 
UČINIO -> - - - 3
PRIMIO <- 5 - - 17

Dostignuća

Vingd 10.00
Bodovi 70.9
Analize 1 10.00

Ocjene (5)


Respektira (5): RepopeR, siouxica, visitor, Django, IDujas


Komentari (17)


ih raditi ukoliko su se opremom i znanjem osposobili. Druga kategorija koncesionara oni u SKZZ (specijalisti , Oftalmolozi dermatolozi...). Nemaju svojih pacijenata, nisu plaćeni sistemom glavarine već po odrađenom postupku i mogu zaraditi točno IDujas 0 0 0


onoliko koliko im je limitom omogućeno. Limit propisuje najveću zaradu ali ne i najmanju, tako da liječnik prodaje HZZO-u svojih 8 sat radnog vremena u suštini za 0 kuna i bez prava na naknadu za godišnji i bolovanje. Limit je zakonom predviđena IDujas 0 0 0


plaća medicinskog tima uvećana za troškove poslovanja. I ovdje se veća primanja ostvaruju isključivo upravljanjem troškovima i maksimalnim zalaganjem. Neka HZZO objavi statistiku bolovanja pa će se vidjeti da liječnici domova zdravlja zarađuju duplo IDujas 0 0 0


u odnosu na koncesionare kad se u obzir uzme broj odrađenih sati ili obavljenih postupaka, dakle s obzirom na učinak. IDujas 0 0 0


Gledao sam HRTovu emisiju 5.Dan gdje su pričali o predloženoj "Reformi zdravstva".Kako nisam ništa o tome znao niti proučio(ni do dan danas), ali dojam mi je s obzirom na sadržaj tih kritika u 5.danu da su predložene promjene čisto dobre,čak odlične. RepopeR 0 0 0

Analiza

Zašto podržavamo predloženi paket zdravstvenih zakona

18.05.2015. 12:50, Treba li zdravlje prepustiti tržištu? Znače li Vargini prijedlozi likvidaciju javnog zdravstva?

U zahuktaloj javnoj raspravi o prijedlozima Nacrta zakona trebalo bi povišene tonove i žučnu konfrontaciju sa nivoa parola i floskula spustiti na zemlju i raspravljati argumentima. Naime, etiketiranje amerikanizacije i tajkunizacije koje se lijepe na ove Nacrte zakona pokazuju nedostatak osnovnog znanja onih koji ih izgovaraju kao i nesnalaženje u vremenu i prostoru u kojem žive. Proglasiti jedan Nacrt zakona da vodi amerikanizaciji zdravstva u zdravstvenom sustavu RH koji je temeljen na načelu solidarnosti gdje svaki zaposlenik izdvaja zdravstvene doprinose u skladu s visinom svojih primanja nije samo nepoznavanje materije već i zlonamjerna zloupotreba medijskog prostora a sve u svrhu ... više >

  • 5
  • 0
  • 0
  • 17

Analiza

Siniša Varga na poziciju ministara zdravlja došao je s čelne funkcije u HZZO. Kod dobrih pozanavatelja zdravstvenih prilika ta 'promocija' je već u prvi mah izazvala jaku nedoumicu. Naime čelna pozicija u HZZO-u je, osim po medijskoj eksponiranosti, po svemu jača i utjecajnija od funkcije ministra zdravlja RH. Nekako se logički pojavila nada da je ministru Vargi povjeren specijalni zadatak, reorganizacija sustava koji je do tada vodio. Kako se radi o glomaznom, kompliciranom, maksimalno birokratiziranom i inertnom sustavu, bilo je lijepo misliti da je konačno detektirano pravo mjesto s kojeg reorganizacija zdravstvenog sustava mora početi. Čitajući i slušajući proteklih dana što ministar Varga nudi i uspoređujući to s potezima koji se povlače, čini se, nada će ostati, samo nada.

Dok ovo pišem upravo se potpisuju novi ugovori o koncesijama, letimičan pogled čak i pravnom laiku otkriva da se ne radi o ugovoru nego o jednostranom i zapravo protuzakonitom dokumentu. Naime ugovor ne sadrži ni jedno pravo, samo obveze i suglasja. Ugovori se potpisuju na rok od godinu dana (potpuno besmisleno s aspekta planiranja obnavljanja prostora i vrlo skupe opreme). Na adrese ugovornih liječnika stigli su ovih dana, a vrijede od 1.4.2015. Dakle ukupno kasne samo 5 mjeseci i 5-6 dana.  No najveći problem tih ugovora nije njihova besmislena kratkoročnost i kašnjenje nego njihov sadržaj.

Da bih vam bilo jasno o čemu se radi evo nekoliko odredbi iz ugovora:

V.POVREDA UGOVORNIH OBVEZA

Članak 14.

...

Ugovorne strane suglasne su da Privatni zdravstveni radnik postupa protivno preuzetim obvezama iz ovog ugovora u provođenju ugovorne zdravstvene zaštite ako:

..

3. Preporučuje lijekove osiguranim osobama Zavoda  suprotno odredbama članka 7. stavka 2. ovog Ugovora

4. Preporučuje bolovanje osiguranim osobama Zavoda  suprotno odredbama članka 7. stavka 5. ovog Ugovora

...

Famoznim člankom 7. stavkom 2. liječnika se obvezuje da ne preporučuje lijekove osim onih s osnovne i dopunske liste HZZO-...

Stavak 5 istog članka kaže da je utvrđivanje prava na bolovanje u nadležnosti izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite.

Članak 14 i Članak 7, kažu da vam liječnik specijalist, ne da ne smije prepisati za vas najprimjereniji lijek ili bolovanje, nego vam to ne smije ni preporučiti. U ostalom što znači to što je lijek na osnovnoj ili dopunskoj listi? Ništa, osim da se u utakmici farmaceuta oko pozicija na listama jedna farmaceutska kuća uspjela više 'približiti' centru odluke (komisija HZZO-a) od onih drugih. Ovim i sličnim odredbama se liječniku koji je između 3 i 5 godina svoga života proveo učeći svoju specijalizaciju danas oduzima ingerencija nad liječenjem bolesnika i specifičnih oblika bolesti u korist liječnika primarne zdravstvene zaštite. Ovakve i slične odredbe daleko su veće kresanju prava osiguranika od svih onih kresanja koja će se navodno dogoditi već dogođenom privatizacijom. Zašto? Zato jer se pacijentu uskraćuje pravo na istinitu i pouzdanu informaciju, o za njega najboljem mogućem lijeku i tretmanu. Na ovo nije regirao baš nitko, čak ni oni najpogođeniji, liječnici specijalisti.

Unazad nekoliko mjeseci, pokušavajući riješiti duge liste čekanja ministar se kleo da će sve učinjene usluge biti plaćene, no u novo prispjelim ugovorima u Članku 12. Stavak 3. i dalje stoji odredba koja je direktni krivac za nastajanje manje više svih listi čekanja.

Članak 12.

...

Ako se nakon konačnog usklađenja zaprimljenih i likvidiranih računa na kraju godine iskaže prekoačenje najvišeg mogućeg iznosa novčanih sredstava iz stavka 2 ovog članka, zavod će račune čiji iznos premašuje najviši mogući iznos novčanih sredstava (imit) vratiti neplaćene Privatnom zdravstvenom radniku.

Dakle i dalje se nastavlja priča da je svaki pregled učinjen nakon limita, svaki lijek dat nakon limita, svaki konac upotrijebljen nakon limita ... trošak pružatelja usluge. Na ovaj način HZZO godišnje prisvoji/opljačka nekoliko milijuna kuna koje je medicinskog osoblja privatnih ordinacija i bolnica odradilo (da i bolnica jer, iako je gornja odredba iz ugovora s koncesioanrom, ista postoji i u bolničkim ugovorima).

Upravo ovi novi ugovori pokazuju da od reformi ništa, da se sve nastavlja po starom, ma što se u predizborne svrhe pričalo i ma kakve se udarničke akcije organizirale.

Liječnicima u zakupu i bolnicama nakon što dosegnu limit, preostaje da pacijente zbirnjavaju o svom trošku ili ih pošalju na zbrinjavanje u HZZO gospođi Trupec ili u ministarstvo gospodinu ministru Siniši Vargi.

4

IDujas

Charles Bilich: Tito je krvnik hrvatskog naroda!

Bedževi

Interakcija

 
UČINIO -> 614 73 22 1,902
PRIMIO <- 155 40 7 447

Dostignuća

Vingd 256.00
Bodovi 132.0
Analize 36 253.00
Ankete 300

Od istog autora

Ocjene (1)


Respektira (1): Dirk15


Komentari (16)


...đeniji u biti - pacijenti. probati lijek s liste hzzo-a, uvjeriti se da ne djeluje i onda ne moći uzeti drugi, koji liječnici preporučuju i znaju da je bolji - to treba iskusiti iz prve ruke da bi se čovjek osjetio u zemlji kao u konc-logoru. Dirk15 1 0 0


Sio, ne brani se zakonom nego jednostranim ugovorom (odgovorno tvrdim u nizu stavaka protuzakoniti) koji su prisiljeni potpisati. To je ugovor kao što sam napisao koji ne poznaje ni jedno pravo koncesionara već samo obveze i suglasja. IDujas 1 0 0


Dirk15, naravno da su u konačnici najviše stradavaju pacijenti!. Analiza upozorava na greške i nelogičnosti sustava za koje i kažem da su puno veća kresanja prava pacijenata od onih koja prijete od privatizacije koja je u onom djelu u kojem je to IDujas 0 0 0


bilo moguće već napravljena (70-80%) i to prilično bezbolno. Na žalost buka raznih udruga digla se oko nečeg što je prošlo vrijeme a ne oko onoga što se može riješiti u jednom danu a to je eliminiranje obiju lista lijekova i omogućavanje onima koji IDujas 0 0 0


naj educiraniji da prepisuju ili preporučuju lijek za koji misle ili znaju da je najbolji. IDujas 0 0 0

Analiza

Siniša Varga na poziciju ministara zdravlja došao je s čelne funkcije u HZZO. Kod dobrih pozanavatelja zdravstvenih prilika ta 'promocija' je već u prvi mah izazvala jaku nedoumicu. Naime čelna pozicija u HZZO-u je, osim po medijskoj eksponiranosti, po svemu jača i utjecajnija od funkcije ministra zdravlja RH. Nekako se logički pojavila nada da je ministru Vargi povjeren specijalni zadatak, reorganizacija sustava koji je do tada vodio. Kako se radi o glomaznom, kompliciranom, maksimalno birokratiziranom i inertnom sustavu, bilo je lijepo misliti da je konačno detektirano pravo mjesto s kojeg reorganizacija zdravstvenog sustava mora početi. Čitajući i slušajući proteklih dana ... više >

4

IDujas

Charles Bilich: Tito je krvnik hrvatskog naroda!
  • 1
  • 0
  • 0
  • 16

Analiza

Utipkao sam 060-9202 i poslušao snimljenu poruku koja mi je objasnila kada će biti izvršena uplata, te se na kraju zahvalila što podržavam akciju „život nema cijenu“ a ja si sve mislim kako život ipak ima cijenu, mene je upravo koštala jedne kave u kafiću. Svi oni koji se pitaju kakvo nam zdravstvo želi ministar Varga mogu to shvatiti u tim rijetkim trenucima kada skupljamo novac za našu djecu sa rijetkim bolestima, jer život ima cijenu a ona se plaća najvrjednijom stvari u našem ludom svijetu a to nije život nego novac.

Koliko košta liječenje jedne rijetke bolesti u Americi? Pa ne puno! Upravo onoliko koliko može skupiti hrvatski narod svakih par godina kada se potreba javi, i to je uredu! Da bar netko može kad već država ne uspijeva zbog trideset milijuna skupe godišnje poštarine njihove međusobne komunikacije, četrdeset milijuna kuna državne uprave za licence Micosofta, trideset milijuna HEP-a za te iste licence, dvadeset Zagrebačkog holdinga, itd. Pa nema sumnje u 170 milijuna razloga zbog kojih je Microsoft primio u posjet Milanovića, dodajmo još i česte obnove voznog parka i sto ostalih čuda države koja jedini problem vidi u izdvajanjima prema vlastitom narodu.

Sve je oduvijek imalo svoju cijenu, a cijena je uvijek nekakav maksimum koji se može dobiti u tržišnom omjeru ponude i potražnje. Nova  Hipokratova zakletva stoga glasi „stvorimo cijenu životu“, da ne bi netko pomislio da te cijene nema pa odustao i izgubio život zbog zablude.

Nedavno sam u sklopu nekog dokumentarca pratio intervju sa starijim američkim građaninom koji je objašnjavao kako si ne može priuštiti odlazak u penziju iako su ga godine odavno sustigle, jednostavno bi izgubio zdravstveno osiguranje koje ima, a on je bolestan. Česta je tema u američkim filmovima veselje novozaposlenih kada otkriju da im zdravstveno pokriva i zubara, rijetkost zbog kojeg svi bogati amerikanci imaju prekrasne zube a sva je sirotinja krezuba. U SAD-u svaka firma nudi neko svoje zdravstveno osiguranje koje ovisi o njenom bogatstvu i o tome koliko značite toj firmi, pa je običaj da jeftinoj radnoj snazi ne pokriva gotovo ništa dok potrebnim stručnjacima pokriva gotovo sve. Pa kad se sirotinja razboli ubrzo otkrije da život ima cijenu i da je oni ne mogu platiti, ubrzo također otkriju da ne žive u Hrvatskoj i da tamo gdje jesu, nikog za njih nije briga.

U Hrvatskoj imamo dva zdravstva, ono humano i ono humanitarno, što je sasvim u redu jer smo humana bića. Prvo je ono socijalno ili javno, kojeg svi plaćamo bili zdravi ili bolesni i to je pošteno jer nažalost nitko nije ostao zdrav za vijeke vjekova, zdravstvo u kojem svi solidarno sudjelujemo jer to je bit društva, da pomažemo jedni drugima. Drugo je ono humanitarno gdje akcijama skupljamo novac za one rijetke bolesti koje ovakvo zdravstvo, siromašno ali učinkovito, ne može liječiti jer nam nedostaje stručnjaka kojih smo tako olako odrekli i prepustili svijetu, stvar o kojoj nismo razmišljali kada smo ulazili u EU jer nam se pred očima vrtjela fatamorgana u vidu „pristupnih fondova“ i svih ostalih europskih fondova koji će nam obogatiti zemlju jednog dana kad uđemo. Te humane akcije koje nas uistinu krase i izdvajaju kao narod su također dokaz bešćutnosti države te, u neku ruku, porez na glupost.

Koliko uistinu košta jedna rijetka bolest? Bez obzira na cifre od kojih se običnom čovjeku zamanta u glavi, te bolesti nisu skupe upravo zato što su rijetke te bi se lako u HZZO-u mogao odvojiti poseban fond za rijetke slučajeve. Bez obzira koliko siromašni bili par stotina tisuća dolara ovoj državi nikad neće biti problem, HZZO vjerojatno troši taj isti novac na razne pomadice i tabletice namijenjene zdravim ljudima a da ne spominjem prekomjernu i štetnu uporabu antibiotika kojima se liječnici rješavaju dosadnih pacijenta i svih naših bakica koje su šarenim tableticama zamijenile svoj kruh svagdašnji. Dok ne promijenimo ovu moralnu komponentu naših državnih aparatčika koji  tako lako okreću glavu od naših bolesnih sugrađana, ljudska nam je dužnost tipkati broj 060-9202 jer to je zdravstvo koje imamo, a ono je bolje od ničega i puno bolje od ponuđenog i nehumanog američkog.

Da ne bi živjeli u zabludi recimo još i ovo, svaku našu bolnicu i dom zdravlja podigao je hrvatski narod, svu opremu i skupe aparate u njima kupio je hrvatski narod, sve zdravstvene djelatnike školovao je hrvatski narod, pa je privatizacija zdravstva samo nastavak pljačke tog istog naroda kojem je već oduzeto, više-manje, sve što je stvorio. Naravno da Varga teško ikome može objasniti što promjenama zakona želi postići. Krasti je lako, objasniti krađu već malo teže, ali i dalje nikakav problem lopovskim dušama koje su na društveno vlasništvo oduvijek gledali krilaticom „svačije ničije“ pa stoga, zašto ne njihovo?

3

5none5

Bedževi

Interakcija

 
UČINIO -> 555 61 37 1,278
PRIMIO <- 920 164 56 1,791

Dostignuća

Vingd 1,021.00
Bodovi 186.8
Prijedlozi 6 37.00
Analize 176 983.00

Od istog autora

Ocjene (2)


Respektira (2): siouxica, VeNLO


Komentari (5)


literarno mi je tekst ok, ali kad ga već nisi stavio pod slobodnu temu, volio bih da si ipak nešto rekao o tome što točno varga predlaže i zašto je to nešto dobro ili loše visitor 0 0 0


Mislio sam visitor da se amerikanizacija zdravstva podrazumijeva jer je spomenuta u najavi teme, a barem sam pokušao opisati zašto je to loše 5none5 0 0 0


ma dobar ti je tekst :)..no uvodnici su samo poticaj i smjernica za autore..nažalost, od čitatelja mislim da ne možemo očekivati da prije ili poslije analize idu tamo vidjeti o čemu je riječ..svaka analiza zato treba biti cjelovit i samostojan tekst visitor 0 0 0


Slažem se i znam da analiza nije baš pratila smjernice ali svaka nas tema, na svu sreću, inspirira individualno, inače bi svi pisali isto pa bi bio dovoljan samo jedan barometaš ;) 5none5 0 0 0


A ova analiza je samostojna i cjelovita i ne traži dodatna pojašnjenja 5none5 0 0 0

Analiza

Utipkao sam 060-9202 i poslušao snimljenu poruku koja mi je objasnila kada će biti izvršena uplata, te se na kraju zahvalila što podržavam akciju „život nema cijenu“ a ja si sve mislim kako život ipak ima cijenu, mene je upravo koštala jedne kave u kafiću. Svi oni koji se pitaju kakvo nam zdravstvo želi ministar Varga mogu to shvatiti u tim rijetkim trenucima kada skupljamo novac za našu djecu sa rijetkim bolestima, jer život ima cijenu a ona se plaća najvrjednijom stvari u našem ludom svijetu a to nije život nego novac. Koliko košta liječenje jedne rijetke bolesti u Americi? ... više >

3

5none5

  • 2
  • 0
  • 0
  • 5

Analiza

Treba li zdravlje prepustiti Vargi, ili tko to dokazano ne zna ? (2)

05.05.2015. 15:02, Treba li zdravlje prepustiti tržištu? Znače li Vargini prijedlozi likvidaciju javnog zdravstva?

Budući da je na prvi tekst pod ovim naslovom bio jedan komentar koji je glasio "Laci, puno je tu pitanja.", s čim se u potpunosti slažem, mislio sam da bi bilo dobro na neka pitanja pokušati naći odgovore. U prvom tekstu u svezi reforme zdravstvenog sustava 'a la varga' sam dodirnuo samo činjenice da ministar Varga u svojim izjavama pokazuje vlastito neznanje, ili čak svjesnu nenamjeru, u pogledu onoga što bi se prioritetno trebalo 'reformirati' u hrvatskom sustavu zdravstvene skrbi građana Hrvatske. Zato ću sada pokušati nazrijeti moguće odgovore na neka od pitanja za koja damir_pacek opravdano kaže da ih ima puno.

Prvo pitanje:-Zašto se tvrdi od strane ministra Varge i svih onih koji podržavaju ovakvu reformu kakvu predlaže ministar Varga, da građani neće biti zakinuti u dostupnosti zdravstvenoj skrbi u odnosu na sadanje stanje, već će im ono dapače biti dostupno brže i kvalitetnije ? I da će pri tome proračunski troškovi odnosno troškovi HZZO-a za zdravstvenu skrb građana biti manji od dosadanjih ?

Lakonski odgovor bi mogao biti - Ne govore istinu ! No da ne bih ostao na njihovoj razini neargumentiranih tvrdnji, pokušati ću argumentirati zašto mislim da ne govore istinu, bilo svjesno, bilo iz neznanja. Polazna premisa ove reforme sustava zdrvastvene skrbi za građane Hrvatske, bi trebala biti činjenica da se HZZO, koji se financira na nekoliko različitih načina:

  • putem doprinosa za zdravstveno osiguranje( 15% bruto plače radno aktivnog                                                                                     stanovništva)
  • iz državnog proračuna
  • prihoda od premija dopunskog zdravstvenog osiguranja
  • prihoda od kamata, dividendi i naknada šteta
  • prihoda od dionica i drugih vrijednosnih papira
  • «out-of pocket payment» tj. putem participacije ( koja iznosi 5-10 kn) i administrativnih pristojbi ( koje iznose max. 30 kn). Plaćanja participacije oslobođene su « ranjive grupe» u populaciji, dok administrativne pristojbe ne plaćaju djeca mlađa od 18. god. i invalidi sa invaliditetom većim od 80%.

neprestano bori sa problemom kroničnog nedostatka sredstava za potrebe pokrivanje svih vrsta troškova koji nastaju  u sustavu zdrvastvene skrbi. Te je zato potrebno pod a) povećanje sredstava kojim HZZO raspolaže, ili pod b) smanjiti troškove koji se alimentiraju iz sredstava HZZO-a. oko te dvije činjenice bi se mogla postići opća suglasnost. No nesuglasice nastaju u svezi realizacije bilo rješenja pod a), bilo rješenja pod b). Jer bi rješenje pod a) podrazumijevalo da se sva ministarstva, a posebno ministarstvo gospodarstva i ministarstvo financija, u suradnji sa Saborom RH, uključe u reformu gospodarskog i poreznog sustava. Pri tome bi ministarstvo gospodarstva trebalo potaknuti gospodarski rast,investicije i iskorištavanje EU fondova, a ministarstvo financija bi trebalo da fiskalnim mjerama postigne da oni koji vše maju, više i doprinose općim potrebama društva. A u svezi svega navedenoga politika i ekonomija nikako da nađu zajednički jezik. Što se tiče rješenja pod b), stvar je veoma jednostavna, jer bi se prve brze i ne baš beznačajna uštede mogle ostvariti smanjivanjem državno/javnog administrativnog aparata, agencijskog sustava, te smanjivanjem režijskih troškova toga cijelog sustava. No kako tu očekivati neki konsenzus među obnašateljima vlasti, kada u vrijeme najveće krize oni kupuju nepotrebne aute, zapošljavaju 'podobnike' umjesto da otpuštaju višak na platnim spiskovima , i iz državnh objekata se sele u iznajmljene prostore, tvrdeći da je i to radi "ušteda" ?!

I kada je sve to tako, i kada znamo da nam je gospodarska situacija sve gora, da nam nezaposlenost raste, da mladi ljudi svoju budućnost ne vide u Hrvatskoj već bilo gdje drugdje, onda je jasno da se ne može računati sa porastom sredstava za potrebe HZZO-a, sa naslova doprinosa za potrebe zdravstvenog osiguranja, i sa naslova "pomoći" iz državnog proračuna. Pa kada je to jasno, onda je jasno da je i tvrdnja da ovakova reforma bude građanima obezbijedila isti nivo zdravstvene skrbi kao i do sada, te da će donijeti uštede za HZZO, temeljno neistinita. Jer privatizirano zdravstvo po prirodi stvari ne želi raditi sa gubitkom, pa će ili zahtijevati povećanje cijena svojih usluga i time "izvlačiti" više novaca od HZZO-a, ili neće htjeti pružati određene usluge koje joj se ne isplate. Rezultat će biti smanjenje dostupnih usluga iz primarne zdravstvene zaštite, i još veći nedostatak sredstava za potrebe javnog zdravstva. Sve to će postupno prerasti u upute za dodatnim zdravstvenim osiguravanjem usluga kod privatnih osiguravatelja, tojest postupni prijelaz na amerikanizirani sustav obezbijeđeivanja zdravstvene skrbi. Na sustav u kome se liječiti mogu samo oni koji to mogu i platiti iz vlastitog džepa. Toliko kao odgovor na pitanje biće li zdravstvene usluge dostupnije i za HZZO jeftinije.

Drugo pitanje:-Što je sa tvrdnjom da će se domovi zdravlja "oslobođeni" primarne zdravstvene zaštite, koja će biti potpuno privatizirana, posvetiti specijalističkoj javnoj zdravsvenoj skrbi ?

Ministar Varga benevolentno izjavljuje i tvrdi da će domovi zdravlja, za koje sam tvrdi da nisu opremljeni niti osnovnim instrumentraijem kao što su vage i visinomjeri, početi baviti se specijalističkim uslugama. Iz kojih izvora će sad biti bolje opremljeni, kada sada nisu imali ni visinomjer ? Varga i tu izriče jednu nesuvislost jer tvrdi da za to, on tvrdi loše stanje, u domovima zdravalja nisu krivi liječnici već upravitelji ?! A ako ima pravo zašto misli da bi isti pravitelji sada bolje upravljali domovima zdravalja sa "specijalističkim" uslugama ? U njegovoj "reformi" nema ni riječi o oslobađanju od viška loših i nepotrebnih djelatnika i upravitelja po domovima zdravlja. Ako je znao da takvih ima, mogao je i sada poduzeti mjere da se sustav oslobodi takvih, ali nije ! Odgovor bi i na ovo pitanje bio - tvrdnja ministra "ne drži vodu", već je samo put ka preuzimanju specijalističke zdrvatsvene skrbi od strane privatnog sektora, i to za one koji budu imali police koje pokrivaju troškove takovih usluga. Dakle put ka amerikanizaciji i ovoga segmenta zdravstvene skrbi i gotovo potpunog gašenja sektora javnog zdravstva. A prihodi HZZO-a će se gotovo u cijelosti potrošiti na plaćanje privatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, na plaćanje same administracije HZZO-a i domova zdravlja, te na plaćanje samo malog dijela usluga specijalističkih privatnih klinika i bolnica, dok će veći dio morati pacijenti paćati iz vlastitog džepa.

Treće pitanje:-Tvrdeći da 'njegova' reforma samo ukida takozvani institucionalizirani nerad u hrvatskom zdrvastvu, i dalje štiti javni, egalitarni, solidarni zdravstveni sustav, ministar Varga tvrdi da će odlijev novca iz HZZO-a u privatni sektor i dalje ostati na razini 2% odnosno 600 milijuna kuna godišnje, ministar Varga 'otvara' dva pitanja. Tko je odgovoran za institucionalizirani nerad ? I zašto takav nerad uopće postoji ?

Odgovori bi mogli biti slijedeći:-Za institucionalizirani nerad, ako je istina da on postoji, krivi su svi koji su na bilo kojem rukovodnom mjestu u zdravstvu, počevši od samoga minisra zdravstva. A zašto takav nerad postoji, ako postoji u većoj mjeri, je isključivo kriva organizacija zdrvastvenog sustava, počevši od "glavnog organizatora" ministra zdravstva. Sumnjiv je i podatak da će odlijev novca iz HZZO ka privatnicima iznositi "samo" 2% ili 600 milijuna kn/god., jer to znači da bi proračun HZZO-a iznosio 30 miijardi kuna, a u 2013. je bio 23 milijardi kuna, pa tu očito nešto ne štima. Pogotovu što je upravo ovih dana sa liste osnovnih lijekova, radi nedostatka novca, na dopunsku listu prebačeno 111 lijeka. Zaključujem da umjesto da rješava probleme u zdravstvu, pa i sam nerad, ako ga ima, ministar Varga jednim udarcem želi "ubiti dvije muhe". Privatizirati i amerikanizirati zdravstvo, pa neka privatnici rješavaju probleme za državni novac, i udovoljiti očitim pritiscima iz EU i onih "preko bare", da se privatizira sve što još nije privatizirano.

Četvrto i najvažnije pitanje:-Ministar Varga tvrdi da su privatnici bolje opremljeni od javnog sektora zdravstva, pa zato mogu pružati kvalitetnije usluge

Postavlja se pitanje kako je moguće da su privatnici bolje opremljeni ? Odakle im novac da investiraju u opremu ? OK, iz kredita banaka. A kako mogu vraćati te kredite ako svoju cijenu usluga ne budu podigli iznad cijena koje sada propisuje HZZO ? I tko će tu povećanu ijenu plaćati ? Ako plaća HZZO onda ne stoji priča o uštedama, a ako ne plaća HZZO onda je jasno da se radi o amerikanizaciji.

Ne sporim uopće potrebu reforme hrvatskog sustava zdravstvene skrbi, kao i općenito potrebu mnogih reformi u Hrvatskoj. Samo postavljam pitanje da li je umjesno baš uvijek da se reforme, i još tako krupne i bitne, rade navrat-nanos? Da se rade  voluntaristički, bez transparantnosti za javnost o tome što je današnja situacija, i što će reforma donijeti? Ali crno na bijelo, a ne samo politikanstkim pričanjem i obećavajem da će "biti bolje"!

Konačno, sumnjivo je i to da se ovako krupne reforme namjeravaju raditi na samom vjerojatnom  "odlasku" sa vlasti, umjesto da se pokaže zdrav razum i dobra volja time da se poradi na smanjenju "institucionalnog nerada", naprimjer smenjivanjem upravitelja domova zdravlja, i uštedama na svakovrsnim režijskim troškovima. Osobno sam sklon vjerovati da se ne radi o želji za uštedama HZZO-ovskog odnosno proračunskog novca, niti o želji da građani dobiju bolju zdrvatsvenu skrb, već o jdnostavnom političkom prelijevanju iz šupljega u prazno, odnosno iz HZZO i proračunske kase u privatne kase, a većina građana neka se friga i snalazi kako zna.

5

Laci

Samo je glupost beskonačna

Bedževi

Interakcija

 
UČINIO -> 758 753 258 4,036
PRIMIO <- 1,016 240 72 2,589

Dostignuća

Vingd 1,250.00
Bodovi 212.4
Prijedlozi 23 6.00
Analize 468 1,216.00
Ankete 330

Ocjene (3)


Respektira (3): IDujas, draxy, damir_pacek


Komentari (4)


Laci, hvala što si pokušao odgovoriti, ali meni još puno toga nije jasno. Sve je na razini rekla-kazala. Varga ima svoju verziju, ravnatelji svoju, liječnici i pacijenti svoju. Možda pričekati više informacija, bit će još toga po medijima...pozz damir_pacek 0 0 0


Točno, mnogo toga će biti jasno kada već bude kasno :-) :-) :-) , isto kao i sa članstvom u EU. Nije Varga ništa pametniji od svih prethodnih ministara zdrvastva, samo je puno podobniji da provede amerikanizaciju, jer je zato i doveden! Laci 0 1 0


Laci, ako se nešto nije mijenjalo zadnjih dana sudjelovanje osigurane osobe u troškovima zavoda (participacija) je 20% s tim da ne može biti manja od 25kn ni veća od 3000kn. Tako da imaš paradoks da je HZZO učinjeni postupak liječniku plaća 23kn IDujas 0 0 0


a pacijent plaća 25kn sudjelovanje. IDujas 0 0 0

Analiza

Treba li zdravlje prepustiti Vargi, ili tko to dokazano ne zna ? (2)

05.05.2015. 15:02

Budući da je na prvi tekst pod ovim naslovom bio jedan komentar ... više >

Analiza

Treba li zdravlje prepustiti Vargi, ili tko to dokazano ne zna ?

04.05.2015. 17:02, Treba li zdravlje prepustiti tržištu? Znače li Vargini prijedlozi likvidaciju javnog zdravstva?

O promjenama u sustavu zdravstvene zaštite hrvatskih građana se ovih dana mogu čuti dosta različitih mišljenj i ocjena. Ministar Varga je naime najavio da će kroz dva ključna zakona, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, i Zakona o zdravstvenoj zaštiti, provesti posvemašnju reformu hrvatskog sustava zdravstvene zaštite građana Hrvatske. Po njemu okosnica te reforme će biti potpuno izdvajanje i prepuštanje primarne zdravstvene zaštite privatnicima, tojest ordinacije obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije o stomatologije se prepuštaju privatnim  koncesionarima, te omogućavanje da privatnici otvaraju bolnice s više specijalnosti. I površno, na brzinu razmilivši, čini se da u tome i nema ničeg lošeg, No opravdane su sumnje i primjedbe da u prijedlogu te Vargine reforme zdravstva dosta je toga sumnjivo i usudio bih se reći namjerno nedorečeno.

Da počnemo od izričite izjave ministra Varge da "Umjesto da se bave primarnom zdravstvenom zaštitom za koju su dokazali da ne znaju i ne rade je dobro, preorijentirati ćemo domove zdravlja...", na kojoj zasniva svoju tezu da cijelu primarnu zdravstvenu zaštitu treba prepustiti samo privatnicima. Veoma je interesantno da čovjek koji se do dolaska na položaj ministra nije dokazao ni na kakvom ozbiljnijem poslu, izriče takvu ocjenu o stotinama kolega koje niti ne poznaje, niti išta zna o njihovom radu ?! No time je samo dokazao da on sam ne zna neke stvari koje bi tebao znati ako kao ministar izriče takove ocjene. Naime primarnu zdravstvenu zaštitu ne pružaju domovi zdravlja već LIJEČNICI, i to U domovima zdravlja. Reći da ti liječnici ne znaju svoj posao je u najmanju ruku neumjesno prepotentno. A ako je mislio da njihov posao u domovima zdravlja nije dobro organiziran, nadziran,kontroliran i zato neefikasan, onda je trebao znati, a očito dokazano ne zna, da je to krivnja najvećim dijelom onih koji rukovode tim domovima zdravlja, a čiji je on, na neki način, upravo neposredni nadređeni, koji je to gledao i ništa nije poduzimao. Njegov vjerojatni izgovor da je tek "novi" ministar, pa još nije upoznat sa svime, ne može se prihvatiti, jer ako ne zna da su rukovodstva domova zdravlja loša, onda otkuda zna da "dokazano" ne znaju pružati primarnu zdravstvenu zaštitu. Pa zar onda nije primarni zadatak ministra zdravstva ukloniti one koji "dokazano ne znaju" iz zdravstvenog sustava ? Ili pedložiti donošenje zakona koji će povećati efikasnost domova zdravalja? Ali ne, naš ministar Varga te "dokazane"neznalice ostavlja da i sada rukovode domovima zdravlja koji će biti 'centri' specijalističke zdravstvene skrbi ! Zar to nije slično tome kao kad bi nekoga tko ne zna ni dasku "prepiliti" zadužil time da izrađuje namještaj?

Ministar Varga također tvrdi da će se njegovom reformom sačuvati sva prava na zdravstvenu zaštitu građana, ali se samo ukida INSTITUCIONALNI NERAD u hrvatskom zdrvastvu ! Opet izriče jednu grubu i nedokazanu optužbu na račun svih liječnika u hrvatskom javnom zdravstvu, ne shvatajući da je on PRVI KRIVAC, ako takav INSTITUCIONALNI nerad zaista postoji u zdravstvu. Pri tome ni riječ o eventualnom institucionalnom neradu u samom Ministarstvu zdravstva ? I ništa o tome tko bi trebao biti odgovoran za taj institucionalni nerad?

O tome da će Vargina reforma donijeti uštede HZZO-u doduše više zbore zainteresirani privatnici nego sam ministar, jer se već jednom opekao na nameravanom outsorcingu, koji je propao jer nije mogao dokazati 'crno na bijelo' te velike uštede. Jer su to bile samo parole zainteresiranih privatnika o uštedama, koje nisu htjeli pretočiti u konkretne ugovore. Jer nisu niti namjeravali uštedjeti državi već 'masno' zaraditi. I nije im zamjeriti, koji privatnik želi raditi bez dobre zarade ? Ali čemu onda pričati da je sve što se radi privatno jeftinije, kada to nije jednostavno istina.

Konačno valja reći da trenutačno u globalu postoje uglavnom tri modela zdravstvene zaštite. To su Bismarckov model, koji funkcionira na načelima solidarnosti i uzajamnosti. Javno zdravstvo se financira iz fonda za zdravstveno osiguranje koji novac dobiva od posebnog poreza koji plaća radno aktivno stanovništvo (zaposlenici, samouposlenici i poljoprivrednici). Tzv. « ranjive grupe « u populaciji koje uključuju nezaposlene, invalide, umirovljenike, osobe mlađe od 18, studente, ratne veterane i vojsku, ovakvim su modelom oslobođene plaćanja zdravstvenog osiguranja. Ovakav se model primjenjuje u Hrvatskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Pa postoji Beveridgeov model u kojem se zdravstvo financira iz poreza koji plaćaju svi građani. Država određuje koliku svotu novaca mora platiti svaki pojedini građanin a nakon tako prikupljenog novca ona određuje koliki će dio pripasti zdravstvu. Ovaj se model primjenjuje u mnogim europskim zemljama     ( skandinavske zemlje, Italija, Velika Britanija ), Te pstoji Privatno financiranje, a to je model koji se temelji na zakonima kapitalističkog društva, po principu « koliko platiš- toliko dobiješ «. Ovo je model u kojem je socijalni segment u potpunosti izostavljen. Financiranje zdravstvenih usluga ostvaruje se putem premija. Svaka usluga u zdravstvu se plaća a plaća je u potpunosti pacijent. Ovakav je model tipičan za SAD.

Zašto ministar Varga odbija svaku pomisao na skandinavski model, gdje se zdravstvo financira kroz poreze koje plaćaju svi građani, nije teško čak ni naslutiti. U skandinavskom modelu se kroz porezne odredbe može postići da oni koji imaju više i participiraju više za općedruštvene potrebe, kao što je zdrvatsvo. A on je na 'zapadu' naučio da bogate ne treba dirati. Mada treba da mu  je jasno da sadanji model financiranja kroz doprinos za zdravstveno osiguranje koji plaćaju zaposlenici, postaje sve nedostatniji pri smanjivanju broja zaposlenika u Hrvatskoj radi sve veće nezaposlenosti. Opravdano je posumnjati da je njegov rezervni plan B ako ne bude dovoljno sredstva za zdravstvenu zaštitu, jednostavno reći pučanstvu - Gospodo pučani,novaca nema, prelazimo na američki model ! Pa tko ima novaca za premije zdravstvenog osiguranja kod privatnih osiguravatelja biti će liječen. A vi ostali liječite se travama, kod vračara i plaćajte redovno Posmrtnu pripomoć, koje je jeftinije od zdrvastvene skrbi kod privatnika. Tako mi svega, ako se Vargi ne vrti takvo što u glavi !

5

Laci

Samo je glupost beskonačna

Bedževi

Interakcija

 
UČINIO -> 758 753 258 4,036
PRIMIO <- 1,016 240 72 2,589

Dostignuća

Vingd 1,250.00
Bodovi 212.4
Prijedlozi 23 6.00
Analize 468 1,216.00
Ankete 330

Ocjene (3)


Respektira (2): Dirk15, damir_pacek


Slaže se (1): plotto


Komentari (3)


Laci, puno je tu pitanja. Dosadašnji modeli štimaju u bogatim zemljama. Kod nas ne, to vidimo. A koncesioniranje primarne zz i specijalizaciju ne smatram lošom. Liječnici po domovima zdravlja pretvoreni su u ispisivače recepata i uputnica. damir_pacek 0 0 0


Odličan članak gdje je opet lisica izvedena na čistinu.Privatizacija zdravstva po američkom modelu umotana u ambalažu koja bi trebala skrenuti pažnju sa te sramotne radnje.Ne bih se čudio da je Varga "plan reforme"( čitaj privatizacije ), plotto 0 0 0


dobio sa jedne adrese u Buzinu .gdje je parkirano velebno veleposlanstvo jedne velike države,kojoj je ušlo u naviku da drsko zabada svoj nos u svim državama i dijeli lekcije što bi njeni trebali raditi i što bi uopće smjeli.,a što ne bi smjeli. plotto 0 0 0

Analiza

Treba li zdravlje prepustiti Vargi, ili tko to dokazano ne zna ?

04.05.2015. 17:02, Treba li zdravlje prepustiti tržištu? Znače li Vargini prijedlozi likvidaciju javnog zdravstva?

O promjenama u sustavu zdravstvene zaštite hrvatskih građana se ovih dana mogu čuti dosta različitih mišljenj i ocjena. Ministar Varga je naime najavio da će kroz dva ključna zakona, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, i Zakona o zdravstvenoj zaštiti, provesti posvemašnju reformu hrvatskog sustava zdravstvene zaštite građana Hrvatske. Po njemu okosnica te reforme će biti potpuno izdvajanje i prepuštanje primarne zdravstvene zaštite privatnicima, tojest ordinacije obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije o stomatologije se prepuštaju privatnim koncesionarima, te omogućavanje da privatnici otvaraju bolnice s više specijalnosti. I površno, na brzinu razmilivši, čini se da u tome i nema ničeg lošeg, No opravdane ... više >

5

Laci

Samo je glupost beskonačna
  • 2
  • 1
  • 0
  • 3

Analiza

U kome od nas ne  „čuči“ mali socijalist? Kojem prosječnom, normalnom građaninu ne bi bile drage univerzalne ideje ekonomske i socijalne pravde? Blagostanje svih slojeva društva, opća zaposlenost, mali jaz između bogatih i siromašnih, jeftino stanovanje, besplatno školstvo i zdravstvo, ukratko, život dostojan čovjeka. No, osvrt na blisku prošlost i surova, realna matematika dovodi do poraznih zaključaka. Nitko, osim rijetkih iznimaka, taj  ideal nije uspio sprovesti u djelo. Bogatu državu visokog socijalnog standarda.

Takve države, naime, imaju veliku manu - skupe su! Kad su se sedamdesetih i osamdesetih na sjajnom idealu zapadne „države-majke“ pojavile prve mrlje galopirajućeg javnog duga i neodrživosti sustava, uz ekonomsku filozofiju fridmanizma, reganomikom i tačerizmom sprovedenu u djelo, ideal se rasprsnuo kao balon od sapunice. Sve je manje „besplatnog ručka“! Preostale države visokog socijalnog standarda broje se prstima jedne ruke. Sve je na prodaju, sve ima kupca, sve se može (i mora) privatizirati. Sudionici i žrtve smo sve surovije borbe za opstanak. Bogatiji, sposobniji, jači i beskrupulozniji plivaju, slabiji tonu. To je nažalost, realni svijet u kojem živimo!

Pod utjecajem takve surove logike, jasna je panika nastala kod nas oko reforme zdravstva. Strah je još veći, jer je reforma neizbježna, to nas čeka, dio je to zasada čudom izbjegnutog, po meni neumitnog „grčkog scenarija“. Pravilo je to po kojem Hrvatska, koja nije otok u oceanu, mora igrati, ili propada.

Na spomen reforme u našoj javnosti  digla se „kuka i motika“. Struka, ravnatelji domova zdravlja, sindikati, udruge pacijenata. To pokazuje da još uvijek nismo raščistili sami sa sobom, što u stvari želimo. Deklarativno smo se odlučili za kapitalizam. Želimo jačati poduzetničku klimu i tržište. Želimo razvijati konkurentnost. Ali, nitko nije spreman snositi eventualne negativne posljedice te poduzetničke klime i borbe za konkurentnost. Opet, želimo jeftinu, učinkovitu državu. Nitko ne želi plaćati visoke poreze, doprinose, trošarine. Ni građani, ni poduzetnici, ni obrtnici, ni ugostitelji, ni poljoprivrednici. Logično, previsoki nameti države izravno štete toj famoznoj poduzetničkoj klimi. S druge pak strane, svi želimo socijalnu državu u kojoj javni segment funkcionira „kao po koncu“. Želimo jaku, modernu (skupu) vojsku i policiju. Želimo suvremeno (skupo) školstvo. Želimo imati visok (skup) urbani standard u gradovima. Želimo voziti po (skupim) auto cestama, i za živu glavu ne damo ih u koncesiju. Želimo da se poticajima pokriva nekonkurentnost poljoprivrede. Stožerima branimo državne tvrtke s mjesečnim gubicima u stotinama milijuna, i tražimo sanaciju države. Želimo i očekujemo da država oprašta porezna dugovanja, preuzima dio tereta lakomisleno kreditno prezaduženih i otpisuje dugove blokiranih građana. I uz sve to, želimo najsuvremenije besplatno javno zdravstvo! Pa se treba zapitati, kako sve to platiti, da bi se zadovoljilo sve? Jednostavna računica pokazuje - nikako! Jasno je, Hrvatska nije ni Švedska ni Norveška, ekonomska nužda nalaže reformu.

U nas postoji još jedna otegotna okolnost. Osim zdravstva, svi javni segmenti u stanju su teške zapuštenosti,  kao posljedica nedostatka dugoročnih strategija i planova razvoja, ad hoc mjera, katastrofalno lošeg upravljanja i nebrige. Ogromna su sredstva potrebna da bi se ti polumrtvi sustavi doveli u kakvo-takvo funkcionalno stanje. Kome dati prednost? Aplicirali smo za Schengen. Uspijemo li, što je vjerojatno, Hrvatska postaje zadnja barijera EU, na najosjetljivijoj jugoistočnoj granici. Ovako loša, materijalno i kadrovski neekipirana policija jednostavno ne može ispunjavati vrlo stroge uvjete koji se traže. Nadalje, NATO, suočen s prijetnjom Rusije, od svih članica zahtijeva povećanje proračunskih izdvajanja za obranu. Jesmo li, uz navedeno, svjesni da nas čeka (i) trošak ispunjavanja propuštene obveze EK (do 2014.), formiranja civilne helikopterske flote za medicinsku evakuaciju, jer postojeći helikopteri HRZ nemaju certifikat za te svrhe? Jasno je i očito, obaveze proistekle iz članstva u asocijacijama u koje smo ušli, ne razmišljajući da članstvo i košta, ne možemo izbjeći. S druge pak strane, EK uporno zahtijeva smanjenje deficita, ograničavanje javne potrošnje i strogu štednju u javnom sektoru.

Kako su svi navedeni zahtjevi u koliziji, a reforma državne uprave zasada ne dolazi u obzir, jer šteti političkim interesima, postojeće javno zdravstvo, kao veliki „žderač“ proračunskog novca, određeno je za „odstrel“, privatizaciju, svojevrsno autsorciranje golemih razmjera!

Reforma zdravstva rekli smo, nužna je. Ovakvo stanje neodrživo je. Krpaju se već stotinu puta pokrpane gaće, nekako se jadno gura, bolnice su kronični gubitaši koje država redovito sanira, s dugim listama čekanja na preglede i usluge, ravnatelje se smjenjuje na tekućoj traci, jer ne znaju kako dodatno uštedjeti i racionalizirati, a da se to ne odrazi na standard pacijenata i osoblja, bilježimo egzodus potplaćenih liječnika i medicinskih sestara, uz već postojeći manjak osoblja (4000 liječnika). Trenutna participacija troškova usluga i lijekova kap je u moru koja donekle pomaže da se sustav ne uruši.

Postavlja se pitanje postoji li uopće alternativa predloženom modelu za siromašnu zemlju poput Hrvatske? Možemo zadržati postojeći javni model, i čekati neka (neizvjesna) bolja vremena kad će ga ekonomija biti u stanju podupirati, nadajući se da u međuvremenu neće kolabirati. I to u društvu koje ubrzano stari, pa već sad jedan zaposleni „uzdržava“ jednog umirovljenika ( s tendencijom još goreg omjera). Ili prihvatiti Varginu reformu. Treće varijante ne vidim. Predloženi model uistinu je s pravom prozvan amerikanizacijom zdravstva, jer ne donosi ništa revolucionarno, ništa novo. Postoji u SAD već dugo. Jasno i surovo! Pravo na zdravlje i život naplaćuju se po cjeniku. Na korisnicima usluge stoji obveza zatvaranja financijske konstrukcije! Vlastitom odlukom i planom, odabirom paketa osiguranja ili ostankom van sustava osiguranja, uz gotovinsko  plaćanje svake zdravstvene usluge, iz vlastitog brutto prihoda, jeftinijim liječenjem u inozemstvu, kako kome odgovara. Sustav je to gdje su sve opcije otvorene. Bolnice su poput tvrtki, s upravnim odborima, koji brinu o uspješnom poslovanju. Minimum javnog zdravstva naravno, postoji, nije baš da te ostave da „crkneš za plotom“, ako ne možeš platiti liječenje, ali opseg i standard takvog javnog zdravstva, e, to je druga priča. Po pričama ljudi koji su živjeli u SAD - samo u krajnjoj nuždi! Pa ipak, sudeći po činjenici kakav je rat Barrack Obama u Americi izazvao, sličnom, ali obratnom reformom (masovno uključivanje građana u sustav javnog zdravstva), čini se da takav naoko surovi, privatni sustav podržava dobar dio građana SAD. Očito su navikli na njega i svaki pokušaj miješanja države u vlastitu sudbinu smatraju zadiranjem u osobna prava i slobode. Moguće je da mi iz ove naše perspektive ne možemo vidjeti sve njegove prednosti. Otuda i strah naše javnosti.

Ne vidim ništa sporno u tehničkim pojedinostima reforme. Otvaranju privatnih općih klinika, potpunom koncesioniranju primarne zdravstvene zaštite (stomatolozi već rade po tom modelu), specijaliziranje domova zdravlja, pa čak i pretvaranje HZZO - a u tvrtku,  koja bi sredstva (poput mirovinskih fondova) ulagala u trgovačka i osiguravajuća društva, kao i kreditne i štedne ustanove (naravno, potrebno je za takve skupe „proizvode“ odmah osigurati mogućnost kreditiranja klijenata). Možda bi takav model iznjedrio i koristi. Zadržavanje kvalitetnih liječnika boljim statusom, njihovu selekciju (nažalost, kod nas i u profesiji koja spašava živote postoji „rodjački“ sustav zapošljavanja), dokidanje korupcije u zdravstvu, ali i mogućnost da se klinike u zemlji stručno, materijalno i kadrovski (uz nižu cijenu) osposobe za izvođenje najsloženijih operacija i terapija, upravo onakvih za čije plaćanje u inozemstvu očajni pacijenti danas uglavnom prikupljaju novac donacijama i humanitarnim koncertima.   

U tome leže i najveće mane predložene reforme. I temeljem njih možemo predvidjeti njen uspjeh.

Prvo, tako osjetljiv sustav koji se bavi zdravljem i životom građana, mora biti postavljen na apsolutno zdravim, poštenim osnovama. Uistinu „clean start“, nulta stopa tolerancije za svaki oblik korupcije i pogodovanja. Je li hrvatsko društvo, do srži izjedeno tom korozijom, uopće sposobno za to? Sumnjam.

Druga velika mana je „tajming“ i rok provedbe reforme.  U društvu osiromašenih građana, zasada bez izgledne perspektive za oporavak, uz  bolne reforme i „škare“ koje svi najavljuju, ovakav udar na socijalni standard izazvat će otpor golemih razmjera. Sudeći po dosadašnjim propalim pokušajima, Vlada RH nema ni snage, ni odlučnosti, a sad već ni vremena za ustrajanje na provedbi reforme.

I konačno,  opet se, po ne znam koji put, smetnulo s uma da velike promjene zahtijevaju i nužno vrijeme prilagodbe, tzv prijelazno razdoblje. Ako se doslovno mora promijeniti i preustrojiti sve, od zdravstvenog sustava, sustava osiguranja, porezne politike, zakonodavstva, čak do ustavnih odredbi o pravu na zdravlje i zdrav život (čl. 59. i 70.), te na koncu, dati vremena građanima da dobro razmisle kako će si (kojim načinom i paketom) to zdravlje osigurati, očekivanja ministra da će predloženi zakon biti izglasan prije ljetne stanke Sabora, potpuna je besmislica i utopija.

Ali, na takvu „promišljenu“ i suvislu politiku odavno smo već navikli.

5

damir_pacek

"Ako niste liberal s 30, nemate srca! Ako ste liberal s 40, nemate mozga!"

Interakcija

 
UČINIO -> 232 40 10 668
PRIMIO <- 198 40 16 625

Dostignuća

Vingd 292.00
Bodovi 138.7
Prijedlozi 1 3.00
Analize 31 280.00
Ankete 63

Ocjene (7)


Respektira (7): plotto, Alumnus, Dirk15, siouxica, Laci, IDujas, VeNLO


Komentari (9)


I ja se nadam! Kako i s koliko umješnosti ova vlada planira i provodi reforme najbolje je da to prepuste onoj slijedećoj, nije neka garancija uspjeha, ali ova je dokazano neuspješna. Postoji teorija koja kaže da kad bi se dobiveni novac usmjerio na IDujas 0 0 0


isključivo medicinsku namjenu, dakle kad bi se iz sustava uklonili krpelji, da bi ga bilo sasvim dovoljno!? Sjeća li se netko HZZOZZR-a? E sad se planira nekoliko takvih. Zgodno je pod kraj mandata razmjestiti svoje ljude! IDujas 0 1 0


Respekt damir_pacek što si jasno rekao i objasnio da se radi o stvranoj +Amerikanizaciji' zdrvastva, dok većina. pa i ministar Varga okolišaju sa šupljim frazama da sva prava ostaju ista, ali će HZZO uštedjeti puno ?! Laci 0 0 0


hvala Laci, ipak nisam ja to izmislio. To tvrde protivnici reforme. I nisu u krivu... damir_pacek 0 0 0


Ma VeNLO , damir je vjerojatno trebao napisati "NATO da bi pojačao pretnju prema Rusiji...", pa bi tekst bio u potpunosti OK :-) :-) :-) Laci 0 0 0

Analiza

Vargina reforma zdravstva - "privatizacija" na sovjetski način

04.05.2015. 02:21, Treba li zdravlje prepustiti tržištu? Znače li Vargini prijedlozi likvidaciju javnog zdravstva?

Kad se govori o prijedlogu reforme zdravstva, čini se da se osnovna tema može prelako elaborirati, da se toj gomili nabacanih ideja začas mogu prikačiti ocjene o nedorađenosti, neosmišljenosti, a neke se mogu nazvati i besmislicama. Iz svega, toga, međutim, kao i obično izviruju neke značajne teme.

O samoj strukturi ove "reforme" ne bih previše razglabao, jer mislim da se potpuno uklapa u matricu SDP-ovog spin-aktivizma opisanog recimo u napisu o prosvjedu u Savskoj.

U toj nabacanoj hrpi, međutim, mnoge stvari upadaju u oči.

U urušenom hrvatskom društvu liječnici su jedna od rijetkih struka koje imaju mogućnost relativno slobodnog odabira rada u javnom ili privatnom sektoru. Liječnici se u javnom sektoru mogu stručno usavršavati, razviti zavidnu karijeru i vrlo solidan materijalni status, mogućnost, kakva, recimo ne postoji za inženjere. U privatni sektor idu oni liječnici koji osjećaju višak ambicije, vjeru u svoje natprosječno znanje ili naprosto poduzetnički zanos. Nitko nije prisiljen biti u privatnom sektoru, poput već navedenih inženjera, kojima će državnoslužbeničko zurenje kroz prozor već u nekoliko godina ozbiljno narušiti stručne kompetencije, znanja i radne navike.

Upravo zato je na razini groteske da se na privatluk, tržište i konkurenciju tako često gromoglasno pozivaju upravo liječnici poput ministra Varge, koji u cijeloj karijeri nikad nisu ni pomislili da se sami okušaju u tome što ne samo da deklarativno zagovaraju, nego su o tome skloni i docirati. Psiholozi-amateri, kojima, među mnogim, ponekad moram pripadati i ja, reći će da na taj način liječe komplekse. Nije Varga jedini, ako se dobro sjećam Andrija Hebrang je bio i ministar gospodarstva.

Treba li puno elaborirati koliko je opasno kada se ovlasti daju nekom da se (preko naših leđa) dokazuje u nečemu za što je jasno nekompetentan? I da se u noćnoj školi učio ekonomiji u malo vremena što mu ostaje iza političkih dužnosti, i koliko sam čuo, postdiplomskog iz diplomacije (!), najmanje što bi se od trenutnog ministra moglo očekivati jest da se bar nekad u životu okušao u nečemu što tvrdo a potpuno neuvjerljivo zagovara.

Čega tu sve nema.

Ideja o jednostavnom prestajanju dotiranja gubitaških zdravstvenih ustanova pokazuje duboko nerazumijevanje ekonomije i tržišta. Ravnatelji ustanova bi začas mogli analizirati koje usluge su im profitabilne, a koje ne. Treba li puno naglašavati da bi se bolnice orijentirale na lakše bolesnike, kojima bi podizali cijenu usluga sve dok bi imali popunjene krevete - a da se težim bolesnicima ne bi dalo ni da uđu u bolnicu? Svatko tko je ikada radio neku računicu profitabilnosti zna koliko je suludo doći na pomisao da se ista olako može primjenjivati u zdravstvu, pogotovo tako, "preko noći" i bez jasnih kriterija.

Da se razumijemo, ja uopće ne vjerujem da je moguće pružiti svakom bolesniku u Hrvatskoj maksimalnu njegu na razini najvećih dostignuća u medicini. To je čista utopija. Ali ovakav "buldožerski" prijedlog ministra druga je krajnost koja bi očito dovela do rasapa sustava.

Najmanje što bi se moglo napraviti je da se postavi jasno načelo gdje i kako se može primjenjivati mjera profitabilnosti. Recimo, umjereno skupe metode liječenja koje koristi veliki broj bolesnika idu na dotiranje, a najskuplje usluge, koje se ionako ne mogu pružiti u općem sustavu - na tržište. Da je dao bilo kakvo osmišljeno načelo, možda bismo povjerovali da je ministar nešto i osmislio, a ne samo se bezveze nabacivao s bombastičnim idejama.

Dežurstva. Svojedobno sam bio u situaciji da se uspješno izborim za plaćanje dežurstva radnika održavanja u velikom industrijskom pogonu, jer je već puka dostupnost stručnog radnika u pojedinim dobima noći značila sigurnost protiv moguće velike štete. Preneseno na zdravstvo, gdje se "održavaju" ljudi umjesto strojeva, možemo lako reći da bi moglo doći i do izravnog brojenja ljudskih žrtava odluke o ukidanju dežurstava. Bespredmetno je govoriti o tome da se dežurstva mogu izbjeći preraspodjelom radnog vremena, jer se ista i uvode samo onda kad se vrijeme ne može preraspodijeliti. Elementarna matematika govori na što bi sličilo ako bi doktori redovno radili u trećoj smjeni. Koji pacijent bi došao na redoviti pregled u tri ujutro? Doktori specijalisti bi, dakle, cijelu noć trošili novce ustanove na sjedenje i čekanje da netko dođe ili ne dođe. Gotovo sigurno bi u najboljoj varijanti došlo "samo" do povećanja troškova umjesto njihova smanjenja. Doista krajnje neozbiljna ideja.

Vrjednovanje "natprosječnih" rezultata. Opet jedno fraziranje, gdje se izbjegava neki konkretan kriterij. Da se kazalo: plaća na osnovi stvarno obavljenih operacija, pregleda, provedenih radnih sati, opet bismo mogli reći da je bar  nešto osmišljeno.

Najmračniji dio tek dolazi. Uza sve te priče o privatizaciji, "amerikanizaciji" zdravstva itd. itd. najmanje što bismo mogli očekivati je privatizacija HZZO-a, ukidanje njegovog ultrapovlaštenog položaja i utvrđivanje tržišnih kriterija u javnom interesu po kojima bi se svi svjetski zdravstveni osiguravatelji mogli natjecati u pružanju što kvalitetnije usluge hrvatskim korisnicima.

Da ne bi! Umjesto toga nudi nam se da HZZO državnim novcem osniva još nekakve paradržavne ustanove i tvrtke koje bi onda svoju dobit (jer one će sigurno imati dobit i promijeniti povijest državnog komunizma koja kaže da su državne tvrtke uvijek gubitaši!) uplaćivale u proračun. Uz svu priču o privatizaciji i privatništvu, još jedan otužni trzaj ideje o nastavku državnog komunizma kroz lažirano-tržišne uvjete.

U tu kategoriju idu koncesije, povjerenstva koja će odlučivati tko se može liječiti kod privatnika, a tko ne. Umjesto da ta povjerenstva utvrde jasne i transparentne kriterije koji bi važili za sve. Možete zamisliti povjerenstva kako će odlučivati kada idu u korist svojih kumova i rodbine, a kako kada ne poznaju privatnog liječnika na kojeg se odluka odnosi? Isto s pacijentima, jedan će se liječiti na državnom trošku, a drugog će otjerati, pa bi onda oni uskraćeni trebali doživjeti i preživjeti biblijske sudske procese da dokažu da možda imaju u dlaku isto zdravstveno stanje kao oni koji su dobili liječenje.

Iako sam načelno potpuni zagovornik tržišne ekonomije, uvijek bih bio oprezan na temu privatizacije zdravstva - osim kad je riječ O HZZO. To je tako nabujali mastodont, stjecište legije rastrošnih činovnika, da bismo sigurno lako mogli podići kvalitetu usluge u zdravstvu kada bi se ukinuo povlašteni položaj HZZO istom kad se naprave jasni kriteriji poslovanja privatnih osiguravatelja.

No, kako smo mi ovdje zbog HZZO, a ne on zbog nas, "reforme" bi trebale ne izložiti ih tržištu, nego dodatno učvrstiti njihov državnomonopolistički položaj, a fingirane tržišne tvrtke omogućiti još gore guljenje građana. Nema ništa gore od "prepuštanja" sektora tržištu uz istodobno izbjegavanje omogućavanja ravnopravne tržišne utakmice - scenarij koji upravo pratimo u zbivanjima oko Hrvatske pošte.

Tu, dakle, možemo vidjeti, osim poslovične SDP-ove lijenosti i neozbiljnosti, kako izgleda kada se tržištem bavi netko tko o tržišnom poslovanju nema nikakvih znanja, i još osobno zazire od djelovanja u tržišnim uvjetima.

Tržište je za ministra Vargu (i mnoge njemu slične iz obje najveće stranke) s jedne strane opravdanje za nemilosrdnost (puštanje ustanova da propadnu, ukidanje dežurstava), a s druge dobar paravan za državno protežiranje u fingiranim tržišnim uvjetima (koncesije, povjerenstva, povlašteni položaj HZZO). Nema nigdje ni u tragovima onih koncepcija zbog kojih razvijene zemlje svijeta i zagovaraju tržišnu ekonomiju - efikasnost, borba za klijentovu naklonost, "vladavina kupca", inovativnost, selekcija na osnovi stvarnih i dokazivih kompetencija, a ne birokratskih odluka.

Ne kažem da se u zdravstvu niti može postići s privatizacijom ono što je moguće, recimo, u pivarstvu - ali ono što se ne može dobro provesti, ne treba ni provoditi. No kad su vam shvaćanja tržišta drukčija, kako sam spomenuo u prošlom paragrafu, onda su vam i namjere drukčije.

Duboko vjerujem da je velika privatizacija i uvođenje tržišne ekonomije u većini segmenata hrvatskog društva, pa i mnogih dijelova zdravstva, nužna, i to što prije, i da svako odlaganje tog procesa čini nemjerljivu, povijesnu štetu.

Međutim nitko taj proces ne može uspješno provesti osim osoba prekaljenih u tržišnoj ekonomiji, a one druge, koji su karijerno i životno orijentirani tome da tržišnu ekonomiju zaobilaze, neophodno je držati što dalje od funkcija odlučivanja, jer upravo takvi kadrovi već desetljećima čine kolosalnu štetu državi svojom kompleksaškom nekompetencijom.

4

Dirk15

Bedževi

Interakcija

 
UČINIO -> 466 13 13 1,127
PRIMIO <- 870 178 96 2,274

Dostignuća

Vingd 1,302.00
Bodovi 208.4
Prijedlozi 2 8.00
Analize 126 1,294.00
Ankete 286

Ocjene (10)


Respektira (7): plotto, damir_pacek, IDujas, VeNLO, Alumnus, siouxica, draxy


Slaže se (2): Laci, plotto


Ne slaže se (1): VeNLO


Komentari (20)


Ja volim stvari nazvati pravim imenom,a ne volim se vrtiti kao mačak oko vruće kaše.Respektiram vaš članak i ne doživljavam ga negativno,ali i dalje tvrdim to što sam napisao,Od pritiska na RH da privatizira zdravstvo pa do teze o slobodnom tržištu plotto 0 0 0


koje u stvarnosti ne postoji.Pravo je pitanje,zašto bi uopće privatizirali zdravstvo ? Država je loš gospodar ?! To je još jedna floskula.Loši su ljudi koji upravljaju i koji ne vode računa o općim državnim i narodnim interesima,a uz to su i plotto 0 0 0


nekompetentni za posao kojeg obavljaju.Tu se niti ne radi primarno o sposobnosti da se zdravstvo digne na višu razinu,nego očigledne su namjere da se sprovede to što nije opći nacionalni interes. plotto 1 0 0


Nažalost,krivo sam stisnuo,.Ne slažem se sa tezom iznesenom u članku iako članak respektiram. plotto 0 0 0


"Kompleksaška nekompetencija" uz hipertrofiranu moralnu "isćašenost" su najveće zlo ove zemlje od samog njenog stvaranja do danas. Laci 0 0 0

Analiza

Sabor treba odlučiti želi li DOBRO društvo, ili to NE ŽELI !

29.04.2015. 18:59, Treba li zdravlje prepustiti tržištu? Znače li Vargini prijedlozi likvidaciju javnog zdravstva?

Prijedlozi novih Zakona o zdravstenoj zaštiti koje predlaže ministar Varga se i u javnosti, a još vše u Saboru trebaju procjenjivati na osnovi toga da li su na putu izgradnje DOBROD društva, ili na putu, kako neki govore amerikanizaciji zdrvastva, tojest smanjivanja ili čak ukidanja zdravstvene zaštite za veliki broj hrvatskih građana. Ikustrirati ću to primjerom iz jednog američkog filma, koji oslikava stvarno stanje u američkoj zdravstvenoj zaštiti njihovih građana. Naime otac u bolnici saznaje da će mu dijete umrijeti ako se ne izvrši transplantacija organa, no istovremeno mu priopćavaju da njegovo "polica osiguranja" NE POKRIVA troškove toga zahvata ! dalji tijek filma nije bitan za ovu temu, važno je da je to dijete u amrikaniziranom zdravstvu osuđeno da UMRE jer "očeva polica osiguranja" NE POKRIVA troškove peracije ! Ako Varga i Vlada žele to, onda oni žele za većinu nas LOŠE društvo, a ne DOBRO društvo.

Jer pokušati ću kroz definicije Johna Kennetha Galbraitha, koga nitko ne može optužiti da je socijalist, jugonostalgičar ili čak komunjar, pokazati što bi se moglo smatrati DOBRIM društvom, a da istovremeno ne negiramo tržište i privatništvo.

John Kenneth Galbraith smatra da bi neke od karakteristika DOBROG društva trebale biti slijedeća dostignuća:                                               a)U dobrom se društvu NIKOGA se NE SMIJE ostaviti bez liječničke pomoći !                                                                                           b)U dobrom društvu ulaganje u zdravstvenu preventivu smanjuje troškove medicinskih izdataka !                                                              c)U dobrom društvu država MORA izravno djelovati u određivanju sredstava za zdravstvenu zaštitu !                                                        d)U dobrom društvu izdvajanje sredstava za zdravstveno osigiranje je jedno od civilizacijskih pomaka današnjeg vrmena !                                    e)U dobrom društvu vlast ima nesumnjivu obvezu prema vlastitom narodu u pogledu zdravstvene skrbi !                                                      f)U dobrom društvu mora takođe biti jasno da su i privatne tvrtke i javne organizacije i ustanove sklone nefunkcionalnom povećavanju broja zaposlenih, pa time i troškova te cijena svojih usluga !

Ako prijedlozi ministra Varge uzimaju u obzir sve te stvari onda su dobri i treba ih prihvatiti, no je li tako trebalo bi testirati kroz javnu raspravu sa medicinskim, ekonomski, i sociološkim stručnjacima, te u samom Saboru. Pri tome ja bih ovim Galbriathovim definicijama dobrog društva dodao još jednu, biti ću slobodan reći, svoju. Naime smatram da ono što nije dobro za većinu, nije uopće dobro ! I bojim se da je upravo ovo slučaj sa Varginim prijedlozima, u kojima ima i nesumnjivo korisnih novina, ali i onoga što ide ka smanjivanju dostupnosti zdravstvene zaštite svima, u korist onih koji "ne pitaju" koliko operacija košta. Evo nekih primjera:

   -Ako "veliki dio zdravstvenih stručnjaka tvrde da se radi o likvidaciji, uništavanju i amerikanizaciji hrvatskog zdravstva", onda to treba pomno proučiti, jer ne vjerujem da to tvrde potpuno neosnovano.                        -Ukidanje osnovne i dopunske liste lijekova će zasigurno biti udar na džepove onih najugroženijih socijalnih kategorija bolesnika.                          -Kontrola opravdansti plaćanja dežurstva DA, ali ukidaje plaćanja dežurstva NE, jer bi to imalo negativne efekte za bolesnike u javnim bolnicama.                                                                                        -Pretvaranje HZZO-a u trgovačku kuću s mogućnošću osnivanja trgovačkih i osiguravajućih društava, te kreditnih i financijskih ustanova, bi se izgubila njegova osnovna funkcija - briga o opravdanaosti trošenja proračunskih sredstava, a omogućilo čak i korupcionaštvo i različite malverzacije tipa FIMI MEDIA.                                                                -Ako u prijedlogu postoji namjera da se mogu liječiti samo oni kojii imaju posebno kasko osiguranje onda je to upravo primjer iz pomenutog američkog filma.                                                                                  -Skandalozno je čak i pomisliti da je Varga mogao predložiti da država više ne podmirujeOPRAVDANE i KONTROLIRANE gubitke zdravstva, dok pokriva gubitke čak i privatnih banaka.                                                

Sve u svemu, smatram da su dosadanje kritike na Vargine prijedloge opravdane, i da s eovi zakoni ne smiju donositi naprečac, samo da se pokaže da se nešto radi. I ako se već govori o potrebi da zdravstvo posluje po tržišnim principima, onda neka bude, ali onda SVI privatnici trebaju poslovati na tom principu i ne bi se smjelo više dešavati da privatne klinike "izvlače" novac iz HZZO za sluge koje nikada nisu ni izvršili, niti će ih ikada izvršiti. A cijene bi trebali formirati tako da onaj dio svojih cijena koji prelazi cijene HZZO-a napaćuju od pacijenata. K vragu, neka naši tajkuni plaćaju privatnicima koliko ih ovi mogu "odrati", ali nijedan potrebiti građanin Hrvatske ne bi smio ostatibez potrebne zdravstvene skrbi. Ako Varga to hoće postići svaka mu čast. No bojim se da radi Varginog  inozemstvu stjecanog iskustva u radu, njemu je do građana Hrvatske kao i do lanjskog snijega. Daj Bože da griješim !

5

Laci

Samo je glupost beskonačna

Bedževi

Interakcija

 
UČINIO -> 758 753 258 4,036
PRIMIO <- 1,016 240 72 2,589

Dostignuća

Vingd 1,250.00
Bodovi 212.4
Prijedlozi 23 6.00
Analize 468 1,216.00
Ankete 330

Ocjene (3)


Respektira (3): Dirk15, damir_pacek, Alumnus


Komentari (3)


Osnovnoj tezi: solidarnosti, nema zamjerke. Ali, ništa nije besplatno pa tako ni zdravstvo. Mi smo dovedeni u situaciju neodrživosti i nije pitanje hoćemo li, nego kada ćemo amerikanizirati zdravstvo. Stoga bolje prije, nego li kasnije. Nažalost! Alumnus 0 1 0


Nažalost Laci, sve je manje "dobrih društava" u svijetu koja si dobrotu mogu priuštiti. Potpuno se, iako nerado, slažem s Alumnusovim komentarom. damir_pacek 0 0 0


O.K., a da uzmemo više od onih koji previše imaju da oni koji nemaju ne "crkavaju" bespomoćni ??? I zašto uopće ti facked ameri moraju biti nama primjer za bilo što ? Što su pa oni dali dobro svijetu ? ratove ? Moderni fašizam ? Laci 0 0 1

Analiza

Sabor treba odlučiti želi li DOBRO društvo, ili to NE ŽELI !

29.04.2015. 18:59

Prijedlozi novih Zakona o zdravstenoj zaštiti koje predlaže ministar Varga se i ... više >