RBR Ime Riječ Broj Graf
1

Kako ocjenjujete rad i djelovanje Plenkovićeve Vlade u prvih sto dana?

loše
3.3
2

Kako radi Plenkovićeva Vlada u odnosu na onu Tihomira Oreškovića?

djelomice lošije
3.6
3

Kako radi Plenkovićeva Vlada u odnosu na onu Zorana Milanovića?

djelomice bolje
5.6
4

Koliko vjerujete u smjer i politiku Plenkovićeve Vlade?

malo - 30%
3.1
5

Andrej Plenković - ocijenite djelovanje na mjestu premijera

djelomice negativno
3.7
6

Martina Dalić - ocijenite djelovanje u Vladi

većinom negativno
2.8
7

Davor Ivo Stier - ocijenite djelovanje u Vladi

djelomice negativno
3.7
8

Damir Krstičević - ocijenite djelovanje u Vladi

djelomice negativno
3.5
9

Ivan Kovačić - ocijenite djelovanje u Vladi

djelomice negativno
3.8
10

Zdravko Marić - ocijenite djelovanje u Vladi

djelomice negativno
3.9
11

Vlaho Orepić - ocijenite djelovanje u Vladi

djelomice pozitivno
6.4
12

Tomislav Ćorić - ocijenite djelovanje u Vladi

većinom negativno
3.4
13

Tomislav Tolušić - ocijenite djelovanje u Vladi

djelomice negativno
3.8
14

Ante Šprlje - ocijenite djelovanje u Vladi

djelomice negativno
4.1
15

Milan Kujundžić - ocijenite djelovanje u Vladi

većinom negativno
3.1
16

Gabrijela Žalac - ocijenite djelovanje u Vladi

većinom negativno
2.7
17

Tomo Medved - ocijenite djelovanje u Vladi

većinom negativno
3.2
18

Oleg Butković - ocijenite djelovanje u Vladi

većinom negativno
2.5
19

Goran Marić - ocijenite djelovanje u Vladi

većinom negativno
2.6
20

Slaven Dobrović - ocijenite djelovanje u Vladi

ni pozitivno ni negativno
5.1
21

Gari Cappelli - ocijenite djelovanje u Vladi

djelomice negativno
3.8
22

Lovro Kuščević - ocijenite djelovanje u Vladi

većinom negativno
3.1
23

Pavo Barišić - ocijenite djelovanje u Vladi

negativno
2.1
24

Nina Obuljen Koržinek - ocijenite djelovanje u Vladi

djelomice negativno
3.8
25

Nada Murganić - ocijenite djelovanje u Vladi

većinom negativno
3.1

Analiza

Interesi republike ispred principjelnosti predsjednika

27.01.2017. 19:12, Prvih sto dana: Kako funkcionira i vlada Plenkovićeva Vlada? Tko su najbolji ministri?

Nakon što je Hrvatska izgubila u arbitraži za INA-u, odmah je reagirao predsjednik Hrvatske Vlade rekavši da će Vlada vratiti tu stratešku tvrtku u državno vlasništvo budući da su to nacionalni interesi prve vrste o kojima ovisi energetska neovisnost Hrvatske. S ovim se jednoglasno složila i oporba. Rijetki su doveli u pitanje smisao ovakve kupovine, zar INA u startu nije prodana zato jer je država „loš vlasnik“ i što se po tom pitanju promijenilo? Sad je država odjednom postala dobar upravitelj kada govorimo o INA-i, a loš kada govorimo o HEP-u, pa bi sada trebali prodati dio HEP-a koji stoji poprilično dobro vjerojatno zbog lokalnog monopola i relativno dobre infrastrukture i hidrološki dobrih godina, da bi se kupila INA koja stoji lošije nego kad su je kupili mađari. Modaliteti kupnje i pregovora su još na stolu. Ultimativnost koju je pokazao i koju pokazuje predsjednik vlade jača pregovaračku poziciju Mađara. U ovoj priči se vlada postavila kao da poručuje:“Mi ćemo to kupit pošto-poto. Koliko tražiš? Plaćam!“.

Država je svjesna svoje institucionalne slabosti i nemogućnosti da kontrolira i kažnjava kada vlasnik trgovačkog društva namjerno nanosi štetu društvu kako bi povećao zaradu u društvima u kojima ima potpuno vlasništvo. Najbolje primjer za to su akrobacije koje po jugoistoku Europe rade nijemci kao vlasnici telefonije, izbijajući zaradu iz ruku malim dioničarima opravdavajući se ulaganjima u lukrativni posao u Crnoj Gori umjesto da isplate dividendu. Tko zna gdje će ta zarada sutra završiti? Naravno da će završiti u Njemačkoj. Hrvatska vlada je svjesna da ukoliko ne ukloni mađare iz INA-e, da će ista biti malo po malo posve izbačena iz prave naftne igre i da će se pretvoriti u gomilu benzinskih stanica s nekvalitetnim gorivom, a INA je danas još uvijek bar nominalno najjača kompanija u RH. Dakle, tu bi trebalo nešto učiniti, no pitanje je je li ovaj tvrd stav  najbolji za RH. On je definitivno dobar za HDZ, koji je glasačima pokazao stav. Pokazivanje stava dogodilo se i prilikom posjeta predsjednika Vlade BiH, tad su račun platili ljudi iz Orašja. Pokazivanje stava se dogodilo u Ukrajini gdje je ničim izazvan premijer izazvao rusku pozornost. Kakvi su naši interesi u Ukrajini bili tada? Koliko je naše gospodarstvo profitiralo od planova za mirnu reintegraciju nepravedno i nelegitimno okupiranih krajeva Ukrajine? Kao odgovor smo dobili združene vježbe rusko-srpske vojske na našoj granici i rusko naoružavanje Srbije. Ne tvrdim da do toga ne bi došlo i bez mirotvorstva našeg predsjednika vlade, ali zašto soliti gdje je slano.

Ipak, za pohvalu je posljednje putovanje u Izrael, kao i primjerena reakcija na nemušte napade oporbe na predsjednicu koja je poduzela pravi korak i otvoreno potražila savezništvo od diva koji se ponovno budi. Dakako da bi bilo idealno da je se sastala sa samim novoizabranim predsjednikom Trumpom, ali  za državu našeg ranga to bi bilo nerealno za očekivati u tom trenutku. Pri tom, kako se ne sjetiti komentara onih navodno mudrih komentatora koji su predsjednici zamjerali što se nije sastala s tada aktualnim predsjednikom Obamom. Nadalje, reakcija predsjednika na akademske zadjevice oko toga kako je eto ministar plagirao rad američkog filozofa, pa sad mora dati ostavku je posve primjerena. Te priče o plagiranju su priče za neuk puk koji pogrešno citiranje, to jest necitiranje u fusnotama što se ovdje dogodilo uspoređuju sa svojim prepisivanjem na ispitu iz matematike iz kojeg su dobili 2, a da pojma nisu imali što su to prepisali. Pa eto sad očekuju ostavku ministra prosvjete i cijele vlade, valjda misle da je ministar, kao što su bili i oni sami, loš učenik koji bi trebao pasti razred. No, da se razumijemo, to je legitiman stav oporbe i bilo bi zaista glupo da ne igraju na tu kartu. Dakle, zbog akademskih propusta neka ministar odgovara svojoj struci u znanstvenim člancima kada završi svoj ministarski mandat, a narodu neka odgovara zbog inertnosti koju je pokazao u svom mandatu. Da nije afere za njega se čulo ne bi. Od silne priče o velikoj reformi kurikuluma za sada ništa, no možda je i bolje tako budući da ono što se do sada nudilo u obliku tzv Jokićeve reforme je odgoj za ideologizirani svijet o čijem kraju nadam se svjedočimo, pa ovaj put možemo preskočiti tu stepenicu, usvojiti prijedloge primjerice Grozda i sličnih konzervativnijih udruga čiji stavovi pripadaju budućnosti.

Kad smo već kod inertnosti, spomenimo i neke druge ministre. Gospođa Obuljen koliko je meni poznato nije napravila nacrt zakona o arhivskoj građi koji nam je bio obećavan od bivšeg ministra Hasanbegovića, a što je preduvjet za istraživanja koja bi mogla rasvijetliti mnoga pitanja koja neprestano naše društvo vraćaju u mračnu mitološku prošlost u kojemu su jedni nevino bijeli borci za slobodu, a drugi đavolske spodobe koje su eto zaslužile sudbinu koja ih je zadesila. Ministar Tolušić zaslužuje pohvale za pokazanu agilnost koju do sada nažalost nismo vidjeli od ministara poljoprivrede, kako za poticanje na rad inspekcija vezano za zdravstvenu ispravnost hrane, tako i za upravljanje krizom vezano za slučajeve ptičje gripe. Ipak, najznačajnije korake je poduzeo ministar Marić s poreznom reformom, koja tek treba pokazati rezultate. Treba imati na umu da je Hrvatska u proceduri prekomjernog deficita i da se ništa radikalno nije moglo očekivati od reforme, značajnijih smanjivanja poreznog tereta u kumulativnom iznosu nije moglo biti bez smanjivanja rashoda u državnom proračunu (dakle smanjivanja prava u zdravstvu, u socijalnoj zaštiti, u plaćama zaposlenika u javnom i državnom sektoru i u smanjivanju mirovina). Dakle, dolazila je u obzir samo preraspodjela tereta, a rezultat je morao biti opet ista količina poreza koje se očekuje prikupiti. Pojačana je porezna presija na ugostiteljstvu, a smanjena na distribuciji energenata od čega se očekuje pozitivan efekt na budžete građana i gospodarstva, smanjena je također porezna stopa na stočnu hranu kako bi se spasili ostaci ostataka stočnog fonda u Republici Hrvatskoj, no pitanje je li za to kasno. Ako se ne otvori tržište Rusije za europske poljoprivredne proizvode i hrvatski seljak ostane u „ravnopravnoj borbi“ s njemačkim, danskim, francuskim seljakom, uskoro bi kravu u Hrvatskoj mogli gledati u zoološkom vrtu jer krava kod nas više neće biti domaća životinja.

Prigovori oporbe da je porezna reforma samo dala bogatima, a oduzela siromašnima je dakako obična floskula. Ovo je i dalje jedan poprilično socijalan da ne kažem socijalistički, porezni sustav s progresivnim stopama dohotka i previsokim opterećenima za obavezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Pohvalno je što je došlo do pravednijeg oporezivanja drugog dohotka, te da se sad svi honorari tretiraju jednako. S druge strane iako se pravilnikom o porezu na dohodak propisalo oporezivanje rada studenata i učenika preko servisa iznad 15.000,00 kuna, što se s obzirom na opterećenost drugih oblika rada čini razumnom granicom, Porezna uprava je donijela egzotično tumačenje da rad studenta postaje oporeziv tek s prijelazom iznosa od 60.600,00 kuna godišnje. Dakle, čistih porezom niti doprinosima opterećenih 60.600,00 kuna godišnje. Što reći? Da sam poduzetnik zapošljavao bi samo studentice. No, možda je to jedna od mjera u paketu demografske obnove, o čemu se govorilo mnogo, a gdje se napravilo nije ništa. Tako je nažalost i na drugim područjima, no mandat je tek počeo još ima nade, mjesta i vremena za napredak. Nadam se u budućnosti da će vlada to jest njezin predsjednik malo manje pokazivati svoje čvrste i principjelne stavove tamo gdje im nije mjesto i gdje to nije u interesu Republike Hravatske i da će si ostaviti prostor za uzmak, da je za isto sposoban pokazao je vještim manevriranjem vezano uz sporni pozdrav „Za Dom! Spremni!“.

2

Zakej

Interakcija

 
UČINIO -> 25 7 1 20
PRIMIO <- 41 10 1 60

Dostignuća

Vingd 36.00
Bodovi 59.6
Analize 7 36.00
Ankete 10

Od istog autora

Ocjene (2)


Respektira (2): Grugru, Spektator


Komentari (5)


5-6 puta sam izgubio red čitajući i isto toliko puta misao vodilju analize, pa zaključujem da je možda dobra, ali nisam siguran, zašto ovako? 5none5 0 0 0


evo, ja ubacila koji prored, za lakše čitanje. ima unutra puno dobrih i zanimljivih mjesta, ali sve skupa ipak djeluje bez jasnog fokusa i strukture, malo nabacano. U sv sl, čini mi se da tu ima potencijala za jako dobre tekstove, čekamo novi:) siouxica 0 0 0


Respekt za trud, ali u svemu se slažem s prethodnim komentatorima. Spektator 0 0 0


Tolušić uvodi uravnilovku na mala vrata! Šta znači poštena trgovinska praksa? Da li je to kad penzić s 2.000,00 kn plaća mlijeko 6 kn? Ili bi bilo pametnije objasniti seljacima, da s prinosom od 7000 kg. mlijeka g. po kravi nemaju šta tražiti u EU-u. viewer 0 0 0


Gledam g. Žalovac, koja se hvali kako je u 100 dana povukla mil. kn EU-sredstava. Znači, napisala programe, poslala u Bruxelles na verfikaciju i odobrenje i dobila ispaltu! Ako je to moguće, onda je ona genije. Ako nije, žašto umanjuje zasluge drugih viewer 0 1 0

Analiza

Interesi republike ispred principjelnosti predsjednika

27.01.2017. 19:12, Prvih sto dana: Kako funkcionira i vlada Plenkovićeva Vlada? Tko su najbolji ministri?

Nakon što je Hrvatska izgubila u arbitraži za INA-u, odmah je reagirao predsjednik Hrvatske Vlade rekavši da će Vlada vratiti tu stratešku tvrtku u državno vlasništvo budući da su to nacionalni interesi prve vrste o kojima ovisi energetska neovisnost Hrvatske. S ovim se jednoglasno složila i oporba. Rijetki su doveli u pitanje smisao ovakve kupovine, zar INA u startu nije prodana zato jer je država „loš vlasnik“ i što se po tom pitanju promijenilo? Sad je država odjednom postala dobar upravitelj kada govorimo o INA-i, a loš kada govorimo o HEP-u, pa bi sada trebali prodati dio HEP-a koji stoji ... više >

2

Zakej

  • 2
  • 0
  • 0
  • 5

Analiza

U prvih sto dana Vlade kojoj je Plenković predviđao vjerodostojnost, a što je ocjena koja se daje na kraju a ne na početku rada, prvo je stradala upravo ta njena vjerodostojnost. Od dvije najvažnije najave u početku ove Vlade, svakako ne možemo naći zamjerke u najavljenoj i donesenoj poreznoj reformi, a koliko je ta reforma dobra je za neku drugu analizu. Ovdje možemo samo ukratko iznijeti mišljenje da je svakako bolje porezno rasteretila bogatije i one s višim primanjima. Činjenica je, ipak, da je ministar Marić tu reformu pripremao godinu dana, pa je više djelo Oreškovićeve, nego Plenkovićeve Vlade. Druga, i zasigurno najbitnija najava ove Vlade je njen plan upravljanja javnim dugom, čije je trend smanjivanja započeo prošle godine, a za čije zasluge se prepiru čak tri Vlade, od Kukuriku koalicije, preko Oreškovićeve, pa do Plenkovićeve, koja se tako prezentira kao legitimna sljednica svega pozitivnog proizašlog iz prošle Vlade.

Vjerodostojnost je najprije zapela na kadroviranju Vlade, odnosno upravo tamo gdje zapne vjerodostojnost svih hrvatskih vlada. S ministrima Pavom Barišićem i Martinom Dalić, naša politička elita nastavlja s isticanjem plagijatora i osoba u sukobu interesa kao svojim intelektualnim vrhuncem. Kao da, gdje god se posegne za kadrom, ispliva jedan takav od njih deset, što u slučaju sukoba interesa i ne čudi toliko. Dapače, smatra se nekim slijedom logike rada svih političara, dok plagiranje ipak iznenađuje i pomalo poprima oblik zaraze naše društvene elite.

Pa ipak, u centru pažnje rada u ovih sto dana Plenkovićeve vlade, svakako se nalazi odluka repatrijacije INA-e. Kad govorimo o sumnji u vjerodostojnost, odluka o otkupu dionica INA-e svakako spada u sam vrh argumenta. Odluka o povratku ove strateške firme u hrvatske ruke nije bila najavljena ni u jednoj predizbornom obećanju kako HDZ-a tako i Mosta, pa ipak postala je centralna tema u radu prvih sto dana Plenkovićeve vlade. Možemo pri tome  smatrati da je Plenković ovom odlukom želio smanjiti šok u javnosti nakon, po Hrvatsku, negativne objave Arbitražnog suda. Odluka koja svakako nije negativna za bivšeg premijera i simbola političara u sukobu interesa Sanadera, koji nas s toga, s pravom pita „negativna za koga?“.

Ostaje ipak činjenica da je Karamarko s pravom unaprijed pretpostavljao odluku Arbitražnog suda, pa ako je on znao, kao to nisu znali ostali članovi Vlade u kojoj je on bio potpredsjednik? Kako nije znao tadašnji vrh HDZ-a, koji uglavnom i danas čini vrh te stranke i osnovnu strukturu Plenkovićeve vlade? Kolike su stoga šanse da Vladimir Šeks, kao alfa i omega cijelog HDZ-a, nije znao sve aktualnosti oko teme koja je HDZ-u već dugogodišnja noćna mora, a koja istovremeno privlači sve njihove političare sklone sukobu interesa, i kolike su šanse da to onda nije znao i Šeksov pulen Andrej Plenković? Ako je Plenković stoga pretpostavljao slijed događaja oko INA-e nakon što je preuzeo stranku, gdje je vjerodostojnost u najavi rada ove  Vlade, ako u predizbornom dobu nije bilo ni riječi o temi koja je toliko zaokupila njen rad u prvih sto dana?

Kad govorimo o repatrijaciji INA-e, Plenkovićeva vlada se drži vlastite vjerodostojnosti samo u djelu upravljanja javnim dugom, najavom da ga otkup dionica INA-e ne smije povećati, ali bez obzira koji se model iskoristi, sigurno je da će se puste milijarde kuna sliti iz Hrvatske u Mađarsku. Čudno je stoga planiranje odljeva tolikih milijardi kuna upravo u godini kad će se duplo više tih milijardi kuna sliti iz naše sirotinjske države, prema svim našim zajmodavcima diljem Europe. Zna li Plenković nešto što mi ne znamo? Upravo kao što je, vjerojatno, znao i za odluku Arbitražnog suda, i za njega imao pripremljen plan? Ako zna, blago nama. Jer, bez obzira otkupio INA-u ili ne, državi je najbitnije da Plenkovićeva vlada ostane vjerodostojna u planu upravljanja javnim dugom, koji do 2019. predviđa njegovo smanjenje na 75,3% BDP-a. Što bi nas, u godinama koje slijede, približilo kriterijima iz Maastrichta od 60% BDP-a i udaljilo od Hrvatske kao „novog lica korupcije u Europi“ po ocjeni Transparency Internationala. Upravo se zbog toga ocjena o vjerodostojnosti ne gata iz šalice kave, niti iščitava iz položaja planeta, već dolazi kao nagradna ocjena na kraju rada.

6

5none5

Bedževi

Interakcija

 
UČINIO -> 555 61 37 1,278
PRIMIO <- 920 164 56 1,791

Dostignuća

Vingd 1,021.00
Bodovi 186.8
Prijedlozi 6 37.00
Analize 176 983.00

Od istog autora

Ocjene (10)


Komentari (9)


čak ni oni uvjereni u dobre Martinine namjere, ne mogu iz principijelnih razloga zanemariti činjenicu da odlučuje o firmi u kojoj radi njen muž, a to je činjenica iza koje svaka rasprava prestaje 5none5 0 0 0


Ja možda nešto previđam, ali činjenica da ona odlučuje o vlasničkim odnosima u firmi u kojoj je zaposlen njen muž niti na koji način ne dovodi do sukoba interesa. Čak i da je ministrica energetike, taj bi sukob bio samo potencijalan i lako čitljiv. Spektator 0 0 0


Po mojem mišljenju u sukobu interesa bi bila u nekom od sljedećih slučajeva: da je muž (su)vlasnik Ine; da MD kadrovira po Ini; da Ina nije u državnom vlasništvu, a MD joj namješta poslove iz kojih bi njen muž mogao izvući materijalnu korist. Spektator 0 0 0


Mislim da je cijela tema postavljena ne do kraja točno. Radi se o prvih 100 plus 100 plus 100 dana na vlasti istih političkih stranaka pa toliko davanje popusta pravovjernim plesačima/kupcima INE/prodavateljima Končara nije fer. VeNLO 1 0 0


Pa dobro… mislio sam na kraj smislene rasprave, a i nisam znao da je Niko u sklopu političkog kadroviranja u INA-i, zaposlen tek kao radnik na pumpi 5none5 0 0 0