Analiza

HDZ bira: Što će članovi poručiti jedinom kandidatu?

12.04.2016. 02:44, Nakon chata: Što možemo očekivati od HDZ-a nakon što Karamarko dobije novi mandat?

U vodećoj će stranci Domoljubne koalicije, u nedjelju, 17.travnja, članovi dobiti priliku reći što misle o Tomislavu Karamarku i rezultatu koji je HDZ postigao u njegovom mandatu. U analizama koje su netom poslije izbora imale sve lokalne organizacije čulo se mnoštvo kritika na rad nacionalnog vodstva stranke, najviše zbog velikog raskoraka između očekivanog i ostvarenog što je za posljedicu imalo to da su mnogi s terena ostali kratkih rukava kad su se dijelile pozicije u vlasti. Iako se čini da bez više kandidata izbori nisu ono što bi trebali biti, formalno i praktički je uistinu tako jer pobjednik se zna otkako je zaključen kandidacijski postupak, članovi stranke ipak mogu vrlo konkretno ocijeniti period vladavine Tomislava Karamarka i njegovog tima. Masovnim izlaskom na izbore mogu mu poručiti kako zdušno podržavaju politiku koju vodi i da ga cijene kao političara, a apstinencijom suprotno, da nisu zadovoljni rezultatom izbora i općenito stanjem u stranci. U tom se smislu Karamarko nije ni izbliza riješio briga kao što se činilo nakon što je Andrej Plenković, u dobrom dijelu javnosti ocijenjen kao trenutno jedini iz stranke koji bi ozbiljno mogao ugroziti aktualnog predsjednika, odustao od kandidature.

Europarlamentarac koji uz Davora Ivu Stiera personificira umjereno krilo HDZ-a navodno želi svojim djelovanjem, kako je rekao, pridonijeti stabiliziranju stanja i u stranci i u Vladi, a ne obrnuto, ali je na svoj uvijeno diplomatski način zapravo izrazio stav kako stanje u stranci nije dobro. Slijedeći jednostavnu logiku da ako smo na vlasti – nastavljamo s postojećim vodstvom, Plenković je propustio inicirati javnu unutarstranačku raspravu o tome koliko je za činjenicu da je HDZ na vlasti zaslužan Karamarko, a koliko splet okolnosti i katastrofalno loš način na koji je Zoran Milanović vodio pregovore s MOST-om, no samim spominjanjem  stabiliziranja stanja u stranci je zapravo implicirao njezinu nestabilnost. Za vladu je ona konstanta od početka njenog formiranja, no predsjednik HDZ-a je, što se stranke tiče, priznavao samo opravdana nezadovoljstva, nikako nestabilnost. U tom smislu je Plenkovićeva implikacija itekako ozbiljna kritika stanja u koje je stranku doveo njezin predsjednik.  

Zbog toga što je Tomislav Karamarko jedini kandidat, nema klasične kampanje i nema suparnika koji bi ga mogli izravno prozivati. Zato uoči nedjeljnih izbora nema tko pokrenuti ni raspravu o rezultatima ponovljenih lokalnih izbora u nizu manjih gradova i općina, a podbačaj stranke je više nego očit. Bilo ih je ukupno devet, a HDZ je pobijedio samo na jednima (općina Kolan na Pagu) dok je na ostalih osam glatko izgubio. S vlasti je pometen u Novoj Gradiški i Novalji na Pagu, a izgubio je još u Gvozdu, Cestici, Kalniku, Matuljima, Ražancu i Ližljanu. Dok je HDZ pobjeđivao, Karamarku ni jedna općina nije bila isuviše mala da bi se pohvalio. Sad kad je stranka potopljena (gubitak osam od devet izbora bi inače trebao biti dovoljan povod ne samo za razgovor, već i za ozbiljnu zabrinutost), jednostavno je prešutio izborni rezultat. A uvijek je govorio kako ne priznaje rezultate provedenih anketa, jednom je čak zaprijetio agencijama koje ih provode da nakon izbora neće imati s kim raditi, već isključivo rezultate izbora. Katastrofalan omjer pobjeda i poraza ne može se pripisati samo slučajnosti i pokazatelj je koliko građani vjeruju da im vladajuća stranka može osigurati boljitak. Izgleda kako ovaj put Karamarko radije u prvi plan gura rezultate anketa koji HDZ-u daju blagu prednost pred SDP-om. No ne znači da članovi stranke o tim porazima i svemu drugome ne raspravljaju po kuloarima.  

Kuloarskih rasprava inače ima u svakoj političkoj stranci, ali ovaj put je u HDZ-u to jedino mjesto za sučeljavanje mišljenja o radu predsjednika. Primjera radi, o vođenju stranke u proteklom mandatu su u SDP-u oštro polemizirala dvojica kandidata, a u HSS-u čak trojica. I minorni ORaH ih je imao troje, a Laburisti dvoje. Rasprava u tim strankama je bila otvorena i vrlo polemička dok se u HDZ-u može čuti jedino stav predsjednika od kojeg je nerealno očekivati samokritiku. Članovima stranke zato, rekli smo, za suprotstaviti se njegovom mišljenju ostaju jedino kuloari, a u nedjelju, glasački listići ili bojkot izbora.

Kada je o izlaznosti riječ, čini se kako je Tomislav Karamarko itekako svjestan te vrste moći stranačkog članstva, odnosno snage poruke koju mu ono može poslati. Damir Jelić, šef njegovog izbornog stožera, odmah je na početku službenog dijela kampanje požurio reći kako je teško očekivati da će na izbore izaći više od 25.000 članova. Za stranku koja ih deklarira 214.000, to je uistinu mizeran odaziv, pogotovo zato što će moći glasati svi, neovisno o tome jesu li platili članarinu. Usto, s obzirom na to da će prema najavama biti 800 biračkih mjesta, a na svakom po pet članova biračkog odbora (takva je procedura propisana) koji moraju biti tamo, izgleda kako se u Karamarkovom stožeru nadaju izlasku najviše dvadeset tisuća članova. Odbijemo li od toga stranačke funkcionere (središnja tijela, općinski i gradski odbori) koji, pretpostavlja se, također moraju doći ako žele ostvariti nekakvu karijeru u stranci, običnih članova neće glasati ni 10 posto. Usporedbe radi, u otprilike šest puta manje brojnom SDP-u, o stranačkom je predsjedniku na 544 biračka mjesta odlučivalo čak 20.898 ili 55% od ukupnog broja članova.

Da malu izlaznost, ako doista bude kakva je najavljena, javnost ne bi tumačila kao bojkot, Jelić nudi obrazloženje u vidu nedostatka motiva za izlazak pošto je Karamarko jedini kandidat i potrebu da se do nekih biračkih mjesta putuje i po dvadesetak kilometara. No ako uzmemo kao točan podatak o ukupnom broju članova stranke, samo u Zagrebu bi ih, gdje ne treba putovati ni približno koliko je rekao šef Karamarkovog stožera, po nekakvoj logici moralo biti dovoljno da se ispuni zacrtana kvota. A gdje su onda još drugi veliki gradovi i ostatak zemlje. Jelićev izgovor za ostati kod kuće na prvu uistinu zgodno zvuči, ali u cjelini gledano, zdrava logika nalaže zaključak da bi zadovoljno članstvo prije pohrlilo dati potporu predsjedniku kojeg cijeni i koji je stranku vratio na vlast.

Za Karamarka bi bilo bolje da ima protukandidata, da se Plenković i eventualno drugi nisu obeshrabrili. Njegov obilazak čak 95 posto organizacija bi tad bilo pripisan uobičajenoj kampanji. Ovako je mač s dvije oštrice. Može uroditi nešto većim odazivom nego bi bio inače, mada sumnjamo da će puno pomoći, ali će isti (odaziv) utoliko više biti protumačen kao poruka članstva predsjedniku stranke. Dobra ako se prihvati izravni poziv predsjednika stranke, a loša ako se ignorira. Osim toga, pošto nema klasične kampanje, Karamarkovo krstarenje Lijepom našom doima se dijelom ipak kao nervoza uoči izbora i pribojavanje od bojkota.

Da se izborima ne pristupa ležerno, kako bi bilo očekivati kad je samo jedan kandidat, odnosno da nešto nije u redu, ili barem nije uobičajeno, govori i vijest objavljena u Glasu Slavonije da će izbori biti snimani kamerom. Nije jasno odnosi li se to samo na Đakovo ili na sva biračka mjesta, ali ako je vjerovati vijesti i izjavi predsjednika tamošnjeg gradskog odbora, takav je naputak dobiven iz središnjice stranke. Možda je zato što se istovremeno održavaju i izbori za predsjednike lokalnih organizacija, gdje sigurno ima sredina s više kandidata, pa da ne bude nepravilnosti. U smislu kontrole izlaska ima svrhe jedino ako se sumnja da bi birački odbori ponegdje mogli manipulirati popisima na kojima se zaokružuje tko je stvarno došao. Iako bi zbog biranja i lokalnih čelnika odaziv mogao biti nešto veći, oko toga neizvjesnosti ima i članovi su više zainteresirani, možebitni problemi vezani uz te izbore bacili bi sjenu i na glavne. Utoliko bi bilo bolje da se nije spajalo.

Kako smo rekli, članovi će u nedjelju odazivom poslati jasnu poruku jesu li zadovoljni vodstvom stranke ili nisu. Dodatno, oni koji pristupe glasanju, učiniti će to zaokruživanjem imena jedinog kandidata, dopisivanjem nekog drugog ili predajom praznog listića čime bi ga učinili nevažećim. Bez obzira na to kakav će biti Karamarkov rezultat, izbori će se uspoređivati s onima u SDP-u. Zbog toga uz predsjednika stranke i HDZ u nedjelju čeka veliko iskušenje.

6

visitor

s odmakom se bolje vidi

Interakcija

 
UČINIO -> 1,026 66 41 2,989
PRIMIO <- 1,297 278 249 3,244

Dostignuća

Vingd 2,796.00
Bodovi 261.1
Prijedlozi 4 15.00
Analize 266 2,712.00
Ankete 419

Ocjene (7)


Komentari (12)


podrška svojim interesima (kad ima bar 2 kandidata). ako je i osobna podrška kandidatu jedan od njih, mislim da nije najvažniji - tko uopće osobno cijeni zm i tk,? kako bilo, svoditi tezu na samo jedan parametar mi se čini ekstremno pojednostavnjenim Dirk15 0 0 0


temelj analize je PITANJE (vidi naslov), a počiva na ČINJENICI da se izborima očituje podrška kandidatu..teza je TVRDNJA koju tek treba dokazati, kao npr. tvoja, krajnje vulgarizirana, da budućnost MOST-a ovisi SAMO o Karamarku, a ne i njihovom radu visitor 0 0 0


ako ćemo tjerati mak na konac, ima milijun referenci koje pokazuju da je ta teza potpuno pogrešna. evo jedne; http://www.fairvote.org/what_affects_voter_turnout_rates, gdje se jasno kaže da je kompetitivnost izbora najvažniji čimbenik.svaka referenca Dirk15 0 0 0


o tome govori da ima puno čimbenika. nemoguće je ustvrditi koji je važniji u kojem trenutku. usporedivost je jedina olakšica, a u ovom članku se ni ne pokušava usporedba sa sdp-ovim prošlim izborima s jednim kandidatom, što bi bilo mnogo relevantnije Dirk15 0 0 0


nego usporedba sa sadašnjim izborima sdp-a, gdje su obje strane pokušavali privući svakog birača. totalno neusporedivo s hdz-ovim izborima s jednim kandidatom. Dirk15 0 0 0

Analiza

HDZ bira: Što će članovi poručiti jedinom kandidatu?

12.04.2016. 02:44, Nakon chata: Što možemo očekivati od HDZ-a nakon što Karamarko dobije novi mandat?

U vodećoj će stranci Domoljubne koalicije, u nedjelju, 17.travnja, članovi dobiti priliku reći što misle o Tomislavu Karamarku i rezultatu koji je HDZ postigao u njegovom mandatu. U analizama koje su netom poslije izbora imale sve lokalne organizacije čulo se mnoštvo kritika na rad nacionalnog vodstva stranke, najviše zbog velikog raskoraka između očekivanog i ostvarenog što je za posljedicu imalo to da su mnogi s terena ostali kratkih rukava kad su se dijelile pozicije u vlasti. Iako se čini da bez više kandidata izbori nisu ono što bi trebali biti, formalno i praktički je uistinu tako jer pobjednik se zna ... više >

6

visitor

s odmakom se bolje vidi
  • 7
  • 0
  • 0
  • 12