Analiza

nastavak chata s J. Popović, T. Klauškim i I.Hrstićem

11.09.2015. 09:41, Nakon chata: Možemo li predvidjeti rezultat izbora? Tko će sastavljati novu Vladu?

Pa stručnjaci upozoravaju da smo pred bankrotom i mnogi misle da je to dovoljan razlog za postizanje konsenzusa, koalicije nacionalnog spasa...

I. Hrstić: Da, stručnjaci kažu, ali vladajuća koalicija sebe je nazvala 'Hrvatska raste'.

T. Klauški: A zajedno s njom raste i vanjski dug...

I. Hrstić: Koalicija svakako već postoji na razini nespremnosti da se razmontira izborni sustav i upravna podjela koji su u svojoj biti generatori korupcije u Hrvata.

J. Popović: E, još kad bismo znali konsenzusa oko čega? Ne bi li to bila samo dodatna podjela mjesta i funkcija koja bi se brzo pretvorila u natezanje tko ima viša prava na što. Nacionalni prioriteti nisu određeni pa bi i velika koalicija prvo par godina morala razmatrati što je bitno...Tako da za sada ostajemo kod domoljubne i domovinske koalicije pa nek se birači snažu. Očito se računa da će neki pogriješiti...

Može li itko treći razbiti tu koaliciju? Hoće li se priča i nakon ovih izbora svesti na SDP i HDZ, ili ima šanse za neki treći put?

I. Hrstić: Zbog izbornog sustava, nema nikakve šanse. Izazivač bi već u startu morao biti tako jak da anulira sve nedostatke D'Hondtove metode. Na ovim će izborima biti još veći broj izgubljenih glasova nego na prošlim.

J. Popović: Sve će ostati na dva bloka i njihovim satelitićima koji će pokušat iskamčiti ponešto za sebe dobiju li jedan ili dva mandata.

T. Klauški: Mislim da će se na ovim izborima sve svesti tek na dvije stranke, treći put je osuđen ponovo na put prema jednom ili drugom bloku. A i taj treći put ne nudi neko veliko osvježenje i bitnu promjenu. Žalosno je što ne mogu izvršiti pritisak na HDZ i SDP da se promjene. Osim kad HDZ i SDP kradu programe svoje konkurencije, kao u slučaju OraH-a.

I. Hrstić: A kako bi uopće izvršili pritisak da se promijene? Bez promjene sustava, koji bi morao biti reprezentativan, to je nemoguće. Zapravo, jedino bi nas u tom smislu mogao 'spasiti' grčki scenarij, pa da gradimo iz pepela. No, to nam ne bih poželio.

Što je s OraH-om? Mirela Holy sad ipak dopušta mogućnost koaliranja sa Milanovićem, doduše uz velike ograde, ali nije više onako odlučno 'ne ovakvom SDP-u', kakvo je bilo donedavno...

T. Klauški: Ona je realno u teškoj poziciji. Ona je lijeva frakcija SDP-a koja je dizala rejting na kritici SDP-a i Milanovića, a onda se dovela u situaciju da mora spriječiti dolazak Karamarka na vlast.

Hoće li ona uopće do izbora biti više dovoljno relevantna i 'teška' da bi mogla odigrati bilo kakvu ulogu?

T. Klauški: Trend je negativan, male stranke obično moraju imati svoje utvrde, na nacionalnoj razini obično propadnu, kao HNS koji je živio od Varaždina. Gdje je OraH-ova utvrda? Nitko ne zna tko su zapravo njihovi birači.

I. Hrstić: Od početka je bilo jasno da će Milanović nju okriviti za gubitak izbora. A ako unaprijed kaže da neće s jednim, a hoće (pa makar i pod određenim uvjetima) s drugim, unaprijed gubi jer postaje nepotrebna. Pročitana knjiga.

Što je s Josipovićem i Čačićem? Hoće li oni uspjet Milanoviću oteti glasove? Pa onda s njim koalirati? Ili?

T. Klauški: Čovjek koji je bio neuspješan Predsjednik i neuspješan kandidat prodaje slogan 'Za uspješnu Hrvatsku'... Mislim da je grupiranje za SDP protiv HDZ-a prejako. Centripetalna sila se pojačala i usisat će mnogo više birača nego što se to Čačić i Josipović nadaju.

I. Hrstić: Čačić je tu jedan od onih koji još uvijek imaju nekakvu bazu, pa žele kapitalizirati na makar jednom dobivenom mandatu, jer i to će imati svoju vrijednost u kasnijoj trgovini i na tome se može održati u političkom životu. A interesno će se povezati sa svima onima koji su u sličnoj situaciji.

T. Klauški: Čačić ima računicu s Varaždinom, ali Josipović je svoju računicu pokazao prije devet mjeseci.

A koliki je potencijal Bože Petrova i MOST-a? Mogu li se oni izdignuti iznad lokalne razine i išta napraviti na nacionalnoj? Dopire li njihova poruka o čistom obrazu i odgovornosti do birača i je li to dovoljno?

J. Popović: Pokazalo se da takvi projekti bljesnu i zgasnu. Voditi lokalnu i državnu politiku su dvije različite stvari, pitanje je koga sve Most može okupiti i što će njihov izborni rezultat značiti kada se utopi u ukupni broj saborskih mjesta. Čist obraz i odgovornost bi se trebali podrazumijevati (iako znamo da u Hrvatskoj to za birače nije presudno), a ne biti jedini program. A do sada ništa više osim toga nismo vidjeli. Lijepo je smijeniti na izborima lokalnog šerifa debelog obraza, ali to ne znači automatski imati sposobnosti za operativnu funkciju u Vladi.

T. Klauški: Već se na nekoliko primjera vidjelo da se uspjeh na lokalnim izborima ne mora nužno projicirati i na parlamentarne izbore, tako da je teško predvidjeti što se dogoditi s MOST-om i sličnim listama koje izviru iz lokalnih sredina. Sigurno je da nam na političkoj sceni treba svježe krvi, ideja i ljudi, ali birači će ocijeniti smatraju li ljude iz svojih općina i gradova sposobnim za državnu razinu. Milan Bandić ima isti problem već dulje vrijeme.

Ovih dana opet imamo borbu anketama. Crodemoskop i Crobarometar pokazuju rast SDP-a koji se opasno približava HDZ-u, 2x1 pak trostruku nadmoć HDZ-a...Sjećamo se dobro predsjedničkih izbora i debakla svih anketa koje najčešće demantiraju i lokalni izbori. O čemu se radi, je li tu riječ o različitim, možda i pogrešnim metodologijama ili namjernom falsificiranju, ko što kaže Karamarko?

T. Klauški: Radi se o tome koja je agencija ozbiljna, a ja nekako najviše vjerujem Ipsos Pulsu. Ali to nisu predviđanja izbora, nego registriranje raspoloženja građana. Motivacija birača u anketi i na izborima je potpuno različita. Jer, jedno je pljuvati SDP preko telefona i dati si oduška, a drugo pustiti da SDP izgubi na izborima od HDZ-a. Godinama su se ljudi sramili u anketama reći da su za HDZ, a HDZ je odnosio pobjedu.

I. Hrstić: Kakve god bile, ankete su pogrešne. Možete samo pratiti rezultate jedne ankete kroz dulje razdoblje i uočiti trendove svake pojedine stranke, i onjda to nešto znači. A međusobni odnosi veličina podrški pojedinim strankama i dalje imaju ugrađenu grešku. Fenomen 'stidljivog torijevca' poznat je i u UK. Zato su rezultati HDZ-a u svim anketama za nekoliko postotaka niži nego u stvarnosti. Pogotovo kad i vodeći mediji govore o tome da su HDZ-ovci glupi, neobrazovani i nepošteni. Ljudi onda radije spuste slušalicu. A niti jedna anketa ne otkriva niti koliko je onih koji ne žele dati nikakav odgovor, što je po meni, itekako bitan podatak.

Govore li nam onda ove ankete išta o ishodu izbora? Može li se on predvidjeti ili je situacija potpuno neizvjesna? Što vi mislite, tko će sastavljati iduću vladu?

T. Klauški: HDZ će biti relativni pobjednik, ali pitanje je hoće li sastaviti vladu.

I. Hrstić: Karamarko će sastavljati vladu i napravit će sve što treba da uspije. Osvojena relativna većina snažna je poluga za uvjeravanje.

J. Popović: Bila sam sinoć na Predsjedništvu SDP-a, i nekako prevladava mišljenje da će HDZ dobiti izbore, ali neće moći sastaviti vladu, što znači da će se natezanje nastaviti do zadnjega trenutka. Sve ovisi o tome koliko sitneži skupe i može li im ona donijeti neko mjesto više.

Znači SDP ne vjeruje da će to što Hrvatska raste i sve mjere koje su donijeli – rješenje za švicarac, oprost dugova, vaučeri...pomoći?

I. Hrstić: Da je Milanović uvjeren u pobjedu, ne bi zazivao Karamarka na sučeljavanje, već bi bilo obratno. SDP u rukama ima moć da smanji razliku, to će biti važno i zato se treba boriti do kraja. No, Milanović se još više bori zato da nakon poraza ostane na čelu stranke, zato on ovako grize, zato prelazi granicu civiliziranog nastupa.

J. Popović: SDP-u ili barem boljima u njemu je jasno da su ovo potezi očajnika, ali isto tako znaju da se igra mora odigrati do kraja i da moraju motivirati svoje ljude na terenu. Čak i da nitko ne osporava taj rast, ipak je to na kraju prekasno i premalo. I u SDP-u su svjesni da su omanuli reforme i da su se ponijeli kukavički u mnogim situacijama u protekle tri i pol godine. A sada rade onako kako pravila nalažu: napadaj, hvali se, obećavaj, i pregovaraj sa svima koji bi ti mogli donijeti glas više.

Hoće li Milanović ostati na čelu SDP-a ako izgube?

I. Hrstić: To je zapravo jedino pravo pitanje. Njemu je cilj da razlika bude minimalna. Tada će za krah moći optužiti izdajnike – Holy, Čačića, kogagod. A u stranci je sve počistio i postavio svoje ljude za koje se nada da će mu biti zahvalni i da ih on jedini može zaštititi.

J. Popović: Milanović će učiniti sve da ostane na čelu stranke, ali pitanje je koje i kakve stranke. Naravno da ga unutarstranački protivnici čekaju u slučaju poraza, ali pitanje je i što će njima ostati. Uglavnom, razmjere te trgovine ćemo vidjeti kad vidimo liste.

T. Klauški: Ako izgubi tijesno, ima šanse. Ako izgubi jako, bit će mu teško ostati na čelu SDP-a. Ali, jednom je već izgubio dobivene izbore, zašto bi sad bilo drugačije?

I. Hrstić: Tad je bio na samome početku i nije se moglo samo njega okriviti. Danas se zna što je Milanović i za što je (ne)sposoban.

T. Klauški: Ali danas je to Milanovićeva stranka.

J. Popović: Ali se s druge strane zna i što je HDZ i za što je sposoban. Tako da je za birače koji su neopredijeljeni, ali ne bi htjeli propustiti glasanje, sitaucija prilično nezgodna.

Tko su uopće ljudi u SDP-u koji bi rušili Milanovića?

I. Hrstić: Dovoljno se sjetiti čelnika stranaka koji su u proteklih nekoliko godina morali otići. Rušili su ih njima najbliži ljudi, oni za koje su mislili da će im biti zahvalni. Prošli tjedan sam iz usta visokopostavljenog SDP-ovca za kojeg se smatra da je odan Milanoviću čuo upravo to – da je vrlo upitno može li Milanović preživjeti poraz, bez obzira na nominalnu podršku u vrhu stranke.

J. Popović: To su uvijek isti, nevidljivi ljudi koji su jači na riječima ako ne moraju imenom i prezimenom stati iza njih. Rijeka i Zagreb bi sigurno u takvoj situaciji imali što reći. Uostalom, i Komadina i Picula su se već kandidirali. U svakom slučaju, novi unutarstranački izbori bi imali više od jednog kandidata za predsjednika stranke.

A što je s Karamarkom? Hoće li on opstati ne osvoje li vlast na ovim izborima?

T. Klauški: To je dobro pitanje, jer su velika očekivanja na njegovim leđima. On se već proglasio pobjednikom ovih izbora i zato ih on više ne može dobiti nego samo izgubit. Tada se postavlja pitanje što će biti s njim ako izbubi izbore koje on i njegova stranka već smatraju dobivenim. Poraz će tim biti bolniji i problematičniji. Pitanje je samo tko ga u stranci može rušiti, odnosno koliko je on ovladao HDZ-om da može spriječiti udar na sebe.

J. Popović: I Karamarko je uspješno rastjerao svoju unutarstranačku opoziciju, i on razmišlja što će raditi ako ne bude premijer. Problem je što je najveća kazna za gubitnike izbora mjesto u Saboru.

Ima li u HDZ-u oporbe koja bi ga rušila ako izgube izbore?

J. Popović: Ima nešto sitno, ali nepovezano. HDZ i SDP su u tom dijelu, a ne samo u tom, prilično slični. Ne vole svoje vođe ali ih se boje, cimaju opzicije za sebe i čekaju ternutak koji nikako da dođe...

I. Hrstić: Oni kojima bi to palo na pamet već su otišli iz stranke. Tijesni gubitak Karamarko bi mogao preživjeti. No, uvjerljivi poraz za bilo kojeg čelnika danas bi značio temeljne izbore po načelu jedan čovjek jedan glas.

Koliki su, ustvari, i Milanović i Karamarko uteg svojim strankama? Kako to da su se i HDZ i SDP doveli u situaciju da su im šefovi najlabije karike?

J. Popović: Oni su bili uteg svojim strankama dok iz njih nisu otišli ili su marginalizirani oni koji su davali do znanja da misle drugačije. Sada više nisu uteg nego ogledala svojih stranaka. Obje stranke moraju nakon izbora napraviti svoje izbore (kao uostalom i sve ostale stranke), ali je pitanje tko će birati ta nova vodstva. Svime se može manipulirati, i delegatskim sustavom i varijantom jedan čovjek-jedan glas.

I. Hrstić: Točno, može se manipulirati, ali gubitnik više ne može.

Što bi se nakon izbora moglo događati s manjincima, je li moguće da dođe do podjele među njima ako npr. HDZ uspije pridobiti dio njih? Dosada su uvijek ili kolektivno podržavali vladu ili bili u oporbi...

T. Klauški: Manjinci obično nastupaju zajedno, ali pitanje je na mjestu, tko će koga podržati. Mislim da bi Karamarko mogao imati problem sa Srbima, ali ne znamo što je s ostalima.

I. Hrstić:Nema nikakvog razloga srpske zastupnke unaprijed smještati na jednu ili drugu stranu. Sve ovisi o tome tko im što garantira. Ne bih se tu nadao nikakvoj principijelnosti, nema razloga za nju. Manjici po prirodi stvari moraju podržati vladajuće, jer im je to prirodni interes, nema u tome ništa loše. Jedino ako im ovi ne daju ono što traže, demonstrativno otkazuju podršku.

Što je s krajnjom desnicom (R. Tomašić, Srb), mogu li proći u nekoj od jedinica?

T. Klauški: Meni se čini da je Karamarko učinio sve što treba da usisa što veći dio biračkog tijela kao i političkog profila krajnje desnice. Teško da im tu ostaje prostora.

I. Hrstić: Neke od tih stranaka na nacionalnoj razini su donedavno imale dovoljno glasača da osvoje parlamentarni status. No, sustav je protiv njih.

Mislite li da će Crkva imati neki utjecaj u kampanji?

T. Klauški: Mislim da hoće, ali manji nego što se misli. Zapravo mi se čini da s godinama taj utjecaj blijedi, ako već i ne pada, iako je Crkva svakako politički prisutna.

J. Popović: Crkva se sigurno neće odreći pokušaja, ali izborni rezultati su već pokazivali da taj utjecaj nije onoliki koliko se ponekad misli. No, nikako ga ne treba podcijeniti.

I. Hrstić: Crkva će biti nešto suzdržanija, ali uvijek prisutna. Uostalom, Crkva nisu samo svećenici.

T. Klauški: Neki cijelovi Crkve su za krajnju desnicu, neki za HDZ, neki bježe prema centru i dalje od politike...

Što vi mislite, može li se temeljem postojećih anketa i istraživanja procijenjivati stvarno raspoloženje birača, rejting stranaka i ishod izbora?

Tko će, po vama, pobijediti i hoće li ta pobjeda biti dovoljna za samostalno sastavljanja Vlade?

Jesu li moguća iznenađenja? Može li netko od trećih opcija na ovim izborima poremetiti planove HDZ-u i SDP-u?

Što će se događati u SDP-u i HDZ-u izgube li izbore? Mogu li Milanović i Karamarko preživjeti poraz?

Interakcija

 
UČINIO -> 2,108 68 13 2,361
PRIMIO <- 114 38 16 241

Dostignuća

Vingd 718.00
Bodovi 135.0
Analize 34 118.00
Ankete 221

Ocjene (5)


Respektira (4): IDujas, sthagon, VeNLO, Dirk15


Slaže se (1): roky333


Komentari (3)


Uopće nije u pitanju nad polovična pobjeda HDZ i koalicije. U pitanju je da li će uspjeti skupiti dovoljno ruku u Saboru za donošenje organskih i ustavnih zakona , kao i imenovanje ustavnih sudaca. roky333 0 0 0


Ako Hrvati još ne kuže da im HDZ i SDP kopaju raku u koju trebaju leći, onda neka glasuju za ta dva grobara. Laci 0 0 0


Nakon čitanja imam dojam kao poslije gledanja odličnog Otvorenog, ljudi s vrlo realnim pogledima na stvari,a cijelu priču najbolje oslikava I.Hrstić s 'koalicijom na razini nespremnosti demontiranja izbornog procesa...kao generatorima korupcije' VeNLO 2 0 0

Analiza

nastavak chata s J. Popović, T. Klauškim i I.Hrstićem

11.09.2015. 09:41, Nakon chata: Možemo li predvidjeti rezultat izbora? Tko će sastavljati novu Vladu?

Pa stručnjaci upozoravaju da smo pred bankrotom i mnogi misle da je to dovoljan razlog za postizanje konsenzusa, koalicije nacionalnog spasa... I. Hrstić: Da, stručnjaci kažu, ali vladajuća koalicija sebe je nazvala 'Hrvatska raste'. T. Klauški: A zajedno s njom raste i vanjski dug... I. Hrstić: Koalicija svakako već postoji na razini nespremnosti da se razmontira izborni sustav i upravna podjela koji su u svojoj biti generatori korupcije u Hrvata. J. Popović: E, još kad bismo znali konsenzusa oko čega? Ne bi li to bila samo dodatna podjela mjesta i funkcija koja bi se brzo pretvorila u natezanje tko ima ... više >

  • 4
  • 1
  • 0
  • 3