Analiza

U pismu koje je uputio Janeti Yellen, predsjednici Vijeća guvernera Sustava federalnih rezervi SAD, zamjenik predsjednika američkog Odbora za financijske usluge (Financial Services Committee) zastupničkog doma kongresa Patrick McHenry kaže: „Unatoč jasnoj poruci predsjednika Donalda Trumpa da daje prednost interesima Amerike u međunarodnim pregovorima, čini se da  Federalne Rezerve i dalje pregovaraju međunarodna pravila o regulaciji financijskih institucija s globalnim birokratima u inozemstvu, bez transparentnosti, bez odgovornosti za bilo koga, i bez ovlasti da to čine“. Pismo definira politiku koja Americi daje prioritet i u međunarodnim financijama, i propituje učešće SAD-a u tri međunarodna tijela, Bazelskom odbor za nadzor banaka, Vijeću za financijsku stabilnost i Međunarodnom udruženju osiguravateljnih nadzornih tijela. McHenry napominje da ta međunarodna tijela penaliziraju SAD u područjima kao što su kapitalni zahtjevi, osiguranju, derivatima, te upravljanju sistemskim rizicima i imovinom. McHenry također kritizira nedostatak transparentnosti tih organizacija, te očekuje od svih institucija da podržavaju američku ekonomiju i da propituju sve međunarodne ugovore koje prijete radnim mjestima u Americi.

Ovo pismo je važno iz dva razloga. Prvi je taj što stavlja američku centralnu banku na mjesto koje joj pripada, odnosno priznaje njenu neovisnost po pitanju monetarne politike, ali ne i u postavljanju američkih ciljeva, te spada u jedno od najjasnijih političkih direktiva jednoj centralnoj banci. Drugi razlog je njegova poruka, kako je doba (bar što se Amerike tiče) globalne financijske suradnje gotova, jer ako SAD-e budu smatrale da međunarodna financijska koordinacijska tijela više ne djeluju u interesu SAD-a, ove institucije će izgubiti na svojoj važnosti.

Postoji li sličnost između ovog pisma i predsjedničinog predstavljana preporuka njenog Vijeća za gospodarska pitanja? Naglašavajući kako cilj preporuka nije ulaziti u izvršne ovlasti Vlade Republike Hrvatske, već biti konstruktivan partner u postizanju zajedničkog cilja, Predsjednica je, između ostalog, preporučila i ulazak u eurozonu uz paralelni, postupni, dobrovoljni i tržišno stimuliran proces jačanja pozicije domaće valute u domaćem gospodarstvu. Također je naglašena važnost jačanja uloge domaće valute kroz aktivniju monetarnu politiku i monetarnu ekspanziju u granicama tolerirane umjerene deprecijacije kune u odnosu na euro za 2% godišnje u razdoblju od 5 godina. Pa ipak, Predsjednica nije ovom preporukom svog Vijeća ušla u izvršne ovlasti Vlade, već u neovisne ovlasti HNB-a i njenog guvernera Vujčića, čiji se sljedeći mandat, kao vrlo važno političko pitanje, već duže vrijeme razmatra u HDZ-u. Ako postoji sličnost u činjenici da ni Predsjednica ne želi ulaziti u pitanja neovisnosti HNB-a, već samo želi tu instituciju postaviti na „svoje mjesto“, a omogućiti da Vlada Republike Hrvatske postavlja ciljeve važnih za državu, oduzimajući tako HNB-u ulogu koja joj ne pripada, onda je možda i jasniji misteriozni put KGK u Ameriku, gdje se sastala s ljudima bliski Trumpu.

Kopirajući Trumpovu politiku „America First“, Predsjednica možda pokušava kopirati i njegovu politiku ekonomskog nacionalizma koja, zbog snažnog globalističkog pokreta, najvjerojatnije neće potrajati, ali bi ipak moglo potrajati puno duže nego što se Trumpovi oponenti nadaju. Ono što bi ipak moglo potrajati, kao Trumpovo nasljeđe, je smanjena uloga središnjih banaka, odnosno međunarodnih financijskih institucija koje preko centralnih banaka nameću svoju globalnu politiku suverenim državama. U tom cilju je guverner Vujčić, kao izrazit predstavnik tih međunarodnih financijskih krugova, postao smetnja, i trebalo bi ga zamijeniti s nekim iz vlastitih redova, s nekim tko možda sudjeluje i u radu Vijeća za gospodarska pitanja, kao na primjer gospođa Martina Dalić.

6

5none5

Bedževi

Interakcija

 
UČINIO -> 555 61 37 1,278
PRIMIO <- 920 164 56 1,791

Dostignuća

Vingd 1,021.00
Bodovi 186.8
Prijedlozi 6 37.00
Analize 176 983.00

Od istog autora

Ocjene (3)


Respektira (3): Grugru, VeNLO, Alumnus


Komentari

Analiza

U pismu koje je uputio Janeti Yellen, predsjednici Vijeća guvernera Sustava federalnih rezervi SAD, zamjenik predsjednika američkog Odbora za financijske usluge (Financial Services Committee) zastupničkog doma kongresa Patrick McHenry kaže: „Unatoč jasnoj poruci predsjednika Donalda Trumpa da daje prednost interesima Amerike u međunarodnim pregovorima, čini se da Federalne Rezerve i dalje pregovaraju međunarodna pravila o regulaciji financijskih institucija s globalnim birokratima u inozemstvu, bez transparentnosti, bez odgovornosti za bilo koga, i bez ovlasti da to čine“. Pismo definira politiku koja Americi daje prioritet i u međunarodnim financijama, i propituje učešće SAD-a u tri međunarodna tijela, Bazelskom odbor za nadzor banaka, ... više >

6

5none5

  • 3
  • 0
  • 0
  • 0

Analiza

Možemo li uspjeti ako ostanemo isti?

04.02.2017. 12:44, Koliko su korisne preporuke s Pantovčaka? Treba li mijenjati tečajnu politiku?

Anemični premijer Plenković, u raskoraku između proklamirane borbe protiv populizma i možebitnog shvaćanja kako je najbolji način borbe protiv bilo čega ustrajnost u provođenju političkog programa s kojim je došao na vlast, pri čemu će otpasti sami od sebe svi populizmi i svi ekstremizmi, dobio je neočekivanu pomoć predsjednice. U vidu preporuka svog Vijeća za gospodarska pitanja. Pogledamo li sastav tog vijeća, vidjet ćemo da se radi dekanima ekonomskih fakulteta, predsjednicima Komora – svakako svojevrsnoj ekonomskoj reprezentaciji ove zemlje.

Upravo zato preporuke tog Vijeća moraju imati znatnu ekonomsku i političku težinu. Kako zbog profesionalnog integriteta članova Vijeća, tako i zbog autoriteta predsjednice, koja je pokrovitelj njihovog rada. Ono što je odmah po predstavljanju preporuka postalo crvena krpa za podizanje mnogih na stražnje noge jest ona o postupnoj deprecijaciji tečaja kune. Dirnulo se u svetu kravu svih hrvatskih politika. Stabilnost tečaja. Dakako da su odmah u medijsku ofanzivu krenuli iz HNB-a s čvrstom porukom: Promjene tečajne politike neće biti.

Argumenti za istrajnost u provođenju dosadašnje tečajne politike su više nego čvrsti – dužni smo dva BDP-a, od toga tri četvrtine u eurima, povećali bismo ukupnu zaduženost u kunama, teret bi platili građani, otvaranje vrata inflaciji. S druge strane zagovornici deprecijacije kažu kako bi porasli prihodi izvoznika, svih onih koji se bave turizmom te da deprecijaciju od 2% godišnje ne bismo ni osjetili. Naviknuli bismo se.

U priči o deprecijaciji ne postoje samo dvije strane, već tri. Treća je ona prof. Garače sa splitskog Ekonomskog fakulteta. On jedini iz predsjedničinog Vijeća nije podržao preporuku o deprecijaciji, smatrajući kako 2% deprecijacije godišnje ne bi proizvelo ništa dobroga, osim što bi se svi naši problemi stabilizirali na većem tečaju. Ostaje pri svom šok modelu iz 2015 – jednokratna devalvacija od 10%, smanjenje PDV-a na 20% s čim bi se amortiziralo povećanje rata kredita većim raspoloživim dohotkom za kućanstva, potaklo izvoz i supstituciju uvoznih proizvoda domaćim. Zasad, ni nakon dvije godine od objave ovog plana prof. Garače, nema odgovora od stručne javnosti, osim onih paušalnih – jooj, samo devalvacija ne. I to govori koliko smo kao društvo duboko u dogmama, nespremni za preispitivanja svojih politika.

Prof. Lovrinović, nesuđeni guverner HNB-a u nekim budućim političkim konstelacijama, primjećuje kako je dobro da se otvara još jedan front za preispitivanje monetarne politike koju provodi HNB.

U svemu ovom oko Preporuka, najbolje se snašao ministar financija Marić: Vi znate da je stav Vlade o pitanju monetarne politike uvijek da je HNB neovisna institucija i sva naša promišljanja monetarne politike su vođeni tom činjenicom.

Da je objava preporuka Vijeća bila vođena tom istom činjenicom, vjerojatno se među preporukama ne bi našla i ova o deprecijaciji, već bi tek negdje uzgred bila spomenuta formulacija o aktivnijoj ulozi HNB-a. A pod tim bi se mislilo na isto. Viceguverner HNB-a Vedran Šošić je ukazao na tu grešku u koracima Vijeća ilustracijom: Ako kancelarka Merkel pokuša sugerirati Europskoj Centralnoj Banci što treba činiti, ECB će učiniti upravo suprotno zato da bi očuvala svoju vjerodostojnost što je temeljni kapital svake centralne banke. Upravo radi očuvanja svog 'temeljnog kapitala' i jesu iz HNB-a krenuli s vidno naglašenom porukom kako nikakve promjene tečaja neće biti. Tom izjavom žele unaprijed spriječiti sve špekulacije s promjenom tečaja, izbjegavanje svih onih intervencija koje bi mogle uslijediti krenu li ljudi kupovati eure u strahu od deprecijacije, krenu li banke osvajati svoj prostor za zaradu u tečajnim trgovinama.

Ako je to stvarno bila greška u koracima Vijeća, onda to govori o političkoj naivnosti članova Vijeća, njihovom nebaratanju političkim metajezikom, dvomišljenju, otkrivanjima samo onih dijelova plana koji će zvučati neutralno. Nije li pak o tomu riječ, onda je pričom o deprecijaciji kune namjerno potopljen cjelokupni rad Vijeća i predsjednicu stavilo u zamišljenu ulogu kancelarke Merkel kojoj ECB prkosi.

Priča o deprecijaciji će se stišati za koji dan, a u preporukama Vijeća za dugoročni gospodarski razvoj je zapravo cijeli paket mjera s kojim se može i mora poboljšati najprije državu samu, a onda i gospodarstvo u njoj.

Činjenica da su na sjednici Vijeća kod predsjednice bili i ministri iz Plenkovićeve Vlade je i naznaka kako je došlo do promjene u svijesti kod izvršne vlasti. Dosadašnji animozitet između Vlade i predsjednice, uvjetovan najprije kohabitacijom s Milanovićem, potom stalnim razilaženjem s Karamarkom, očito se nadrastao. Prisustvo ministara također garantira kako Preporuke neće biti samo medijska predstava, već da će ih ministri sutra ugraditi u rad svojih ministarstava. Pa bismo mogli svjedočiti u skorom vremenu i promjeni paradigme u nastupima političara – umjesto netalasanja i odrađivanja mandata po inerciji, pod utjecajem vanjskih čimbenika, sustavno mijenjati okoštalo zatečeno stanje. Pri čemu neće ostati netaknuta ni monetarna politika, upravo onako kako je u Preporukama naznačeno. Samo što se o tomu neće govoriti na sva zvona. Naprotiv, i dalje ćemo iz HNB slušati o zadržavanju dosadašnje tečajne politike.

Predsjednica s pravom kaže: Hrvatska ima apsolutno sve preduvjete biti bogatom i uspješnom državom i na nama je da te potencijale iskoristimo i provedemo u djelo. A to nećemo ostanemo li isti. Moramo se mijenjati.

6

VeNLO

http://pokretpatriot.com/

Interakcija

 
UČINIO -> 980 37 100 1,639
PRIMIO <- 1,567 315 112 2,997

Dostignuća

Vingd 2,070.00
Bodovi 193.3
Analize 256 2,064.00
Ankete 1

Ocjene (7)


Komentari (7)


Laci, ne znam za narod, ali ja sam se promijenio.Od države ne tražim i ne dobivam ništa, čak ni dječji doplatak, plaćam svoje račune, nisam u minusu i ne bih bio gladan da sutra zatvore sve trgovine.Konkurencija je ogromna i mislim li sačuvati svoj VeNLO 0 0 0


način života, moram stalno učiti, stjecati nove vještine, prilagođavati se vremenu i mijenjati sebe i okolinu na bolje. VeNLO 0 1 0


Hrvatska se mora mjenjati na makrorazini, a ne prilagođavanjem građana na uvjete mikrorazine, ovo je vrijeme kad Hrvatska napokon MORA učiniti nešto za svoj narod, jer narod je za Hrvatsku učinio sve što je mogao Jung-fu 0 0 0


@VeNLO, jedan njemači pionir poduzetništva je rekao: kad bi ozbiljni poslodavci koristili vokabular političara, smatralo bi ih se običnim brbljavcima. Mi trebamo samo prepisati "best practice" uspješnih zemalja i konačno početi "delat" umjesto da još viewer 0 0 0


desetljećima filozofiramo, šta država treba učiniti za nas. Država može puno učiti ako ubrza procese, da aerodrom na Ljošinju već 20 g. čeka na rekonstrukciju, Plomin, Srđ, vojarne i lokacije propalih firmi...dok ovo pišem banka mi mijenja € za 7,38 viewer 1 1 0

Analiza

Možemo li uspjeti ako ostanemo isti?

04.02.2017. 12:44, Koliko su korisne preporuke s Pantovčaka? Treba li mijenjati tečajnu politiku?

Anemični premijer Plenković, u raskoraku između proklamirane borbe protiv populizma i možebitnog shvaćanja kako je najbolji način borbe protiv bilo čega ustrajnost u provođenju političkog programa s kojim je došao na vlast, pri čemu će otpasti sami od sebe svi populizmi i svi ekstremizmi, dobio je neočekivanu pomoć predsjednice. U vidu preporuka svog Vijeća za gospodarska pitanja. Pogledamo li sastav tog vijeća, vidjet ćemo da se radi dekanima ekonomskih fakulteta, predsjednicima Komora – svakako svojevrsnoj ekonomskoj reprezentaciji ove zemlje. Upravo zato preporuke tog Vijeća moraju imati znatnu ekonomsku i političku težinu. Kako zbog profesionalnog integriteta članova Vijeća, tako i zbog ... više >

6

VeNLO

http://pokretpatriot.com/
  • 7
  • 0
  • 0
  • 7

Analiza

Devalvirati valutu može samo monetarno suverena država

04.02.2017. 09:45, Koliko su korisne preporuke s Pantovčaka? Treba li mijenjati tečajnu politiku?

Sukob između politika koje zagovaraju takozvanu financijsku stabilnost, po kojoj kuna mora biti strogo vezana za euro, i drugih, koji traže realnu tržišnu vrijednost kune, je u osnovi sukob između uvoznika i izvoznika. Pri tome, monetarna politika koja je na snazi od nastanka kune, kroz metodu "uvoza stabilnosti cijena", s jedne strane uporno pogoduje uvozničkom lobiju, s druge šteti hrvatskom izvozu, a s treće stvara eurizaciju hrvatskih dugova i štednje.

 2017. je godina unutar koje se moraju donijeti nove odluke, jer se unutar ove godine mora desiti ratifikacija ključnog europskog ugovora fiscal compact. Konkretno to znači ili će se uspjeti u Europi donijeti novi instrumenti, koji su različiti od fiscal compact, tako da se investicije odvoje od ugovora stabilnosti, ili će se eurozona urušiti sama u sebi. Fiscal compact je prociklički instrument, ako stvari idu loše (a mnogima u EU idu) fiscal compact će ih pogoršati, i obrnuto, tamo gdje sve klizi dobro, fiscal compact će još podmazati. Nastavak politika koje ograničavaju deficit proračuna i koje teže kroz štednju smanjiti javni dug na 60% BDP-a, u uvjetima gdje pola Europe riskira siromaštvo, takozvani pakt stabilnosti pretvorile bi u politički neodrživ pakt gluposti. 

Arhitektura eura predviđa spread, a to je za jedinstvenu valutu prava patologija. Kompletna eurozona je područje ukalkuliranih rizika, stoga i spekulacija. Ne postoji u SAD, Japanu ili Kini spread. Euro se zapravo već rastočio unutar financijskih tržišta jer banke reguliraju Euribor plus spread, pa unutar financijskih transakcija bogatije države imaju daleko bolje uvjete od siromašnijih. Stručnjaci tvrde da unutar financijske ekonomije već postoje euro-lire, euro-marke ili euro-pezete, gdje su stari devizni tečajevi ništa drugo nego današnje razlike između rizika koji postoje između članica eurozone. Europa sa zajedničkom valutom je zapravo financijski podijeljena, unutar Europe nema solidarne raspodjele rizika, tu nema ni u od Unije, već postoje samo metode gdje jači tlači slabijega i određuje mu sudbinu, a to je politički totalno neodrživo.

Quantitative easing je samo posljednji instrument europske monetarne politike bez solidarne raspodjele rizika. Malo tko je primijetio da državne obveznice ne kupuje Europska Centralna Banka, već ih kupuju nacionalne Centralne Banke. Na primjer, 200 i kusur milijardi talijanskih državnih obveznica otkupila je zapravo talijanska Centralna banka. Međutim, recentna izjava guvernera ECB tumači da bi, u slučaju izlaska Italie iz eurozone, Italija morala vratiti ta sredstva. U Italiji, u međuvremenu, nakon što je iscurio u javnost 'tajni' dokument kojeg je jedna talijanska banka (Mediobanca) poslala svojim top klijentima, a koji analizira izlazak iz eurozone i po kome je ovo zadnja godina u kojoj bi izlaskom iz eura Italija mogla profitirati, na svim nacionalnim televizijama razbijena je dogma pa se uvelike raspravlja o izlasku Italije iz eurozone. Pojedini ozbiljni stručnjaci su dobili riječ, pa tumače da quantitative easing nije bio pokušaj pomaganja perifernim članicama eurozone u krizi, ili pokušaj spašavanja eura, već je u suštini to bio jedan kreditni derivat, po kome je talijanska centralna banka prodala svoja osiguranja Europskoj Centralnoj Banci, kladeći se protiv izlaska Italije iz Eura. To je recentnom izjavom, po kojoj se iz eura može izaći, a ulazak u eurozonu više nije nepovratan, Mario Draghi zapravo i potvrdio. Prije nekoliko dana, ured za odnose s javnošću Bankitalie (Centralna Banka) napisao je jedan znakovit twit, ispada da bi se talijanska Centralna banka mogla posipati i pepelom, evo prijevoda:

"Europa je bila rješenje za dugi niz godina, danas je to manje."

Dotakao sam se Italije jer je vrlo jednostavno povući paralelu između Italije i Hrvatske. I hrvatska Centralna Banka je svojom monetarnom strategijom uvoza stabilnosti cijena i eurizacije hrvatskih dugova i štednje, u svakom pogledu izvršila okladu da će eurozona preživjeti. Za staff naše Centralne Banke ne postoji drugi putevi osim ulaska u eurozonu, nema plana B. Ali danas ne postoje ozbiljne države koje ne uzimaju u obzir različite scenarije, stoga su one preporuke Vijeća za gospodarska pitanja Predsjednice republike, koje se odnose na monetarne strategije, više nego bitne i moraju pokrenuti ozbiljnu raspravu unutar monetarno-ekonomske struke. 

Problem koji se uočava je da se kod monetarnih strategija, tipa devalvacije kune, ne može sjediti na dvije stolice, tj. nema polovičnih rješenja. Devalvacija kune može biti samo monetarno suverena odluka, ali monetarnog suvereniteta nema sve dok unutar hrvatskog bankovnog sustava postoji valutna klauzula. Valutna klauzula je stoga hrvatski kompleks broj jedan. Pa ipak, ukidanje valutne klauzule, odnosno konverzija svih bankarskih euro-kredita u kune, nije nikakvo strašilo, kako bi to neki htjeli prikazati. Radi se samo o tome da bi HNB morala preuzeti stručnu odgovornost i platiti taj postupak koliko koštao da koštao njenih deviznih garancija, a politika mora preuzeti odgovornost za svoju ekonomiju i zaštiti svoje suvereno pravo na razvoj, ma kako na to reagirale europske institucije.

Olakotna okolnost za Hrvatsku je što 2017. nije godina ili ili, već to može biti godina razbijanja dogmi eura i ozbiljne rasprave o planu B za hrvatsku ekonomiju. Taj plan mora biti spreman u svojoj cjelovitosti, ukoliko se pokaže kako su se nade eurofila istopile, jer EU ne uspijeva prijeći tih zadnjih nekoliko milja ka istinskoj Uniji. U svakom slučaju, monetarno suverena zemlja je u daleko boljem i sigurnijem položaju kod bilo kakve povijesne odluke o svojoj budućnosti.

5

Jung-fu

...

Interakcija

 
UČINIO -> 287 38 14 813
PRIMIO <- 513 82 29 1,211

Dostignuća

Vingd 767.00
Bodovi 141.1
Prijedlozi 1 0.00
Analize 85 764.00
Ankete 5

Ocjene (7)


Respektira (6): viewer, Alumnus, 5none5, Zagorec, VeNLO, Laci


Ne slaže se (1): RepopeR


Komentari (23)


da se uvijek prigovara.Raznoraznih financijskih,valutinih,kreditinih,..kriza,manija,panika i slomova zadnjih400ili40godina je toliko da im se broja ne može jednostavno ustanoviti.Razborit um zna da nema takve asocijacije koja će takvo što zaštiti.Pa RepopeR 0 0 0


to i jeste razlog da se stalno sustav zaštite,stabilnosti,(između ostalog i spomenuti fiscal compact)..unaprijeđuje i prilagođava.Ne može se na prvi mig krize,mjehura,panike,sloma,.. odmah sve dovoditi u pitanje.Upravo suprotno sad treba biti skupa. RepopeR 0 0 0


Laci, vrijeme nakon II. svj. rata je bilo specifično. Ratovi su se vodili na marginama interesa velikih. Nisu ratovi isklučeni za sva vremena. I I- svj. rat je otpočeo kao incident. Pa se razbuktao u veliki rat. Suverene države u Europi, nisu Boljunac 0 0 0


isto kao ujedinjana Europa sa svojom jedinstveno obrambenom snagom. Tko bi jamčio da Rusija ne će "upasti" u baltičke države. Ili da Srbija ne će "prisajediniti" Republiku Srpsku ? Ako, bi se to zbilo, tko bi se tome suprotstavio ? I koji bi Boljunac 0 0 0


bio sljedeći korak onih koji bi "oslobađali" svoje zemlje ? Povijest čovječanstva je obilježena ratovima. U prvom redu. Ono između ratova bile su pripreme za budući rat. Zar netko misli da je povijest promijenila svoj hod koji ima snagu zakona Boljunac 0 0 0

Analiza

Preporuke predsjednice i njenog goospodarskog Vijeća !

03.02.2017. 21:01, Koliko su korisne preporuke s Pantovčaka? Treba li mijenjati tečajnu politiku?

Budući da je prema izjavi same predsjednice KGK, njeno Vijeća za gospodarska pitanja nema za "...cilj ulaženje u izvršne ovlasti Vlade, već savjetima pomoći u prevladavanju problema i iznalaženje riješenja kako bi se mladi zadržali u domovini, i kako bi se promijenili trendovi u demografiji.", tih sedam (7) prijedloga ovoga Vijeća valja razmatrati u tom kontekstu, što će moja malenkost pokušati učiniti kao slijedi:

Prijedlog br.1:Devalvacija kune

Godišnja devalvacija od 2% tijekom slijedećih 5 godina, to jest do ukupno 10% nakon tog perioda, je monetarno-ekonomska mjera, koja nikada nikoga nije "usrećila" nigdje u svijetu, mada je već bezbroj puta primjenjivana u raznim zemljama, pa i u bivšoj Jugi, s rezultatim akoji su nam svima poznati. A pogotovu je benigno izvršiti devalvaciju za 2 %, jer naša nekonkurentnost i razlog zašto nemamo veći izvoz, nema nikakove veze sa time što je kuna danas 2% "jača" od one vrijednosti za koje Vijeće Predsjednice predlaže da bude nakon devavalvacije od 2%. Svakom proizvodu ili usluzi koja se vani može prodati, a ne prodaje  se radi tobožnje "nekonkurentnosti", može se bez problema smanjiti cijena za 2%, ako je to razlog "nekonkurentnosti, jer toliko rezerve u cijeni uvijek ima.

Prijedlog br.2:Birokratkse prepreke

Prijedlog je toliko općenito formuliran da liči na  običan politički pamflet, jer je jasno da se o prijedlozima za koje je jasno da su neprovedive bez temeljitog "čišćenja" državnog birokratskog aparata, o čenu to Vijeće ništa ne govori.

Prijedlog br.3:Parafiskalni nameti i porezi

Prijedlog za uvođenje poreza na 'grijeh' pokazuje svu "ozbiljnost" razmišljanja u Vijeću.

Prijedlog br.4.;Strukovno obrazovanje

Ovaj prijedlog bez detaljnij erazrade, gotovo napadno liči na ponovno uvođenje "šuvarice".

Prijedlog br.5.:Jačanje izvoza i konkurentnosti

Jedan od rijetkih prijedloga koji ima nakog smisla, jer izravno govori o dokapitalizaciji HBOR-a, i jačanje podrške izvozu-

Prijedlog br.6.: Privlačenje ulaganja

Prijedlog nije neinteresantan, samo još da se zna što bi trebalo znbačiti "soft" poticaj ulafačima ?

Prijedlog br.7.; Kurikularna reforma

Vijeće Predsjednice 'podržava' kurikularnu reformu, kao da ima nekoga koji je protiv nje ? A ako je, zašto Vijeće to ne kaže ?

Na osnovi svega toga, može se zaključiti da su preporuke s Pantovčaka, od strane Vijeća za gospodarska pitanja Predsjednice KGK, običan pamflet. da se tobože vidi odnosno pokaže, da Predsjednica "danonoćno" promišlja što bi trebalo raditi da nam bude bolje, pa je to formulirano kroz prijedloge njenog gospodarskog vijeća.

Nije problem što pstojhi to Vijeće, i što ono donosi neke prijedloge, ali je sasvim jasno da od toga nema neke koristi. Bilo bi puno korisnije da se Predsjednica više angažira na predlaganju mjera za efikasniji rad DORH-a na procesuiranju bezbrojnih priva z akriminal, koje leže po ladicama DORH-a. Time bi pokazala da zaista misli na to da država bude uređenija i da od te veće uređenosti i građani imaju neke koristi. Ovih sedam(7) prijedloga su samo neka vrsta blage i nedjelotvorne "kamilice" za bolest koja zahtijeva kirurške zahvate.

5

Laci

Samo je glupost beskonačna

Bedževi

Interakcija

 
UČINIO -> 758 753 258 4,036
PRIMIO <- 1,016 240 72 2,589

Dostignuća

Vingd 1,250.00
Bodovi 212.4
Prijedlozi 23 6.00
Analize 468 1,216.00
Ankete 330

Ocjene


Komentari

Analiza

Preporuke predsjednice i njenog goospodarskog Vijeća !

03.02.2017. 21:01

Budući da je prema izjavi same predsjednice KGK, njeno Vijeća za gospodarska ... više >