Analiza

Treba li euro postati alternativno sredstvo plaćanja?

24.03.2017. 20:18, Kakvu Hrvatsku trebamo?

Inicijativa Mosta da turisti mogu manje iznose plaćati direktno u Eurima je odmah sa strane ministra financija Marića dočekana na nož, a niti ministar turizma je nije blagonaklono primio, makar je neposredno usmjerena u povećanje zarade od turizma.

Nije to izolirani slučaj. Cijeli je niz nelogičnosti i prepreka poslovanju tvrtki ne samo onih turističkih, a već i površnom analizom u svakoj od njih može se pronaći zajednički nazivnik, a to je održavanje monopola banaka nad svakim segmentom poslovanja u Hrvatskoj. Taj monopol de facto predstavlja „oporezivanje“ svih onih koji svoj prihod ostvaruju u eurima, bilo neposredno, bilo posredno (u ovoj analizi zadržavam se samo na problemu strane valute).

Po našem zakonu, jedino sredstvo plaćanja u Hrvatskoj je kuna. Taj zakon ima neke iznimke kao što je npr. mogućnost plaćanja eurima nedjeljom i praznikom u slučaju kada mjenjačnice ne rade. Postavlja se pitanje zašto se ova mogućnost ne bi mogla ekstenzivnije koristiti?

U ovom kontekstu, budući da nisam ekonomist, rukovodit ću se principom zdravog razuma koji mi govori da zakoni moraju biti takvi da koriste svojim građanima u čije se ime i donose, a ta korist može biti ograničena samo zbog mogućih popratnih pojava koje bi donijele više štete nego koristi. Prilikom donošenja svakog zakona razmatranje pozitivnog doprinosa zakona u odnosu na moguće negativnosti moralo bi biti sastavni dio prijedloga bilo kojeg zakonskog akta. Svjedoci smo da takvih analiza nikada nema ili barem nisu nikada objavljene.

Nema nikakve sumnje da je ograničenje korištenja eura u visokoeuriziranoj zemlji kao što je Hrvatska za Hrvate nepovoljno, jer radi se o zemlji:

- Gdje se umjetno održavanje gotovo fiksnog tečaja kune prema euru opravdava time što je velika većina kredita u stranoj valuti, poglavito upravo euru.

- Gdje je bankama dozvoljeno ugovarati kredite s tzv. valutnom klauzulom, a u stvarnosti to znači kredite u stranoj valuti koji se zatim isplaćuju u kunama da bi se potom vraćali u valuti u kojoj su ugovoreni i to na način da su dužnici obavezni uplaćivati iznos u kunama koji se potom pretvara u odgovarajuću stranu valutu. Postavlja se i pitanje zarađuju li banke i na toj konverziji?

- Gdje se svi veći novčani iznosi uobičajeno iskazuju u eurima, a rijetko u kunama.

- Gdje je štednja u kunama iznimka, a u eurima pravilo.

- Gdje se najveći devizni prihod ostvaruje kroz turizam upravo na hrvatskom ozemlju.

- Gdje se sve veće transakcije između fizičkih, a ponekad i pravnih osoba ugovaraju (upotrebom magičnih riječi: "u kunskoj protuvrijednosti") i izvršavaju u eurima i to u gotovini, budući da su takve transakcije preko računa zabranjene.

Krajnje je vrijeme da se realnost prihvati i omogući da euro i službeno postane alterantivno sredstavo plaćanja, za početak makar u ograničenom opsegu te da se omogući transfer eura između računa fizičkih i pravnih osoba bez potrebe da se euri dva puta konvertiraju i pritom plaćaju bankarske provizije na kupoprodaju deviza.

Realno, uvođenje jednakopravnog statusa eura u odnosu na kunu moglo bi dovesti do nereda pa treba poduzeti razumne mjere da se taj nered smanji na najmanju moguću mjeru. Računi bi se i dalje morali iskazivati samo u kunama, ali uz suglasnost kupca i prodavača mogli bi se naplaćivati direktno u eurima. Kupoprodaja nekretnina ostvarivala bi se prijenosom eura s računa kupca na račun prodavača. Ne vidim u ovome nikakvu prijetnju monetarnoj stabilnosti zemlje, jer se radi samo o prihvaćanju uvriježene prakse koja se u ovom trenutku zaobilazi uz dodatni trošak koji je prouzročen potrebom dvostruke konverzije što bankama donosi nemali prihod. Dakle, osim što bi banke izgubile dio svojih prihoda, sigurno je da bi korist za gospodarstvo (pogotovo izvoznike) i građane bila značajna, pogotovu u okolnostima kada je razlika kupovnog i prodajnog tečaja vrlo velika kao što je ovih dana. Isto tako, ne vidim problem da se plaćanje u eurima regulira na takav način koji bi spriječio zloupotrebe, prvenstveno to spominjem zbog mogućih problema s obračunom poreza u odnosu na tečajne razlike.

Nakon što je, pomalo stidljivo, inicijativa Mosta iznesena, ministar Marić ju je odmah otklonio spominjući zakone koji to onemogućuju. Nije ministar naveo stvarne razloge koji bi priječili ozakonjivanje prakse prihvata eura kao platežnog sredstva, već se samo referencirao na dogmu - namjerno postavljene zakonske prepreke. Podsjeća me to na onu biblijsku: „Nije čovjek radi subote, nego je subota radi čovjeka“. Iz izjave ministra Marića vidi se da je njemu,  jednako kao i onovjekim farizejima, ipak subota važnija od čovjeka.

6

Spektator

Ex praemissis falsis, conclusio falsa.

Interakcija

 
UČINIO -> 325 75 8 453
PRIMIO <- 296 60 24 664

Dostignuća

Vingd 396.00
Bodovi 274.2
Prijedlozi 3 11.00
Analize 41 380.00
Ankete 206

Ocjene (8)


Respektira (7): Zakej, siouxica, plotto, Anyst, Interstellar, 5none5, Alumnus


Slaže se (1): Laci


Komentari (16)


onog koji će služiti interesima mađarske države.Doveo je u red banke u stranom vlasništvu,sredio nepoštene kredite u švicarcima na zadovoljstvo mađarskih dužnika,što naši gmizavci ne mogu jer nemaju kičmu.Uveo bankama porez plotto 1 0 0


porez i tako je postao populist,iza kojeg ne stoji nitko osim mađarskog naroda.A treba li više ?Usput da dodam,pokraj sve te buke,niti jedna velika strana banka u Mađarskoj nije otišla iz te države.Od Mađara možemo puno naučiti i pokušati shvatiti z plotto 0 0 0


zašto smo bili pod njima,a ne oni pod nama.Oni su primjer kako i manji narod može prosperirati i biti nepokoren ako ima samosvjesne .slobodarske građane i isto takvu vlast.Nažalost,bojim se da kod nas nema ništa od toga i da plotto 0 0 0


da dominira podanički korumpirani mentalitet tipa - use nase i podase. plotto 0 0 0


plotto bravo !!!! Nakon tvojih komentara ne ostaje vše što reći, sve si rekao kako je ! Samo umjesto ono "podase" ovi "naši" dopuštaju da ih ovi belosvjetski mangupi sravljaju podase i još uživaju u tome ! Gegutantno ! Laci 0 0 0

Analiza

Medij kakvog trebamo

20.03.2017. 10:00, Kakvu Hrvatsku trebamo?

Ukoliko se nije dogodilo nešto nepredviđeno, dok ovo čitate održava se grandiozni Večernjakov happening 'Hrvatska kakvu želimo' na kojem okupljeni stručnjaci diskutiraju o tome što je Hrvatskoj potrebno da bude, jednostavno, bolja. Ima tu demografa, povjesničara, profesora, gospodarstvenika, ljudi iz obavještajnih krugova, turističkih eksperata i stručnjaka za PR, ima svega, Večernji list je zaista mislio na mnogo sektora kad je okupio ove ljude da pričaju. Ima samo jedan mali problem - ljudi koji su dovedeni da pričaju nisu decison makeri, nemaju nikakve ovlasti donošenja odluka u ovoj zemlji i, stoga, njihovo pričanje ima gotovo nikakav učinak. Sve ono što oni imaju za reći rečeno je milijun puta, svi to znaju, ali tako dugo dok to ne izgovori netko tko donosi odluke, pa onda i sprovede, sve su to samo riječi. 

Možda bi bilo uputnije da je Večernji list krenuo od sebe, kao što bi bilo uputnije da svatko krene od sebe umjesto spektakularnih najava i 'gledanja šire slike'. Možda bi bilo idealno da se Večernji list zadržao na samo jednom problemu Hrvatske i pokušao ga temeljito obraditi umjesto da dovede ljude koji će pričati o svemu, od povijesnih podjela do kurikularne reforme, a na kraju neće reći ništa novo. Koji bi to problem bio kojeg se Večernji mogao uhvatiti, a da je relevantan za to područje? Hm, pa možad problem medija?

Mediji, kažu neki, su četvrti stup vlasti modernih država uz izvršnu, parlamentarnu i pravosudnu. Koliko slobodni i ozbiljni mediji mogu biti ogromni benefit za društvo, sistem neformalnog obrazovanja i prosvjećivanja naroda koji vjeruju više voditelju središnjeg dnevnika nego političaru, toliko mediji pod utjecajem i mediji fokusirani na žutilo i gluposti mogu biti štetni za društvo. Pogodite u koju kategoriju spadaju mediji u Hrvatskoj...

Večernji list, zajedno sa kolegama iz drugih velikih medijskih kuća, su predvodnici pokreta 'Zaglupimo Hrvate'. Umjesto fokusa na ozbiljno novinarstvo, istraživanje i nepristrano izvještavanje, umjesto davanja prostora slobodnomislećim kolumnistima i komentatorima koji mogu ponuditi uvid s kojim se neće svi složiti, ali će svima dat za misliti, Večernji i kompanija najčešće idu linijom manjeg otpora, pružanjem prostora petparačkim piskaralima kojima je 'product placement' bitniji od sadržaja, koji će radije objaviti da je popio Fantu nego da je PDV na tu Fantu danas viši nego je bio, guranjem vijesti koje počinju sa 'Nećete vjerovati što se dogodilo kad...' ili prizivanjem klikova svakodnevnim plašenjem naroda stvarima od kojih mogu dobiti rak koje su, po medijskom tumačenju, zapravo sve stvari koje su ikad izmišljene, osim Chia sjemenki. 

Možda bi bilo bolje da se na današnjem skupu Večernji list odlučio suočiti sa problemom kojeg sami generiraju zajedno sa ostalim medijima, uz pokoji izuzetak. Možda bi se mogli suočiti sa problemom da im naslovnice portala obiluju vijestima o tome kako je neka prevarena supruga izvukla golu ljubavnicu na cestu i prebila ju ko mačku u isto vrijeme kad Agrokor diše na aparatima, a hrvatskom gospodarstvu prijeti kolaps kao posljedica svega što Agrokor predstavlja, o čemu portali 'mainstream' medija izvještavaju u rukavicama, više pokrivajući toplu ljudsku priču Ivice Todorića i njegovog puta od trnja do zvijezda nego analizom i pojašnjavanjem situacije koja očekuje Hrvatsku ako najveći koncern propadne ili promijeni vlasničku strukturu. 

Možda, samo možda, bi urednici velikih hrvatskih medija  mogli sjesti za stol, otvoriti na velikom ekranu naslovnice svojih portala i objasniti narodu kako vijesti koje oni stavljaju u fokus pridonose boljem društvu. Koliko bolji čovjek mogu postati ako saznam kako različiti oblici vagine vode do boljeg seksa? Možda mogu objasniti naciji kako to da gotovo sve veće političke i korupcijske afere u državi otkriva portal poput indexa, nezavisni medij sa niti promilom resursa koje imaju velike kuće, a koji se zapravo financira najviše baš tim 'guzicama i sisama' kojih su puni i 'ozbiljni' mediji. Neka urednici velikih medijskih kuća objasne kako će pogled na Lidiju Bačić u svim mogućim pozama stvoriti bolje društvo kojem očito teže organiziranjem ovakvih simpozija kao ovaj današnji. Najbolje  bi bilo da svatko krene od sebe i suoči se sa problemima iz vlastite ingerencije i koje sam generira. 

Naravno, direktni povod ovakvom tekstu nije neka Mickey Mouse konferencija na kojoj će nekoliko 'faca' jedni drugima stiskati ruku i smješkati se, pokušavati ispasti što dopadljiviji i pametniji, a nakon koje će Hrvatska biti jednako usrano mjesto kakva je bila i prije njihovog dociranja. Povod ovome je situacija u kojoj Večernji list organizira takve evente koji se bave problemima nad kojima nemaju nikakvu nadležnost, a istovremeno puštaju jedan kvalitetan projekt kao Barometar da uvene. Barometar je jedina stvar koja razlikuje Večernji list od hrpe drugih sličnih medija. Istina, Barometar najčešće nema članke koji počinju sa 'morate vidjeti što se dogodilo kad...', nema toliko sisa koliko prosječnom Hrvatu treba da izađe iz kreveta i nešto radi, nema niti autore koji bi besramno propagirali najbolju žvakaću koju su ikad žvakali, ali ima neku vrijednost za određeni broj ljudi koje zanima politika, koje zanima stanje u državi, koje zanima kako njihovi snarodnjaci vide aktualne događaje ili budućnost, pa u nekim slučajevima, zašto ne, čak i prošlost. Uz kvalitenu promociju, podršku, barem polovicu promidžbe koju imaju kuhari amateri iz 3,2,1 kuhaj, koji su simpatični ljudi, ali teško da će domaćim gulašom spremljenim po Špičekovim savjetima ikoga prosvijetliti ili natjerati na razmišljanje, pa čak i neslaganje, Barometar bi okupljao još više kvalitetnih autora, a dopirao do puno većeg broja zainteresiranih. 

Nažalost, Večernji list se okupira naslovima poput 'Hrvatska kakvu trebamo' umjesto da se fokusira na puno užu sliku i razmisli o tome kakve medije trebamo. Trebamo li medij koji će okupiti 10 stručnjaka, postaviti im nekoliko unaprijed dogovorenih pitanja i kasnije ih počastiti domjenkom ili medij koji će u jeku predizbornih kampanja dovesti aktere na chat gdje ih Večernjakovi čitatelji i korisnici mogu pitati pitanja po vlastitom ukusu, naravno, moderirana od stručnjaka sa voljom i iskustvom da sve bude na jednom odgovarajućem nivou. To su imali, ali su zbog nebrige i površnosti pustili da dobar projekt dođe na rub propasti, da osobe koje su bile srce i krv tog portala dignu ruke od svega iz očaja i nemoći. Sve što ostaje je održavanje konferencija koje nikog ne zanimaju i ništa neće riješiti, i hiperprodukcija vijesti o dužinama penisa, trajanju seksa ili količini vode koju treba popiti da vas ne zaboli glava. S takvim Večernjim, kome treba Moje zdravlje ili Penthouse?

(ako se ovaj tekst uspije progurati kroz gužvu tekstova koji veličaju Večernjakovu inicijativu na ovoj temi, samo da ostane rečeno da je ovo oproštajni tekst ovog autora od Barometra ukoliko se ne dogodi nešto spektakularno od strane onih na kojima su sljedeći potezi, uz velike zahvale urednici i prijateljici Siouxici na svim savjetima, potpori i managmentu ukupnog projekta kroz godine)

5

Mac316

Kneel before your master

Bedževi

Interakcija

 
UČINIO -> 88 54 100 783
PRIMIO <- 1,013 285 123 1,828

Dostignuća

Vingd 1,405.00
Bodovi 304.6
Analize 143 1,380.00
Ankete 47

Komentari (25)


Sio je duša Barometra. S njenim odlaskom... a što je čovjek bez duše? S njenim odlaskom, dakle, umire i Barometar. Vjerojatno doslovno, ali sigurno ovaj "naš". Ovakav kakvog ga poznajemo. BorisTraljic 0 0 0


*anje, neću stići niti napisati svoju prvu analizu :( Podrška Barometru, Sio i cijeloj ekipo Grugru 0 0 0


@mac, super tekst. Novinari vecernjeg i drugih tiskovina nisu nepametni, ali moraju pisati po uredjivackoj politici jer im egzistencija ovisi o tome. To je jedan od razloga zasto su clanci ovdje kvalitetniji . Neovisni mediji tesko opstaju. Anyst 0 0 0


@plotto ?? je neki dan spomenuo knjigu Josepha Stiglitza -MMF- cetiri koraka do unistenja koju sam procitala, zgrozena sam. Recept za unistenje malih zemalja- kuharica po istom scenariju kao i kod nas, sve isto napravljeno. Anyst 0 0 0


Da pitaš Plenkovića vjerojatno bi rekao da je taj Stiglitz populista ! Laci 0 0 0