Kako riješiti problem nezaposlenosti i potaknuti razvoj poduzetništva? Kakva nam porezna politika treba? Kako rješavati problem deficita? Kakva je porezna politika najprimjerenija i najbolja za Hrvatsku u ovom trenutku? Imamo li preveliki broj zaposlenih u javnim poduzećima i kako njima upravljati? Treba li privatizirati državna poduzeća i kako upravljati državnom imovinom?

U sklopu projekta „Ja biram – Izbori 2015.“, stranke su nam odgovorile na ova pitanja i tako nam dale uvid u ključne točke svojih gospodarskih politika.

HRVATSKA RASTE (SDP i partneri)

Javna poduzeća

U koaliciji „Hrvatska raste“ ističu kako se u protekle četiri godine znatno unaprijedilo upravljanje državnim poduzećima, posebice što se tiče transparentnosti i odgovornosti uprava te onemogućavanja sukoba interesa. Naglašavaju i odluku da se uprave državnih poduzeća depolitiziraju te da se biraju prema kriterijima stručnosti na javnim natječajima ili uz potporu head-hunting agencija. Isto tako, smanjen je iznos subvencija koje se dodjeljuju trgovačkim društvima iz proračuna zbog čega u koaliciji zaključuju kako javne tvrtke ostvaruju nikad bolje rezultate.

Slažu se, nadalje, s privatizacijom državnih udjela u tvrtkama na tržištu, ali su protiv prodaje strateški važnih tvrtki, osobito Hrvatskih šuma i voda. Djelomično podržavaju i ideju da se propisuju maksimalne plaće menadžerima u javnim tvrtkama.

Javni dug

SDP i partneri djelomično podržavaju tezu da Hrvatska nema velik broj zaposlenih u javnom sektoru, uz napomenu da je ionako veći problem efikasnost, a ne nabujalost sektora. Snažno su protiv radikalnih mjera štednje, a smatraju da je javni dug poželjno smanjivati ili kontrolirati dugogodišnjim koncesijama nad državnom imovinom.

Porezna reforma

„Hrvatska raste“ najavljuje poreznu reformu koja će ići u smjeru rasterećenja plaća i povećanja minimalne plaće kako bi i oni socijalno najugroženiji osjetili reformu. Također, ističu da će se smanjivati stopa PDV-a na pojedine kategorije proizvoda.

Zdravstvo

U SDP-ovoj koaliciji smatraju da su privatni pružatelji zdravstvenih usluga dovoljno dobro zastupljeni u zdravstvenom sustavu. Ističu kako su 80% liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koncesionari. Ugovaranje zdravstvenih usluga u privatnim zdravstvenim ustanovama državni osiguravatelj provodi ograničeno, odnosno, kako objašnjavaju u SDP-u, samo radi smanjenja lista čekanja i povećanja dostupnosti usluga. Žele da takav model ostane i dalje, a kroz zdravstveni turizam planiraju dodatno potaknuti razvoj i privatnog i javnog segmenta. SDP je ostao neutralan prema ideji da HZZO izlazi na financijska tržišta, ali je istaknuo kako u idućem mandatu planira provesti osamostaljivanje dopunskog osiguranja pod kontrolom HANFE, što bi osiguralo opstojnost javnog sustava zdravstva.

Nezaposlenost mladih i poticanje poduzetništva

Ove godine bilježi se rekordan broj korisnika aktivne politike zapošljavanja i novca osiguranog za tu mjeru. Putem programa „Garancije za mlade“ uspostavljen je sustav brze aktivacije i kvalitetnog ulaska mladih na tržište rada. Stručnim osposobljavanjem za rad bez zasnivanja radnog odnosa u posljednje tri godine koristilo se 77.123 mladih, a u SDP-u ističu kako se više od 60% korisnika mjere zaposlilo u roku od šest mjeseci po njezinu isteku. Riješeni su i problemi više od 1500 mladih znanstvenika kojima su istekli statusi znanstvenih novaka, čime je osiguran njihov ostanak u Hrvatskoj. U iduće četiri godine koalicija „Hrvatska raste“ planira uložiti više od 3 milijarde kuna iz europskih fondova u stvaranje boljih i novih radnih mjesta, a pritom će se posebna pozornost usmjeravati na mlade, žene i stariju populaciju.

Poduzetnike će u iduće četiri godine poticati novim, još povoljnijim kreditnim linijama HBOR-a te jamstvenim programima HAMAG-BICRA. Cilj im je dodatno sniziti trošak financiranja investicija te smanjiti ovisnost poduzetnika o kreditima kao glavnom izvoru financiranja razvoja poduzeća. U tu svrhu nastavit će podržavati rad fondova gospodarske suradnje te podržavati osnivanje novih fondova usmjerenih na podršku tehnološki orijentiranim tvrtkama.

DOMOLJUBNA KOALICIJA (HDZ i partneri)

Javna poduzeća

Javna poduzeća treba ustrojiti prema modelu holdinga. u čijoj bi upravi bili najbolji menadžeri, drže u HDZ-u. Potrebno je otklanjanje političkog utjecaja i uspostavljanje jasnih ciljeva i rezultata poslovanja. Funkcioniranje po načelu holdinga, smatra HDZ, omogućit će kreiranje zajedničkog strateškog okvira i ostvariti pozitivne sinergijske učinke (npr. veći investicijski potencijal) u poslovanju. Svoje interese država bi štitila kroz nadzornu funkciju koju bi obavljali stručnjaci i predstavnici različitih političkih opcija. Takvoj depolitiziranoj upravi HDZ ne bi ograničavao plaće, odnosno utvrdio bi im maksimalni fiksni dio plaće, dok bi varijabilni ovisio o kriterijima uspješnosti. Drže da je samo na taj način moguće privući stručan profesionalan kadar u javne tvrtke.

Državne udjele u više u 500 tvrtki, koje nisu od strateške važnosti, HDZ bi privatizirao, dok se prodaji strateških kompanija snažno protivi.

Javni dug

HDZ se protivi radikalnim mjerama štednje kao mjere kontrole rasta javnog duga. Smatra da deficit treba smanjivati fiskalnom politikom usmjerenom na dugoročnu održivost, a ne na kratkoročna fiskalna usklađenja kao što su radikalne mjere štednje. Deficit će se smanjiti povećanjem prihoda do kojeg će doći ostvarivanjem većih stopa ekonomskog rasta te suzbijanjem sive ekonomije i poreznih utaja. Ipak, snažno podržavaju fiskalno pravilo kojim bi se i zakonski ograničio mogući manjak u proračunu koji bi punili i dugoročnim koncesijama nad državnom imovinom.

Porezna reforma

HDZ se snažno protivi porezu na nekretnine. Svoju poreznu reformu vodili bi u smjeru smanjenja opće stope PDV-a i dodatnog snižavanja stope na hranu. Također, smatraju da je potrebno povećanje neoporezivog dijela plaće, odnosno povećanje minimalne plaće kako bi i socijalno najugroženiji osjetili reformu.

Zdravstvo

HDZ se snažno protivi privatizaciji Imunološkog zavoda, a prema većoj ulozi privatnika u zdravstvu te potencijalnom izlasku HZZO-a na financijska tržišta ima neutralan stav.

Nezaposlenost mladih i poticanje poduzetništva

HDZ bi problem nezaposlenosti mladih rješavao od korijena problema, odnosno od obrazovanja. Najavljuju kako će proširiti dualni sustav obrazovanja i time pomoći u rješavanju problema visoke nezaposlenosti mladih i nepostojanja odgovarajućih vještina na tržištu rada. Mlade bi poticajnim mjerama usmjeravali na samozapošljavanje i izlazak na tržište. Sredstvima iz europskog programa „Garancija za mlade“ koristili bi se učinkovitije kako bi se mladima omogućilo dugotrajno zaposlenje, a ne samo kratkoročna socijalna pomoć.

U HDZ planiraju novi gospodarski zamah kojim će se odmah stvoriti okruženje koje otvara nove poslovne mogućnosti. Po dolasku na vlast, započet će odmah sa smanjenjem parafiskalnih nameta i administrativnim pojednostavljenjima u sustavu jer poduzetnicima trebaju moderne, integrirane usluge koje neće trošiti njihovo vrijeme i novac. Razvit će inovativne izvore financiranja kroz stvaranje mreža poslovnih anđela, fondova poduzetničkog kapitala, crowdfundinga i projektnih obveznica. Također napominju da se zalažu za potpunu digitalizaciju državne uprave, čime bi se uklonile zapreke investitorima kod registracije pravnih subjekata i ishođenja dozvola.

Što se tiče monetarne politike, napominju da je ona integralan dio ukupne ekonomske politike te kako je njezin doprinos gospodarskom razvoju zemlje neophodan. Stoga bi dosadašnjem cilju funkcioniranja HNB-a („stabilnost cijena“) kao jednako važan cilj i prioritet dodali „ekonomski rast Republike Hrvatske“.

ŽIVI ZID

Živi zid je snažno protiv privatizacije bilo kojeg državnog poduzeća, bez obzira na to ima li strateško značenje ili je jedna od 500 tvrtki u kojima država trenutačno ima udjel. Vodeće ljude javnih kompanija Živi zid birao bi na natječajima te im ograničio maksimalnu plaću. U svom poslovanju tvrtke u vlasništvu države ne bi se trebale voditi isključivo profitom, već im na prvom mjestu trebaju biti potrebe ljudi jer je došlo vrijeme da čovjek bude na prvom mjestu u ekonomiji.

Javni dug

Deficit se nikako ne smije zakonski ograničavati, a radikalne mjere štednje nikako nisu potrebne, smatraju u Živom zidu. Protive se dugogodišnjim koncesijama nad državnom imovinom i sličnim modelima smanjivanja javnog duga i ne slažu se s tezama kako je hrvatski javni sektor prevelik. Smatraju da se problem loših financija ne smije rješavati rasprodajom imovine već monetarnim mehanizmima. Prema stajalištu ove stranke, poslovne banke trebaju se višestruko jeftinije financirati kod HNB-a, koji bi promjenom tečaja unaprijedio konkurentnost gospodarstva.

Porezna reforma

Živi zid zalaže se za poreznu reformu kojom bi se istodobno postupno smanjio PDV te porez na dohodak. Drže kako je kombinacija smanjivanja poreznog tereta i aktivnije monetarne politike ključ za stvaranje uvjeta za razvoj proizvodne ekonomije. Uz to, snažno su protiv poreza na nekretnine za koji ne misle da je pravedan ili poželjan.

Zdravstvo

Država nikad nije ni trebala pokrenuti proces privatizacije Imunološkog zavoda, smatraju u Živom zidu. HZZO-u ne bi nikada dopustili da novac koji doprinosima ubire od građana ulaže na financijska tržišta. Također smatraju da privatnici u zdravstvu nipošto ne bi povećali učinkovitost sustava.

Nezaposlenost mladih i poticanje poduzetništva

Problem nezaposlenosti mladih Živi zid bi rješavao otvaranjem ureda za projektiranje i konzultiranje, a na fakultetima bi se trebale prepoznavati kvalitetne ideje i inovacije. Tako bi u Živom zidu napravili profitabilne projekte u kojima bi se potom zaposlili mladi ljudi. U ovoj stranci smatraju kako su državno potpomognute privatne inicijative ključ uspjeha, a bespovratna sredstva za njihovo financiranje pronašli bi u središnjoj banci. Za poticanje poduzetništva ključno je pak, drže u Živom zidu, uspostaviti realan tečaj, ukinuti valutnu klauzulu na kredite, smanjiti komunalnu naknadu, pojeftiniti struju i plin industriji te ukinuti parafiskalne namete. Inspekcije bi, prema njihovu stajalištu, trebale imati samo savjetodavnu ulogu, a pravnu sigurnost potrebnu za pozitivnu poslovnu klimu postigli bi lustracijom u DORH-u, sudovima i birokraciji jer je postojeći kadar nesposoban i korumpiran.

MOST

Javna poduzeća

Javnim poduzećima treba profesionalni menadžment koji će na ta mjesta doći javnim natječajima i kojem plaće ne smiju biti ograničene jer ih se onda ne može nagraditi za postizanje odličnih rezultata. Ionako su, smatraju u MOST-u, veći problem visoke otpremnine koje trenutačno nesposobni menadžeri dobivaju pri raskidu svojih ugovora. Djelomično podržavaju privatizaciju državnih udjela u tvrtkama, ali samo u onima koje nisu proglašene strateškima. Kod tvrtki koje ipak idu u privatizaciju, napominju kako bi se koristili modelom IPO-a.

Javni dug

U MOST-u smatraju da prema brojkama hrvatski javni sektor nije velik, ali je izrazito neučinkovit. Veličinu proračunskog deficita zakonski bi ograničili te proveli potrebe mjere štednje jer se samo tako može pod kontrolu dovesti rastući javni dug zemlje. Prema dugogodišnjim koncesijama kao modelu smanjenja javnog duga imaju neutralno mišljenje.

Porezna reforma

U kontekstu aktualnih dvojbi oko porezne reforme, MOST se zalaže i za smanjenje PDV-a i za daljnje smanjenje ili čak ukidanje najveće stope poreza na dohodak. Fiskalne prihode povećali bi porezom na nekretnine koji djelomično podržavaju jer, prema njihovu mišljenju, uvodi red u imovinsko-pravne odnose te će se tako saznati i pravi vlasnici određenih nekretnina. No ističu da bi trebalo izbjeći oporezivanje građana koji imaju samo jednu nekretninu.

Zdravstvo

U MOST-u snažno podupiru stajalište da bi uvođenje privatnog sektora u zdravstvo povećalo efikasnost sustava i smanjilo trošak njegova financiranja iz javnih izvora. HZZO-u bi također dopustili da osniva kreditne ili financijske ustanove koje će ulagati na financijskim tržištima i tako poticati razvoj gospodarstva i osigurati dodatna sredstva za zdravstveni sustav. Ipak, prema privatizaciji Imunološkog zavoda zauzeli su neutralan stav.

Nezaposlenost mladih i poticanje poduzetništva

Rješenje za nezaposlenost mladih treba tražiti u konkurentnijem gospodarstvu i reformi obrazovanja tako da se ono uskladi s tržištem rada. Prepoznaju da sada obrazovni sustav, koji skupo plaćamo, producira ljude koji se ne mogu nigdje zaposliti.

Poduzetništvo bi poticali smanjenjem poreza, smanjenjem parafiskalnih nameta i maksimalnim olakšavanjem propisa za osnivanje tvrtki i obrta. Ističu kako bi povećali učinkovitost i brzinu administracije uvođenjem načela „šutnja je pristanak“. Ako odgovorna uprava ne donese mišljenje, odluku ili drugo rješenje u predviđenom roku, šutnja administracije smatra se pozitivnim rješenjem.

ORaH

Javna poduzeća

Efikasnost javnih poduzeća ovisi o njihovu menadžmentu, smatraju u OraH-u, i zato bi svaku osobu u upravi, nadzornom odboru ili skupštini društva birali javnim natječajem. Za sve državne menadžere mora se uvesti certifikat kao što je to, primjerice, ecoDa u drugim europskim zemljama, a u ORaH-u također smatraju da maksimalna visina njihove plaće mora biti propisana. Menadžeri javnih poduzeća nadalje moraju biti vezani u svojim ugovorima za ključne pokazatelje profitabilnosti poslovanja, tržišnog položaja društva, razvoja ljudskih potencijala i tehnologija. Evaluaciju ostvarenog napretka prema ovim kriterijima ORaH bi obavljao kvartalno da bi država mogla pravodobno intervenirati, a ne čekati istek mandata.

ORaH se djelomično ne slaže s privatizacijama javnih tvrtki, kako onih strateških tako i ostalih 500 u kojima država ima udio.

Javni dug

ORaH se zalaže za uravnotežen proračun, a definirao bi i preventivne mehanizme za sprečavanje narušavanja fiskalnog pravila, kao što su novčane kazne ili automatska smjenjivanja s pozicija osoba koje se na pravilo ogluše. Reformirali bi metodologiju izrade proračuna i preusmjerili fokus s tabličnog na projektni proračun, kao što je to u skandinavskim zemljama, u kojem se javnim novcem upravlja na osnovi ključnih projekata i programa, što bi dovelo i do održivog upravljanja javnim dugom.

Ova se stranka također djelomično slaže s tezom da je u Hrvatskoj javni sektor prevelik, a do uravnoteženog proračuna došli bi i znatnijim mjerama štednje. No javni dug nikako ne bi rješavali davanjem u koncesiju državne imovine.

Porezna reforma

ORaH se zalaže za drastično smanjivanje oporezivanja rada te povećano oporezivanje kapitala, uključujući i nekretnine. Prije uvođenja poreznih reformi ova stranka bi osigurala minimalne zakonske i ekonomske preduvjete za njihovu provedbu (npr. racionalizaciju javne uprave, reformu porezne uprave) koji bi kompenzirali manjak (para)fiskalnih prihoda. Uveli bi također nove forme obračuna poreza na dobit poput konsolidiranog oporezivanja na razini grupe te poticanje financiranja kroz vlastita kapitalna ulaganja (npr. oslobađanje plaćanja poreza na dobit u prve dvije do tri godine ako je u poduzeće investiran vlastiti kapital, a ne bankovni kredit). Isto tako, nagrađivali bi porezne obveznike koji uredno ispunjavaju svoje obveze i uveli pakete poreznih olakšica za „start-up“ poduzetnike te one koji zapošljavaju u ekološkim proizvodnim djelatnostima.

Zdravstvo

ORaH se snažno protivi bilo kakvoj privatizaciji Imunološkog zavoda, a protivi se i uvođenju privatnog sektora u zdravstvo. Isto tako ne slaže se s idejom da HZZO ima mogućnost izlaska na financijska tržišta.

Nezaposlenost mladih i poticanje poduzetništva

Nezaposlenost mladih ORaH bi rješavao konkretnim mjerama, kao što su pokretanje zaklade za zapošljavanje mladih, donošenje nacionalne strategije za razvoj ljudskih potencijala te izrada nacionalnog programa za zapošljavanje mladih kroz uvođenje socijalno osjetljivih mjera za minimalno dvogodišnje zapošljavanje mladih kojim će se osigurati povrat dijela javnih investicija u obrazovanje. Isto tako, uveli bi i karijerno savjetovanje u obvezno obrazovanje te obveznu stručnu praksu u srednje strukovne škole i visokoškolske studijske programe.

Što se tiče poticanja poduzetništva, predvidjeli su 11 strateških mjera od kojih su neke uvođenje sustava tzv. check listi u izdavanje dozvola i rješenja (smanjenje administrativnih zapreka), potpore svim oblicima poduzetničkih pothvata u svim fazama rasta i u svim okruženjima, stvaranje poticajnih mjera za internacionalizaciju poslovanja, jačanje inovacijskog kapaciteta, potpore stvaranju svih oblika umrežavanja te kapitalizaciji intelektualnog vlasništva u svim sredinama. Provođenjem ovih mjera, smatraju u ORaH-u, poboljšala bi se konkurentnost gospodarstva koju treba dodatno poduprijeti i HNB kroz aktivniju monetarnu politiku.

HDSSB

Javna poduzeća

U HDSSB-u smatraju da je ključno provesti profesionalizaciju uprava svih javnih poduzeća. Zalažu se za liberalizaciju tržišta na kojima javna poduzeća posluju te privatizaciju udjela koje država ima u tvrtkama koje nisu strateške. Restrukturirana i konkurentna javna poduzeća uspješnije bi poslovala i pozitivno utjecala na hrvatsko gospodarstvo. Ipak, u ovoj stranci misle da država mora propisivati maksimalnu veličinu plaće menadžerima koji upravljaju javnim tvrtkama.

Javni dug

Hrvatska treba fiskalno pravilo i zakonom disciplinirati vladu kako bi se onemogućilo neodgovorno financijsko ponašanje i daljnji rast javnog duga. Ova stranka neutralna je prema konceptu radikalnih mjera štednje u proračunu, ali misli da Hrvatska ima veliki javni sektor. Neutralno stajalište ima i oko dugoročnih koncesija kao mjere za smanjivanje velikog javnog duga zemlje.

Porezna reforma

Potrebno je snižavanje opće stope PDV-a i/ili snižavanje stopa na pojedine kategorije proizvoda (primjerice hranu) i u tom smjeru treba ići eventualna porezna reforma u Hrvatskoj. Porez na nekretnine ne bi uvodili jer takva mjera nije pravedna.

Zdravstvo

Imunološki zavod mora ostati u državnim rukama i pokušaj njegove privatizacije bila je pogreška, smatraju u HDSSB-u. Djelomično se također protive i većem udjelu privatnika u hrvatskom zdravstvenom sustavu, kao i izlasku HZZO-a na financijska tržišta kojim bi pokušao oploditi novac kojim raspolaže.

Nezaposlenost mladih i poticanje poduzetništva

HDSSB smatra da je potrebno smanjiti doprinose na plaće mladih zaposlenih osoba. Tvrtke bi oslobodili plaćanja doprinosa za svakog novozaposlenog na neodređeno vrijeme u definiranom vremenskom razdoblju - 100% u prvoj godini, 75% u drugoj godini, 50% u trećoj godini, 25% u četvrtoj godini. Uz to, u ovoj stranci smatraju da država mora snažnije stipendirati obrazovanje mladih za deficitarna zanimanja.

Poduzetništvo treba poticati prema konkurentskim prednostima određenih hrvatskih regija, smatraju u ovoj stranci. Na regionalnim razinama tako bi poticali umrežavanje malih i srednjih poduzetnika i obrtnika u klastere kako bi uspješno nastupili na globalnom tržištu, a ustrajali bi i na kvalitetnijem obrazovanju radne snage i upotrebi naprednih tehnologija. Razvijali bi poduzetničke inkubatore, tehnološke parkove i centre za poduzetništvo te omogućili veću dostupnost financijskih instrumenata malim poduzetnicima (jamstvene agencije, fondovi i dr.).

U borbi za veću konkurentnost gospodarstva, prema stajalištu ove stranke, veliku ulogu morala bi odigrati i aktivnija Hrvatska narodna banka.

IDS

Javna poduzeća

IDS se snažno protivi prodaji strateških državnih kompanija, ali djelomično podržava privatizaciju državnih udjela u onim javnim tvrtkama koje nemaju stratešku važnost. U pitanju upravljanja javnim poduzećima u IDS-u smatraju kako ne treba otkrivati „toplu vodu“ nego, kao i razvijene zemlje, primijeniti model novog javnog menadžmenta. Ipak, djelomično podržavaju tezu da država treba upravama javnih tvrtki propisati maksimalnu razinu plaće.

Javni dug

U IDS-u djelomično podržavaju ideju da proračunski deficit treba biti zakonski ograničen, ali ne misle da ga treba smanjivati radikalnim mjerama štednje. Snažno podržavaju dugogodišnje koncesije nad državnom imovinom koje vide kao mjeru za smanjivanje deficita, a smatraju i da je u hrvatskim javnim službama dio zaposlenih višak.

Porezna reforma

Istrijani se ne slažu s tezom da je porez na nekretnine pravedan te ga ne bi uvodili. Poreznu reformu vodili bi u smjeru snižavanja opće stope PDV-a ili samo stopa na pojedine kategorije proizvoda.

Zdravstvo

Država je pogriješila kad nije privatizirala Imunološki zavod ili barem privatnim investitorima ponudila iste uvjete pod kojima ga je poslije dokapitalizirala, smatraju u IDS-u. Djelomično se slažu s tezom da HZZO-u treba dopustiti da pokuša na financijskim tržištima „oploditi“ novac kojim raspolaže te tako osigurati dodatni novac za zdravstveni sustav. Na pitanje bi li veća uloga privatnog sektora u zdravstvu povećala njegovu učinkovitost, u IDS-u su ostali neutralni.

Nezaposlenost mladih i poticanje poduzetništva

Rješavanje nezaposlenosti mladih prema ovoj stranci nemoguće je bez usklađivanja obrazovnih programa s potrebama tržišta rada te poboljšanja poslovne klime u zemlji. U kratkom roku Hrvatska bi trebala ovaj problem riješiti iskorištavanjem svih mogućnosti koje pruža Europska unija, posebice uz pomoć sredstva iz europskog socijalnog fonda. U IDS-u nastavili bi provedbu svih postojećih mjera za zapošljavanje i samozapošljavanje mladih i ojačali ih. Nastavili bi i postojeće programe poticanja poduzetništva, ali uz sugestije i otkrivanje stvarnih potreba struke, kao što se to događa u Istri koja ima najveći udio malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj.

KOALICIJA RADA I SOLIDARNOSTI (BANDIĆ MILAN 365 i partneri)

Javna poduzeća

Koalicija rada i solidarnosti zalaže se za model efikasnog upravljanja javnim poduzećima u kojem politika određuje ciljeve i nadzor, dok je uprava profesionalna s ograničenom visinom maksimalne plaće. Djelomično se slažu s time da Hrvatska treba potpuno privatizirati udjele koje ima u više od 500 tvrtki, ali samo ako one nisu proglašene strateškima.

Javni dug

U koaliciji smatraju da se deficit nikako ne smije zakonski ograničavati. Protive se i radikalnim mjerama štednje jer ne misle da se na taj način treba i može pod kontrolirati rastući javni dug zemlje, a ne slažu se nikako ni s dugogodišnjim koncesijama državne imovine. Ipak, djelomično se slažu s tvrdnjom da je hrvatski javni sektor prevelik.

Porezna reforma

U kontekstu eventualnih poreznih reformi bliži su ideji smanjivanja PDV-a, a djelomično se slažu s uvođenjem poreza na nekretnine.

Zdravstvo

Bandić Milan 365 i partneri djelomično misle da je država trebala privatizirati Imunološki zavod, odnosno investitorima ponuditi iste uvjete pod kojima je poslije sanirala instituciju. No ne misle da bi veća uloga privatnika u zdravstvu povećala učinkovitost sustava ni smanjila potrebu za izdvajanjima. Isto tako, snažno se protive tome da HZZO ima mogućnost izlaska na financijska tržišta preko svojih povezanih društava.

Nezaposlenost mladih i poticanje poduzetništva

Koalicija kao svoj osnovni cilj ističe povećanje proizvodnje i zaposlenosti općenito. Planiraju poduzetnicima stvoriti uvjete za profitabilno povećanje proizvodnje i broj radnih mjesta, a ako pritom zaposle osobe mlađe od trideset godina starosti, imali bi dodatne olakšice. U stvaranju tih uvjeta HNB bi trebao imati aktivnu ulogu, a koalicija bi poduzetnicima pomagala i otvaranjem tržišta, odnosno pribavljanjem narudžbi te olakšavanjem nabave potrebne tehnologije i kadrova.

USPJEŠNA HRVATSKA

Javna poduzeća

Koalicija „Uspješna Hrvatska“ smatra da javna poduzeća treba prepustiti vrhunskim menadžerima, a politiku zadržati u nadzornim odborima. Vrhunske menadžere platili bi stimulativno, ovisno o ostvarenim rezultatima. Potpuno podržavaju privatizaciju svih državnih udjela u više od 500 tvrtki, ali zadržali bi puno vlasništvo u strateškim kompanijama.

Javni dug

Ova koalicija maksimalni mogući deficit ograničila bi posebnim zakonom jer bi se tako onemogućilo neodgovorno financijsko ponašanje bilo koje hrvatske vlade. Uštede treba, prema njihovu mišljenju, tražiti u javnom sektoru koji je prevelik, čak i radikalnim mjerama štednje, ali uz poštovanje kriterija društvene i ekonomske održivosti. Nemaju ništa protiv modela koncesija kao mjere za borbu protiv rastućeg javnog duga zemlje, ali bi svoje stajalište konačno definirali ovisno o vrsti imovine koja bi se koncesionirala.

Porezna reforma

U kontekstu eventualnih poreznih reformi, ova koalicija povećala bi neoporezivi dio plaće ili čak zakonski minimalac, kako bi je osjetili i oni kojima je to najpotrebnije. Snižavali bi i PDV, a gubitak fiskalnih prihoda riješili bi uvođenjem poreza na nekretnine za koji misle da je djelomično pravedan i poželjan.

Zdravstvo

Uspješna Hrvatska misli da je država trebala provesti privatizaciju Imunološkog zavoda ili barem pred privatne investitore staviti financijske uvjete po kojima je sama na kraju postupila. Djelomično se slažu i s tezom da HZZO treba pustiti da osniva kreditne ili financijske ustanove jer bi se tako poticalo tržište kapitala te eventualno osigurala dodatna sredstva za zdravstveni sustav. Prema većoj ulozi privatnika u zdravstvu zauzeli su neutralan stav.

Nezaposlenost mladih i poticanje poduzetništva

Nezaposlenost mladih može se riješiti samo jačanjem gospodarstva i prilagođavanjem obrazovnog sustava potrebama tržišta rada. U koaliciji drže da mlade valja poticati i na samozapošljavanje, a posebno bi poticali i određene gospodarske sektore za koje se pokaže da svojim rastom znatno utječu i na zapošljavanje mladih osoba.

Poduzetništvo bi poticali bespovratnim sredstvima za dobre poslovne projekte, povoljnim kreditnim linijama za otvaranje tvrtke ili obrta, postupnim širenjem kruga subjekata koji PDV plaćaju po naplati računa (sustav R-2), savjetodavnim službama i edukativnim programima za nove tvrtke i menadžere te kreiranjem obrazovnih programa za pojedine djelatnosti na trošak proračuna za perspektivne grane gospodarstva.

KOALICIJA SPREMNI (HKS i partneri)

Javna poduzeća

Koalicija „Spremni“ djelomično podržava potpunu privatizaciju državnih udjela u više od 500 tvrtki koje nisu strateške. Njih nikako ne bi privatizirali, ali bi im nadzorne odbore i uprave odmaknuli od izvršne vlasti. S druge strane, djelomično podržavaju ideju da država propisuje maksimalnu veličinu plaće menadžerima koji rade u javnim poduzećima.

Javni dug

HKS i partneri nemaju stajalište o tome je li radikalna štednja prava mjera za borbu protiv rastućeg duga i djelomično podržavaju tezu da Hrvatska nema velik broj zaposlenih u javnom sektoru. Isto tako, dugogodišnje koncesije nad državnom imovinom ne smatraju osobito poželjnim modelom smanjivanja javnog duga. Ipak, veličinu proračunskog deficita zakonski bi ograničili da bi se onemogućilo neodgovorno financijsko ponašanje vlade.

Porezna reforma

U dvojbama oko porezne reforme skloniji su podržati snižavanje opće stope PDV-a ili pak snižavanje stope za pojedine kategorije proizvoda. Konzervativci i njihovi partneri također bi povećali neoporezivi dio plaće ili čak zakonski minimalac kako bi i socijalno najugroženiji osjetili reformu, a drukčije bi raspodjeljivali i porez na dohodak. Ne misle da je porez na nekretnine pravedan i poželjan.

Zdravstvo

Ne smatraju da bi uvođenje privatnog sektora u zdravstvo povećalo efikasnost sustava i smanjilo trošak javnog financiranja. Snažno se protive tome da HZZO osniva kreditne ili financijske ustanove koje bi ulagale na financijskim tržištima i tako eventualno osiguravale dodatna sredstva za zdravstveni sustav. Također se ozbiljno protive tezi da je država trebala privatizirati Imunološki zavod ili barem pred privatne investitore postaviti iste uvjete po kojima je poslije sama postupila.

Nezaposlenost mladih i poticanje poduzetništva

Uzroke nezaposlenosti mladih u koaliciji „Spremni“ vide u obrazovnom sustavu. Smatraju da je potrebno poticati edukaciju u deficitarnim zanimanjima, a smanjiti hiperprodukciju onih zanimanja koja sada dominiraju burzom rada. Poduzetnicima bi dali određena porezna rasterećenja u prve dvije ili tri godine radnog vijeka mlade osobe, ali samo ako im ugovor o radu nije kraći od pet godina. Zalažu se i za promjenu sustava poticaja za poduzetnike. Njihovi poticaji bili bi usmjereni na plasiranje robe na tržište, pa bi tako poduzetnicima pomogli u plasmanu robe na tržište kroz otkup i distribuciju. Djelomično podržavaju ideju da HNB treba imati aktivniju ulogu u razvoju hrvatskog gospodarstva.

PAMETNO (MARIJANA PULJAK)

Javna poduzeća

U stranci „Pametno“ smatraju da je potrebno razlikovati javna poduzeća koja djeluju u sklopu tržišne konkurencije i ona koja obavljaju funkciju ponude javnog dobra. Sva ona poduzeća koja imaju tržišnu konkurenciju, poput turističkih kompleksa, Croatia Airlinesa i HPB-a, treba u kratkom roku privatizirati. U drugom slučaju, kada je temeljna infrastruktura javno dobro, poput vodoopskrbe i odvodnje, javnog prijevoza, plinovoda, naftovoda, električne mreže, nužno je razdvojiti infrastrukturu od usluga. Pri tome infrastruktura ostaje u javnom vlasništvu, ali pružanje usluga povezanih s infrastrukturom dopušteno je privatnim tvrtkama pod tržišnim uvjetima. „Pametno“ se također zalaže za parcijalne IPO-ove kod poduzeća koja upravljaju javnim dobrom. Njima bi država ostala većinski vlasnik, a tvrtke bi morale proći proces profesionalizacije, depolitizacije i restrukturiranja. Menadžment u takvim kompanijama birao bi se javnim natječajima, a plaćao prema tržišnim uvjetima te ostvarivao bonuse prema jasnim i unaprijed definiranim kriterijima. Isto tako, ova je stranka protiv dosadašnje prakse uplaćivanja dobiti javnih poduzeća u državni proračun jer se tako ugrožava investicijski ciklus.

Javni dug

Stranaka „Pametno“ zalaže se za uvođenje fiskalnog pravila i zakonsko ograničavanje proračunskog deficita. Djelomično podržava i dugogodišnje koncesije nad državnom imovinom kao mjeru za kontroliranje rastućeg javnog duga. Ova stranka smatra da je u Hrvatskoj velik broj zaposlenih u javnom sektoru, ali veći problem od njihova broja jest efikasnost. Ne zalažu se za otpuštanja nego za bolju organizaciju i povećanje produktivnosti zaposlenika u javnom sektoru.

Porezna reforma

U ovoj stranci smatraju kako se porezna politika može revidirati tek nakon znatnijeg smanjenja proračunskih rashoda, ali na općenitoj razini stranka podržava jednostavni porezni sustav s manjim brojem poreznih stopa. Nisu skloni uvođenju novih poreza, tako ni onog na nekretnine, bez prethodne procjene učinaka.

Zdravstvo

„Pametno“ nema ništa protiv ulaska privatnog sektora u zdravstvo, ali pod uvjetom da država zadrži pretežiti udio u sustavu kroz javno financiranje po načelu solidarnosti te dostupnost zdravstvenih usluga svima pod jednakim uvjetima. Isto tako, smatraju da se treba otvoriti mogućnost ulaganja na financijskom tržištu, ali isključivo po konzervativnim kriterijima koje će propisati država. Nadalje, djelomično podržavaju i tezu da je Imunološki zavod trebalo privatizirati.

Nezaposlenost mladih i poticanje poduzetništva

„Pametno“ podržava postojeći program „Garancija za mlade“ koji se financira iz EU fondova, ali smatra da je to samo jedna mjera koja može dovesti do većeg zapošljavanja. Stvarni oporavak tržišta rada ovisi o poslovnoj i investicijskoj aktivnosti privatnog sektora. Svako rješavanje problema nezaposlenosti mora početi od unapređenja poslovnog okruženja. Okruženja bi unaprijedili smanjenjem administrativnih troškova i liberalizacijom radnog zakonodavstva, kroz smanjenje troškova otpuštanja, uvođenje fleksibilnijeg radnog vremena te ublažavanje rigidnosti kod određivanja plaća. „Pametno“ se također zalaže za uvođenje sustava e-poduzetnika, koji bi podrazumijevao da poduzetnici mogu elektronski obaviti sve administrativne poslove s državom.

Konkurentnost ne bi poboljšavali tjeranjem HNB-a na aktivniju monetarnu politiku. Prema njihovu mišljenju, HNB treba biti potpuno neovisan od svakodnevne politike te osiguravati stabilnost financijskog sustava, što je u konačnici interes hrvatskog gospodarstva.

U IME OBITELJI – PROJEKT DOMOVINA

Javna poduzeća

Javna poduzeća stranka „U ime obitelji – projekt domovina“ ustrojila bi prema korporativnim načelima. Tako bi nadzorni odbori upravama zadali razumljive i mjerljive ključne pokazatelje uspješnosti kroz koje bi se pratila uspješnost kompanije. Godišnji ciljevi nastajali bi na osnovi dugoročnih strategija upravljanja, a uprave koje ih ne zadovoljavaju brzo bi završile sa svojim mandatom. Plaće menadžmenta, kao i odgovornost, u takvim slučajevima mora biti na razini tržišta. Ova stranka djelomično podržava privatizaciju udjela koje država trenutačno ima u više od 500 kompanija, a djelomično se protivi privatizaciji strateških trgovačkih društava.

Javni dug

U ime obitelji ne smatra da je zakonsko ograničenje proračunskog deficita sasvim dobro rješenje za kontrolu javnog duga. Isto tako, ne misle ni da su radikalne mjere štednje do kraja ispravan put za kontrolu proračuna, za što bi se koristili dugoročnim koncesijama nad državnom imovinom.

Porezna reforma

Porez na nekretnine negativno bi utjecao na opterećenje kućanstava, prouzročio bi dodatni pad cijena nekretnina te u ovom trenutku samo pridonio recesijskim trendovima. Poreznu reformu ova stranka vodila bi u smjeru daljnjeg smanjenja ili čak ukidanja najveće stope poreza na dohodak, a predlažu i vraćanje zaštitne kamate na kapital poduzetnika i njezino priznavanje kao porezne olakšice. Ističu kako je zaštitna kamata originalni instrument sustava oporezivanja korporativne dobiti. Što je veći uloženi kapital, uvećan za ostvarenu i zadržanu dobit, to je veća olakšica. Zaštitna kamata ima dvojaku funkciju, njome se priznaje realni trošak uloženog kapitala, kao odbitne stavke porezne osnovice, a s druge strane korigira se za stopu inflacije čime se štiti supstancija (realna kupovna moć uloženog kapitala).

Zdravstvo

Što se tiče odnosa gospodarstva i zdravstvenog sustava, ova stranka ne smatra da bi uvođenje privatnog sektora u ovaj resor povećalo efikasnost sustava i smanjilo trošak javnog financiranja. No smatraju da je država trebala privatizirati Imunološki zavod ili barem pred privatne investitore postaviti kriterije prema kojima je poslije sama postupila. O nastupu HZZO-a na financijskih tržištima preko povezanih društava nemaju mišljenje.

Nezaposlenost mladih i poticanje poduzetništva

Nezaposlenost mladih je izvedeni, a ne osnovni problem. Najbolji lijek za njegovo rješavanje je aktiviranje gospodarske politike koja stimulira rast gospodarstva, izvoz te reindustrijalizaciju Hrvatske. Na taj način kreirala bi se radna mjesta i za mlade, a dodatni poticaj bile bi i olakšice i stimulacije za zapošljavanje mladih. Uz to, u stranci „U ime obitelji – Projekt domovina“ smatraju kako je Hrvatskoj potrebna reforma obrazovanja kojom će se veći naglasak staviti na zanimanja potrebna tržištu. Povećali bi također kvote na sveučilištima za tehnička zanimanja, a smanjili one za društvene znanosti.

Što se tiče poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva, ova stranka ima plan u tri točke. Prvo je pojednostavljivanje regulacije poduzetnika, drugo lakši i jeftiniji pristup kapitalu, a treće snažno poticanje poduzetničke klime. Konkurentnost bi i ova stranka poboljšavala i kroz aktivniju monetarnu politiku središnje banke.

Kako ocjenjujete stavove i programe stranaka o ključnim gospodarskim pitanjima? Tko nudi najbolja rješenja i zašto?

Večernji list, Barometar.hr, Ipsos i Alpheus Public Affairs – tvrtka za analizu javnih politika, okupili su se oko jedistvenog projekta 'JA BIRAM – Izbori 2015.' kako bi građanima omogućili jasan uvid u programe političkih stranaka i mogućnost informiranog donošenja odluke za koga će glasati.