Analiza

Prvi potez Vlade je dobar za one kojima je već i sada dobro !

05.12.2016. 13:03, Dobar ili loš prvi potez Vlade: Što donosi Marićeva porezna reforma?

Uistinu "kozmetičke" korekcije nekih postotaka, koje je ministar Zdravko Marić pretenciozno nazvao Cjelovitom poreznom reformom, ne zaslužuju niti naziv cjelovitih reformi, niti reformi uopće. Što je još tragičnije, ministar Zdravko Marić je dobrim dijelom "branio" ovo što naziva reformom, time da se time olakšava, i čini jednostavnijim obračunavanje poreza ?!

U XXI vijeku, u eri sveopće kompjuterske pohrane i obrade svih podataka, kada se svemirske sonde komjuterski vode do najudaljenijih planeta našeg solarnog sustava, govoriti o tome da treba "olakšati" i "pojednostaviti" obračun poreza, je apsolutno smiješno. Zar se u nas svi koji se bave  obračunom poreza služe olovkom i papirom, kredom i tablom, ili se služe kompjutreima ? Ako se služe kompjuterima onda je apsolutno svejedno da li je način obračuna kompliciran ili nije, kompjuteru je to sasvim svejedno ako radi po dobro sačinjenom programu.

Ako se to pak radi radi ljudi koji ne razumiju način obračuna poreza, onda smo u velikoj gabuli, jer takvi ljudi neće razumjeti način obračuna poreza, kako god im to pojednostavite. Taj "argument" za provođenje porezne reforme ministar Zdravko Marić nije smio ni pomenuti, ako je mislio ostati iole ozbiljna u očima javnosti. No očito njega javnost ne zanima, dapače njega nije ni briga za javnost, on sluša glas samo onih koji su ga tu postavili, a to nisu građani glasači.

U Saboru su mnogi sabornici govorili da se radi o pogodovanju bogatijima, i opet ne vođenju računa o siromašnijima, što je ministar Zdravko Marić kategorički odbio, tvrdeći da je smanjen PDV na dječhje auto sjedalice ?!! Da nije tragičan, rekao bih da je taj argument stupidan, čak cinično provokativan.

Porez na dohodak za dohodke do 17500 kuna je smanjen za 1 % (sa 25% na 24%), a za dohotke veće od toga je porez smanjen za 4% (sa 40 % na 36%), što je jasan pokazatelj o čemu se radi. Onima koji nemaju ili imaju malo "daješ" četiri(4) puta manji "popust" od onih koji imaju puno. No to nije sve, jer 1% manji porez na 10 000 kn je četrdeset puta manji porez na 100 000 kn po stopi smanjenja od 4% ?! Ako ste u grupi "raje" ministar Zdravko Marić vas je" počastio sa 100 kn, a ako ste u grupi bogatijih, ministar Zdravko Marić će vas je počastiti sa 4000 kn ?!

Ono što je suštinski loše i grubo rečeno 'prevarantsko' u cijeloj toj farsi o "Cjelovitoj poreznoj reformi" je to, što se pogodovanje bogatijima u nas pravda time da će oni taj budući svoj ekstra profit ulagati u nova radna mjesta, u razvoj proizvodnje i tehnologije, što je ordinarna neistina, stoput dokazana u svim zemljama diljem svijeta. Ekstra profit dobijen na poklon, kao sada ovom zmarićevskom reformom, nitko ne ulaže u razvoj, već ga sklanja na vlastite osobne, obiteljske i ine račune. Danska ima dokumentirane dokaze, da smanjivanje poreza poduzetnicima nije dovelo do povećanja zaposlenosti i aktivnosti, već je otišlo u povećanje privatnog kapitala. Ekstra profit se izvlači iz sustava, a tekuće poslovanje se pokriva iz tekućeg prihoda.

Ozbiljna  reforma bi bila da je ministar Zdravko Marić i naša Vlada ponudila investitorima besplatne deset, dvadeset ili trideset godišnje koncesije na građevinska zemljišta, oslobađanje od 60 % poreza na dobit i svih onih parafiskalnih nameta koji nemaju veze s njegovim poslovanjem. Ali sve to uz uvjet da se zaposli najmanje tisuću zaposlenika, i posluje tijekom koncesijskog perioda.

Ništa od svega toga ministar Zdravko Marić nije predvidio, nije smislio i nije uradio, već je jednostavno samo pogodovao kliki iz koje je "isklijao", niti ne namjeravajući da učini nešto za većinu Hrvata koji nisu u poziciji da "uživaju" blagodeti te njegove "cjelovite porezne reforme". Čudo je da je uopće pristao da se ne poveća porez za kruh, šećer i lijekove ! No, možda mu je netko došapnuo." Čuj, olabavi malo, da ljudi ne izađu na ulice !". A možda mu je i Todorić došapnuo: "Ne igraj se time, želiš nam smanjiti prodaju kruha ?".

Sve u svemu, ako se po jutru dan poznaje, od Zdravka Marića i ove Vlade nema se što dobro očekivati. Ali je kristalno jasno da će ova Vlada i posebno Zdravko Marić, imati čvrstu podršku Todorića, Tedeschija, Čermaka, Pašalića, Coca-Cole, McDonaldsa, Lidla, Metroa, Bauhausa,...i cijela bankarsko novčarske branše. A njima je očito samo to bitno, 'stoka sitnih zuba' njih ne interesira.

Konačni zaključak bi mogao biti: Prvi potez Vlade (Z.Marića) je dobar, čak veoma dobar za sve one kojima je već i sada dobro, a loš za sve one kojima već i sada nije dobro. Ministar Zdravko Marić i ova Vlada stručno, pozorno i pažljivo dozirajući dezinformacije, pripremaju jednima put zvan Via Fortunata, a drugima put zvan Via Dolorosa. Tko će kojim putem morati hodati-ZNA SE !

5

Laci

Samo je glupost beskonačna

Bedževi

Interakcija

 
UČINIO -> 758 746 258 4,021
PRIMIO <- 1,015 239 72 2,571

Dostignuća

Vingd 1,250.00
Bodovi 223.1
Prijedlozi 23 6.00
Analize 465 1,216.00
Ankete 330

Ocjene


Komentari

Analiza

Prvi potez Vlade je dobar za one kojima je već i sada dobro !

05.12.2016. 13:03, Dobar ili loš prvi potez Vlade: Što donosi Marićeva porezna reforma?

Uistinu "kozmetičke" korekcije nekih postotaka, koje je ministar Zdravko Marić pretenciozno nazvao Cjelovitom poreznom reformom, ne zaslužuju niti naziv cjelovitih reformi, niti reformi uopće. Što je još tragičnije, ministar Zdravko Marić je dobrim dijelom "branio" ovo što naziva reformom, time da se time olakšava, i čini jednostavnijim obračunavanje poreza ?! U XXI vijeku, u eri sveopće kompjuterske pohrane i obrade svih podataka, kada se svemirske sonde komjuterski vode do najudaljenijih planeta našeg solarnog sustava, govoriti o tome da treba "olakšati" i "pojednostaviti" obračun poreza, je apsolutno smiješno. Zar se u nas svi koji se bave obračunom poreza služe olovkom i ... više >

5

Laci

Samo je glupost beskonačna
  • 0
  • 0
  • 0
  • 0

Analiza

Ako biramo ekonomista za, na primjer, ministra financija, tada najprije biramo ekonomski model koji želimo, poslije toga je sve lako jer ekonomisti nisu šutljive ribe i vole se oglašavati, odnosno natjecati se na tržištu rada. Ako pri tome biramo ekonomski model kojeg već imamo, onda to znači da biramo monetarnu, poreznu, gospodarsku i fiskalnu politiku u kojoj se ništa neće mijenjati, i sve najavljene reforme biti će tek puko pretakanje iz šupljeg u prazno. Ako stoga biramo ekonomsku politiku u kojoj se ništa neće mijenjati, ministar financija mora napraviti sveobuhvatnu poreznu reformu u kojoj će broj minusa i plusova biti izjednačen, stvarajući tako dojam reformi, dok je summa summarum rezultat jednadžbe isti, pa je sasvim normalno da će na glasovanju o amandmanima morati ponavljati „Vlada ne prihvaća podneseni amandman“.

Ako znamo da u Hrvatskoj BDP raste već godinu dana, i da je izvor tog rasta turizam, što je logičnije za naše političare, svjesne vremenskog ograničenja svog mandata, doli da turizam, kao gusku koja nese zlatna jaja, povišenim poreznim nametom iskoriste koliko god je moguće kako bi taj varljivi rast „njihovom zaslugom“ bio državnom proračunu što korisniji, ne brinući pri tome što će ostaviti svojim nasljednicima i hrvatskoj budućnosti. Ali njihove zasluge u procvatu hrvatskog turizma nema, kao ni zasluge ijednog našeg ministra turizma, jer je sve posljedica prirodnih ljepota i činjenice da je skup industrija, fakulteta, istraživačkih centara, laboratorija i lobističkih skupina, kojim volimo tepati „vojno-industrijski kompleks“, našla beskrajno tržište za svoje proizvode u nevidljivom neprijatelju zvanom terorizam, pojmu koji je postao povod za rat protiv bilo koga i bilo kada, i beskrajnom „ratu za mir“ koji sije strah, ali ujedno stvara i male oaze „sigurnosti“ za preplašene građane Europe, poput ove naše na obalama hrvatskog Jadrana.

Istina da je turizam varljiva gospodarska grana, ovisna o trendovima, gospodarsko/financijskim situaciji u svijetu, a kao što vidimo, i o sigurnosnom okruženju u kojem egzistira. Istina je također da su ugostitelji i turistički radnici iznimno otporna i snalažljiva sorta, koja je nadživjela i nepovoljnije ekonomske uvjete, te da su i prije imali visoku stopu PDV-a. Pa ipak, glavno je pitanje, što želimo od našeg turizma? Želimo li od njega napraviti brend na svjetskom tržištu poput Italije, Španjolske ili Grčke, brendove koji su manje podložni trendovima, te otporniji na gospodarsko/financijske situacije, a muku muče tek u prisutnosti terorizma. Terorizam je ipak van naše kontrole, pa sutra može prestati ili doći na naše obale, pitanje je dakle hoćemo li iskoristiti povoljnu situaciju te pametnom politikom, kojom ćemo ulagati u našu poljoprivredu, ribarstvo i prehrambenu industriju, jačati turizam te umnožiti njegov prihod, ili jednostavno iskoristi trenutak, i iskorištavati ga po sistemu dok ide-ide, kao što smo to radili s INA-om koja je bila kasica prasica političke elite i deponij njihovog suvišnog kadra, pa dok je išlo, išlo je, kad više nije išlo prodali smo je MOL-u.

Kad bi bili zločesti, mogli bi čak pomisliti da je naš premijer otišao u Ukrajinu stvoriti dodatni vojni antagonizam i dodatnu nesigurnost koji će pomoći našem turizmu, jer nakon što je otišao, Ukrajina je započela s vojnim vježbama koji su prisilili rusku mornaricu da rasporedi vojne brodove oko Krima, baš kao da su, od našeg premijera, dobili nekakvo zeleno svijetlo. Ali nismo zločesti pa to nećemo pomisliti, ono što ipak možemo pomisliti jest da je naša porezna reforma, baš poput stajališta oko Krima, na tragu ekonomskih aktualnosti u Europi.

Potkopavanje legitimnosti ekonomskog i društvenog poretka

Prema istraživanju „Social Justice Indeks 2016“ (Indeks socijalne pravde za 2016) kojeg financira fondacija Bertelsmann, rizik od siromaštva u EU zabilježen prije tri godine je iznosio 7,2%, dok je ove godine skočio na 7,8%, što u prostim brojkama znači da novim par milijuna Europljana prijeti siromaštvo. Zanimljivost ove brojke leži u činjenici koju istraživanje potvrđuje, kako se radi o zaposlenim s punim radnim vremenom, a kako znamo da skoro sve EU države bilježe oporavak od posljednje gospodarsko/financijske krize, možemo ustvrditi da je za taj oporavak zaslužan i porast broja minimalnih i malih plaća, te ostalih promjena kojima je kriza utjecala na tržište rada. S obzirom na to da se Indeks temelji na šest pokazatelja; prevenciji siromaštva, dostupnosti obrazovanja, pristupu tržišta rada, socijalnoj koheziji i nediskriminaciji, zdravlju i međugeneracijskoj pravdi, ispada da je jedan o četiri europskih građana na pragu rizika od siromaštva ili kakvom drugom obliku socijalne isključenosti, pa u EU broj ugroženih građana raste na 118 milijuna. Porast zaposlenih koji primaju malu plaću, pa onda i osiromašenih radnika, posebno zabrinjava istraživače ove studije, pa predsjednik fondacije Aart De Geus kaže „Postotni porast radnika kojima nije dovoljan jedan posao za život, potkopava legitimnost našeg ekonomskog i društvenog poretka“. Danas je u Europi 27% mlađih od 18 godina u riziku od siromaštva, a taj broj raste u mediteranskim zemljama. Ali „Kako na nebu tako i na zemlji“, pa su Hrvati izabrali europsku politiku koja im je donijela „poreznu reformu“ koja će penzionerima povećati mirovinu za 20 kn, što naravno neće biti dovoljno da pokrije troškove poskupljenja osnovnih živežnih namirnica, porast malih plaća za 50 kn (dok one visoke lete u nebo) što također neće pokriti rast troškova. Poreznom reformom stoga kopiramo EU trend obezvređivanja naših plaća i mirovina.

Molitva koju kršćani prvu nauče je „Oče naš“, u kojoj se nalazi fraza „Kako na nebu tako i na zemlji“, ali svi kojima je ova molitva pri srcu moraju znati da ta fraza nije molba u kontekstu „Dođi kraljevstvo tvoje“, već tvrdnja(!), poznata  u tradicija hermetizma, koji je korijen i izvor kršćanske mistike i gnostike „starog svijeta“, kao mudrost koja glasi „Kao gore tako i dolje“, i koju simbolizira mudrac s jednim prstom uperenim u zemlju a drugim u nebo (simbolizam koji koristi i kršćanstvo s čestim prikazom Isusa koji jednom rukom pokazuje svoje srce a dugom nebo), i koja je poznata u raznim simpatičnim narodnim oblicima poput „s kim si, takav si“ ili „kako šef kaže!“. Kad smo stoga na parlamentarnim izborima izabrali europsku politiku, izabrali smo i sve reference takve politike, pa stoga i rizik od siromaštva na koje Social Justice Indeks za 2016 ukazuje.

Da ponovimo stoga gradivo s početka analize. Ako biramo politiku, tada najprije biramo njezin model, poslije toga je sve lako, jer ni političari nisu šutljive ribe i vole se oglašavati, odnosno natjecati se na tržištu rada. Pa kad biramo, nije bitno je li političar zgodan i da li zvuči pametno, da li dijeli našu vjeru i životna uvjerenja (baš kao što nam nije bitno da li naš zubar dobro kuha), već je bitna politika koja stoji iza njega. Ako stoga biramo politiku koju već imamo, onda ćemo dobiti sveobuhvatnu poreznu reformu koja ništa neće promijeniti, već će samo prekopirati ekonomske trendove politike koju smo izabrali, pa kako u EU, tako i u Hrvata, nekim na veselje, drugim za kopanje po  kontejneru.

5

5none5

Bedževi

Interakcija

 
UČINIO -> 555 61 37 1,278
PRIMIO <- 920 164 56 1,791

Dostignuća

Vingd 1,021.00
Bodovi 186.9
Prijedlozi 6 37.00
Analize 176 983.00

Od istog autora

Ocjene (5)


Respektira (4): VeNLO, viewer, siouxica, Jung-fu


Slaže se (1): Laci


Komentari (5)


@5none5, potpuno si u pravu ! A koji ekonomski model zastupaju Zdravko Marić, Martina Dsalić i Plenki, je potpuno jasno. To je model koji će biti na veselje njihovim gospodarima, a drugima će pružati "veseljhe" kopanja po kontejnerima. Laci 0 0 0


stekao sam dojam da kad se ova vladajuća ekipa posve politički izrazi, mnogi će žaliti za Milanovićem.... Jung-fu 0 1 0


A možda je upravo ta 'porezna reforma' koja je slagana u prošloj HDZ-MOST Vladi bila presudna u ponovljenom dobivanju izbora 'reformista i promjenaša'?Jer danas je već opća stvar sutrašnji porez na nekretnine, kao da je riječ o koncenzusu u javnosti. VeNLO 0 0 0


Nije problem dati šansu drugim pol. opcijama, ako se "etablirane" stranke ne snalaze u ovoj situaciji. Međutim, ako pogledamo tko se nudi kao rješenje, počem od B. Grillo, M. Le Pen, G. Wilders, Zlatna Zora, AfD...Možda se pol. vraćamo u 19-o stolje viewer 0 0 0


Zaboravio si povratak Hitleru viewer ?! Danke Deutschland-Deutschland über alles-Wir werden es schaffen ' odzvanja na ovim prostorima dok se naši političari zaklinju da ne mogu ništa jer nam to priječe DIREKTIVE iz fašistoidne EU ! I Putin ha,ha Laci 0 0 0

Analiza

Zdravko Marić i Plenković su lutke na koncu krupnog kapitala !

07.11.2016. 20:06, Dobar ili loš prvi potez Vlade: Što donosi Marićeva porezna reforma?

Dosadanji istupi Plenkovića osim uobičajenih praznih obećanja i bez trunke vidljive empatije za probleme većine Hrvatskih građana, je ukazivalo na to da smo dobili premijera i Vladu čije su najveća briga da oni koji imaju puno ne gube ništa, već dapače da imaju još više, a oni koji nemaju imaju još manje. Ne dirati u dobit, profit i ekstraprofit. ne dirati u banke i tajne račune   po inozemstvu, ne dirati se u pljačkašku  privatizaciju, ne dirati se u DORH, sudstvo, i izvore posvemašnje korupcije, su njihovi prioriteti, a narod ako to ne može podnijeti može otići iz Hrvatske, može živjeti poput bangladeške sirotinje ili može "prileći" u neka od hrvatskih groblja.

Taj se dojam mogao steći iz svih dosadanjih istupa Plenkovića, pogotovu iz njegovog nastupa u Saboru, kada je gotovo prijeteći govorio o tome kako se mora prekinuti sa pogrešnim poimanjem da s nama upravlja netko izvana, ili da nemamo velike koristi od članstva u EU i NATO-u ! Jer, kako reče, on će prekinuti sa time, i redovito će dolaziti u Sabor da nas jadne „bedake“obavještava o istini, koju samo on zna objasniti kako valja, i neće dati da kojekakvi mediji i glasine kvare naše javno mnijenje pogrešnim informacijama i deziformacijama.

No dojam je dojam, može biti i pogrešan, ali kada je g. Zdravko  Marić, ministar financija objavio sadržaj namjeravane sveobuhvatne porezne reforme, i kada je guverner HNB Vujčić onako 'nevoljko' i iznerviran time što e uopće netko u Saboru usudio pitati ga o rdu HNB-a, prigodom podnšenja izvješća o radu HNB hrvatskom Saboru, potvrdilo se da  gore navedeni dojam nije samo dojam, već ozbiljna namjera da se taj dojam pretvori u stvarnost. Zašto ? Pa evo objašnjenja, redom, taksativno i s objašnjenjima.

Prije bilo kakvog objašnjenja valja prvo dati kratki ali znakoviti prikaz strukture hrvatskog društva, da bi se dobio bolji uvid u to koga i kako ova plenkivlada misli slijedećih mjeseci „usrećiti“ svojim reformama. A ta je struktura slijedeća (prema podacima iz DZS RH, iz knjige „Ogledi o hrvatskom društvu, podacima sa Studija socijalnog rada Sveučilišta u Zagrebu, Studija Upravnog odbora FED-a, iz Piketty-evog Kapitala, i iz John Kenetteth Galbaraithovog  Dobrog društva):

Broj stanovnika RH: .................... 4.238.389 osoba

Broj obitelji u RH:........................ 1.252.000 obitelji

Od toga je su:a)150.000 obitelji  SIROMAŠNO sa prihodima do 3.000 kn/mj

                      b)650.000 obitelji  NIŽE KLASE sa prihodima od 3.000 do 5.000                                                         kn/mj

                      c) 300.000 obitelji SREDNJE KLASE sa prihodima od 5.000  do                                                    15.000 kn/mj

                      d) 150.000 obitelji VIŠE KLASE sa prihodia više od 20.000 kn/mj,  

               od kojih  3.000 do 4.000 su obitelji političke elite,

                              1.500 do 2.000 su obitelji vlasnika manjih tvrtki,

                              1.000 do 1200  su obitelji top menadžera,

                                 500 do   600  su obitelji sveučilišnih  profesora 

                                               500 su obitelji uspješnih odvjetnika i sudaca viših                                                       sudova

                                            1.500 su obitelji dobro plaćenih liječnika

dok su ostalih 138.400 obitelji, obitelji uspješnih malih poduzetika i obrtnika, dio pripadnika srednjeg i nižeg menadžementa, suci nižih sudova, dio zaposlenih u javnim poduzećima i sektorima s najvećom plaćom, poput zračne industrije-i njima su obitelski prihodi oko 15.000 do 25.000 kn/mj

                      e) 2.000 obitelji  BOGATAŠA vlasničke klase, krupni kapitalisti                                       s biznisom i imovinom od 15 milijuna kuna na više

Iz gornje strukture stanovništva RH po broju obitelji i njihovim primanjima, je jasno da 3/4 odnosno 75 % obitelji, a time i stanovništva RH, čine SIROMAŠNI, NIŽA KLASA i dio NIŽE SREDNJE KLASE, a1/4 odnosno 25 % obitelji, a time i stanovništva RH, čine pripadnici VIŠE SREDNJE KLASE, VIŠE KLASE I BOGATI !

S druge strane nema razloga pretpostaviti da je naš „kapitalizam“ kakav god bio, nešto jako razičit od svojih zapadnih uzora, pa je opravdana pretpostavka da i u nas 10% obitelji raspolaže sa 90% društvenog bogatstva, a od toga manje od 1% obitelji raspolaže sa 50%, a 9% sa ostalih 40 % duštvenog bogatstva (bogati i dio više više klase), dok sve ostale obitelji, znači dio niže više klase, srednja klasa, niža klasa i siromašni, znači ukupno 90% obitelji raspolažu sa samo 10%  ukupnog društvenog bogatstva !

I time smo došli do krucijalnog pitanja  glede proklamirane porezne reforme: Kome ona „ide na ruku“, a koga će neugodno pogoditi ?

Budući da se predviđa smanjivanje najviših poreznih stopa na dohodak, dobit i PDV, a povećanje poreznih stopa na na kruh, mlijeko, šećer, lijekove i još pokoje artikle koje su bitne za sirotinju, ali ne i za bogate, jasno je da je cijela porezna reforma zamišljena kao proces koji će onima koji IMAJU pogodovati da IMAJU JOŠ VIŠE, a onima koji nemaju  biti će još teže sastaviti kraj s krajem, pogotovu što reformom nisu predviđene nikakove mjere da se obrne dosadnji trend „lova“ na „male ribe“, dok se „velike ribe“ ne diraju. Pripadnici onoga 90%-nog dijela stanovništva, ako se ništa ne promijeni, a neće jer to nije predviđeno reformama, biti će i dalje žrtve  onih 10% bogatih, koji mogu nekažnjeno ne plaćati poreze, prireze, i ne otplaćivati kredite, jer će ih se štititi predstečajnim „nagodbama“, „priskakanjem“ u pomoć državnim jamstvima i „restrukturiranjima“ državnim novcima, te dokapitalizacijama lošega  poduzetništva državnim novcima, bilo u gospodarsko, bilo u bankarskom sektoru.

Gotovo cinično zvuče riječi da će novi PDV „ostaviti 300 kuna u džepu siromašnih i nezaposlenih“, kada se zna da oni u svojim „džepovima“ i nemaju ništa, te da iskustva iz Danske govore da će zbog manjih poreza, oni koji imaju „pune džepove“ imati još više u džepovima, ali da neće radi nižih poreza ništa bitno pojeftiniti, jer  se po iskustvu iz Danske, tako dobiveni ekstra profit ne koristi za korekciju cijena naniže,već se koristi za dodatnu akumulaciju kapitala. Jednostavnije rečeno, primjenjujući ovo iskustvo na naše uvjete, 75% stanovništva od toga neće vidjeti ništa pozitivno, a 25% imućnih će postati još imućniji.

Još ciničnije zvuči tvrdnja da će najsiromašniji građani ovom poreznom reformom na svakih 100 potrošenih kuna uštedjeti 90 lipa PDV-a. To praktično znači da će oni najsiromašniji sa  prihodima do 3000 ku/mj, uštedjeti 30 x 90 lipa, tojest uštedjeti će cijelih 27 kn/mj ?! Pa zacijelo bi više zaradili da prosjače po ulicama naših gradova i sela, nego da se raduju ovoj „milosti“  od plenkivlade. Pri tome oni iz onog „kluba 10%“ ako potroše svojih 20.000 kn mjesečno, uštedjeti će 200 x 90 lipa, znači 180 ku/mj, tojest  gotovo deset puta više od onog siromaha na koga plenkijevci misle. A pošto će isti taj bogatun zaraditi i na smanjivanju PDV-a jer neće smanjivati cijene svojih proizvoda ili usluga, može se pretpostaviti da će od ove porezne reforme  sto ili tisuću puta više zaraditi bogati od onih nebogatih, koji će morati „iskihati“ blagodeti porezne reforme, kroz povećane cijene osnovnih živežnih potreba, komunalnih usluga i još mnogo čega. No ne budimo "nepravedni", moći će siromah da uštede puno jer pojeftinit će sjeme za sjetvu, dječje sjedalice za auto, BMW-i, jahte., nakit i slične potrepštine koje troši "najviše" niža klasa , i klasa siromašnih.

Dodamo li ovome još i osnovno pravilo čikaške škole Miltona Friedmana, da se država najefikasnije razara na taj način da se poduzima sve da joj zaduženost bude što veća, jer će tako biti primorana da smanji državne izdatke, u prvom redu za potrebe socijale, kao što su zdravstvo, mirovine, školstvo i javne usluge, onda je jasno da je ova porezna reforma na toj liniji, jer radi ovih poreznih izmjena neće doći do "utrkivanja" stranih investitora za otvaranje novih radnih mjesta u Hrvatskoj, već će doći do proračunskih manjaka, i ono što čikaški dečki žele- dužničko ropstvo i propadanje svih vidova onoga što čini socijalno osjetljivu državu.

Nazdravlje nam plenkijevska Vlda i porezne reforme, koja će imati za posledicu samo još veći jaz između malog broja bogatih i sve većeg broja siromašnih. Do kada će to "stoka sitnih zuba" moći podnositi je pitanje, kako to Ameri govore, za milijun dolara. A odgovor za sada nitko ne može predvidjeti. Plenkijevci za sada misle da su "stoka sitnih zuna" same ovce, no zaboravljaju da među ovcama ima i ovnova, koji znaju biti veoma opasni, ako su do krajnosti ugroženi.

5

Laci

Samo je glupost beskonačna

Bedževi

Interakcija

 
UČINIO -> 758 746 258 4,021
PRIMIO <- 1,015 239 72 2,571

Dostignuća

Vingd 1,250.00
Bodovi 223.1
Prijedlozi 23 6.00
Analize 465 1,216.00
Ankete 330

Ocjene (7)


Respektira (2): NEKOVARAZDIN, Zenga2


Slaže se (1): NEKOVARAZDIN


Ne slaže se (4): Spektator, Mac316, Niksodus, RepopeR


Komentari (31)


razumije kako ekonomija funkcionira hahaahaaa... Laci 0 0 0


@Mac316, a što se tiče 20 % volova kako ih ti zoveš, koji ne bi mogli u EU proći bolje nego ovdje, pitam te što je naša ekonomska emigracija po tebi-konji ili volovi ? Držim da su većinom "volovi" išli, jer je zahvaljujući našim političarima Laci 0 0 0


vani čak i volovima bolje nego tu. jer vani s ei za "oranje" plaća bolje. A za to da i ovdje nisu plaće bolje nisu krivi "volovi " već političke konjine koje nikako ne možemo otjerati od državnih jasli odakle zobaju na račun znoja "volova" ! Laci 0 0 0


A odakle vam podaci o tim razredima i njihovim zanimanjima? Niksodus 0 0 0


@Nikodemus podaci su na osnovi podataka DZS-a, a sisstematizirani u knjizi "Ogledi u hrvatksom društvu" sociologa sa splitskog Pravnog fakulteta. No pitanje ti je tipično-"nije važan podatak, već odakle ti to znaš ?". Pokušaj provjeriti ?! Laci 0 0 0

Analiza

Zdravko Marić i Plenković su lutke na koncu krupnog kapitala !

07.11.2016. 20:06, Dobar ili loš prvi potez Vlade: Što donosi Marićeva porezna reforma?

Dosadanji istupi Plenkovića osim uobičajenih praznih obećanja i bez trunke vidljive empatije za probleme većine Hrvatskih građana, je ukazivalo na to da smo dobili premijera i Vladu čije su najveća briga da oni koji imaju puno ne gube ništa, već dapače da imaju još više, a oni koji nemaju imaju još manje. Ne dirati u dobit, profit i ekstraprofit. ne dirati u banke i tajne račune po inozemstvu, ne dirati se u pljačkašku privatizaciju, ne dirati se u DORH, sudstvo, i izvore posvemašnje korupcije, su njihovi prioriteti, a narod ako to ne može podnijeti može otići iz Hrvatske, može živjeti ... više >

5

Laci

Samo je glupost beskonačna
  • 2
  • 1
  • 4
  • 31

Analiza

Hoće li loš PR upropastiti solidnu poreznu reformu?

02.11.2016. 14:57, Dobar ili loš prvi potez Vlade: Što donosi Marićeva porezna reforma?

Porezna reforma ministra financija Zdravka Marića pobrala je dobre kritike stručne javnosti, osobito onoga dijela koji ima slične poglede na način vođenja državnih financija, a koji se prvenstveno usredotočuje na osposobljavanje države da vraća svoje dugove. Takav bi pristup između ostaloga trebao dovesti i do jačanja poduzetništva, povećanja zaposlenosti, smanjenja državnog deficita, smanjenja kamata na dug itd, što su sve ciljevi kojima se nema što prigovoriti. Hoće li to, međutim, biti dovoljno, nitko sa sigurnošću ne može reći s obzirom da postoji realna mogućnost da se grčki scenarij kratkoročno izbjegne, ali dugoročno svejedno ostaje latentna opasnost od ponavljanja krize.

Zadatak porezne reforme bio je stvaranje situacije u kojoj će se svi osjećati kao pobjednici. Plaće trebaju narasti, poduzećima treba smanjiti poreznu presiju, a proračun ne smije zbog toga trpjeti. Težak zadatak, posebno uzimajući u obzir naslijeđeni javni dug i potrebu smanjivanja budžetskog deficita, za ostvarenje kojega je netko sigurno morao platiti cijenu.

Relativno površnim uvidom u predložene mjere uočava se nekoliko mjera koje su vrlo brzo postale cilj brojnih kritika. Nažalost, pokazuje se i kako naši političari nisu ništa naučili iz grešaka prethodnika te ponovo iznose većini građana teško shvatljivu reformu bez prethodne pripreme. Obično kritiziram Most zbog nedovoljne pažnje kojom obrazlažu svoja stajališta, ali u ovom slučaju istu, ako ne i veću kritiku upućujem i ministru Mariću. Zašto?

Reforma je vrlo opsežna i odnosi se na razne oblike poreza. Ministar je ispravno napomenuo kako se reforma treba iščitavati u paketu i kako se tek na taj način mogu procjenjivati njeni rezultati. Međutim, prikazati reformu na način da se samo pobroje promjene i ostaviti građanima da sami zaključuju o njenoj kvaliteti, bez da su uz nju priložene i barem okvirne analize s konkretnim primjerima  utjecaja reforme na pojedine sektore i same građane, potpuno je kontraproduktivno. Osobito u situaciji kada za javnu raspravu nema vremena. Nikakvo čudo da je odmah krenula hajka na pojedina rješenja koja prijeti da se reforma ne stigne provesti na vrijeme čime možemo izgubiti još jednu godinu.

Reći će neki, ta novine su bile pune izračuna povećanja plaće za razne visine plaća i dječjih olakšica. Da, ali tu je sve i stalo. I još nešto, zadatak analiziranja prepušten je novinama i novinarima koji žive od prodaje informacija. Jasno je da će ponekad zanemariti dio informacije ako procijene da će to dovesti do zanimljivijeg naslova koji će privući potencijalnog čitatelja. Zato je analize Ministarstvo financija moralo napraviti samo i ponuditi ih javnosti. Tada bi imalo priliku na vrijeme upozoriti na dobre i loše strane promjena te ukazati na razloge zbog kojih dobre strane prevladavaju. Ovako su se doveli u situaciju da moraju post festum objašnjavati o čemu se radi, nakon što je dio javnosti već zauzeo negativno stajalište prema dijelu reforme. Puno je teže ispravljati nečije mišljenje,  nego na vrijeme dati punu informaciju koja mora uključivati i detaljniju analizu shvatljivu svima. Da ne govorim da se ministar, umjesto u ofenzivi, sada našao u defanzivi.

Dakle, trebalo je prije objave reforme identificirati potencijalne neuralgične točke te pripremiti i zajedno s detaljima reforme objaviti i detaljne odgovore na pitanja za koja se znalo da će uskoro biti postavljena.

Znalo se da će ugostiteljski sektor reagirati na povećanje PDV-a za ugostiteljske usluge. No, nije niti u kojem slučaju bilo dovoljno reći da je želja predlagača da turisti snose veći dio troška porezne reforme. Izostala je procjena kako će se povećanje cijena odraziti na turistički posjet, budući da je jasno da je ovogodišnji turistički uzlet puno više posljedica spleta povoljnih okolnosti nego sustavnog rada turističkih djelatnika. Nije objašnjena relacija između povećanja PDV-a i smanjenja poreza na dobit iz čega bi proizašla stvarna bilanca ovoga sektora te se razgovor više ne bi vodio samo oko poreznih stopa već i oko njihovog međudjelovanja. Nije spomenuto Linićevo potpuno nepotrebno uvođenje snižene stope PDV-a za napitke, čime je država potpomagala kompanije kao što su Coca-Cola i slične proizvođače zašećerene vodice (u to ubrajam i golemu većinu tzv. prirodnih sokova). Nije na koncu napomenuto niti da smanjenjem porezne stope na hranu i piće niti jedna cijena u ugostiteljskim objektima nije spuštena niti za jednu lipu pa je za očekivati da vraćanje na staro isto tako neće prouzročiti nikakva poskupljenja. Ovo zadnje, naravno, uzmite sa zrnom soli.

Znalo se da će glavni prigovor izmjenama poreza na dohodak biti usmjeren  na neoborivu činjenicu da oni s malim plaćama od ove reforme neće nimalo profitirati. Ako već nije bilo vremena uz ovu reformu pripremiti i reformu socijalnih transfera kojima bi se pokazala socijalna osjetljivost prema najsiromašnijem sloju građana, barem je trebalo obećati da će se u kratkom vremenu pokrenuti reforma sustava socijalne skrbi najugroženijih i naznačiti njene glavne ciljeve te način na koji će se ti ciljevi postići. Time bi ova kritika bila dovoljno ublažena, iako ne i eliminirana, jer radi se o osjetljivoj temi prikladnoj za populističku kampanju. Izjava (s kojom se inače slažem) da se kroz poreznu politiku ne može voditi i socijalna politika, u ovoj je situaciji nadolijevanje ulja na vatru. Većina javnosti, naime, ne razumije u potpunosti distinkciju između porezne i socijalne politike i populistima nije nikakav problem potpaliti vatru nezadovoljstva. A sve zbog slabog PR-a.

Znalo se da će ukidanje stope PDV-a od 5%, a tu, između ostalih, pripadaju kruh, mlijeko i lijekovi, biti dočekano na nož. Trebalo je odmah dati izračune realnog mjesečnog poskupljenja ovih artikala. Pa bi se vidjelo da bijeli kruh (a 5% PDV odnosi se samo na vrlo ograničen segment tržišta kruha)  na mjesečnoj razini poskupljuje za desetak kuna, a isto toliko i mlijeko (uz potrošnju jednog kruha i litre mlijeka na dan). Trebalo je te iznose staviti u relaciju s nekim drugim troškovima. Kod lijekova je situacija nešto kompleksnija, budući da je većina lijekova koji se propisuju na recept za pacijente besplatna, a samo kod manjeg broja lijekova i pomagala propisano je sudjelovanje pacijenta na koje se naplaćuje PDV. Kritike se sigurno nisu mogle izbjeći, ali dobrom prezentacijom, punom informacijom i ukazivanjem na benefite cjelovite porezne reforme, mogao se fokus usmjeriti na ukupne efekte reforme, umjesto da se dozvoli da se slabije branjivi elementi izoliraju kao točke pogodne za napad.

Znalo se i da će ukidanje poreznog oslobođenja za kupnju prve nekretnine izazvati prijepore. Trebalo je tu mjeru odmah staviti u korelaciju sa snižavanjem opće stope poreza na promet nekretnina, ali i prikazati koliko je ta mjera do sada bila učinkovita i je li stvarno pomogla mladim ljudima u onoj mjeri u kojoj se to percipira s obzirom na brojne prepreke zbog kojih većina njih to pravo  nije uopće mogla iskoristiti.

Svi ovi primjeri pokazuju nužnost uključivanja PR stručnjaka u rad Vlade. Reforma, koliko god bila dobro zamišljena, može pasti ili barem biti odgođena zbog pritiska javnosti te pojedinaca koji na populističkim osnovama nastoje iskoristiti njenu lošu prezentaciju kako bi je napali i time se omilili biračkom tijelu. Ne treba zanemariti niti spinove koje će plasirati pogođene  interesne skupine i one neće nužno ciljati na ono što im ne ide u korist, već će u nedostatku argumenata tražiti način da učinkovito ometu provođenje cijele reforme napadom na bilo koje slabije branjene reformske mjere .  Pri tome je najvažnija percepcija koja se stvara u javnosti, a stvarna istina je u drugom planu. Zato je preventivno djelovanje Vlade  izrazito važno za početno usmjeravanje te percepcije. Zato su kvalitetni odnosi s javnošću od najvećeg značenja za svaku vladu koja želi provesti opsežnije reforme koje neminovno zadiru u mnoge interese i uzrokuju velike otpore. No, važno je uočiti da se na onaj dio otpora koji su uzrokovani nedovoljnom upućenošću, strahom ili jednostavno inercijom, pravilnim pristupom itekako može utjecati. Hoće li Vlada to konačno shvatiti?

6

Spektator

Ex praemissis falsis, conclusio falsa.

Interakcija

 
UČINIO -> 327 75 8 453
PRIMIO <- 296 60 24 664

Dostignuća

Vingd 396.00
Bodovi 166.4
Prijedlozi 3 11.00
Analize 41 380.00
Ankete 206

Ocjene (10)


Respektira (5): Dirk15, Refamolitelj, siouxica, Zenga2, Niksodus


Slaže se (4): Mac316, Alumnus, viewer, Niksodus


Ne slaže se (1): Laci


Komentari (19)


gdje sam već ono čul da bu s novom vlašću i s novim vjetrovima sve super....ili ja jedini imam dejavu efekt. NEKOVARAZDIN 0 0 0


sjećam se legendarnog Čačića (ne izbornika, onog drugog, koji gazi ljude po Mađarskoj i prodaje priče kak je veliki stručnjak), kad je dolaskom na ministarsku funkciju obećaval olakšice i "nove vjetrove", tajfune investicija.....a prvo kaj je napravi NEKOVARAZDIN 0 0 0


je bilo kaj je dozvolil povišenje cijene plina za industriju skoro 30 %. Tak da je dobar dio industrije vezan uz plin (poput ciglarstva ili prouizvodnje crijepa ili umjetnog gnojiva) doslovno uništio.....imate takvih primjera kolko hoćete NEKOVARAZDIN 0 0 0


jer naši političari i njihovi poltroni su uglavnom na ministarskim pozicijama ko slonovi u staklarni...zašto bi ovaj put s ovom vladom bilo drukčije? Netreba imati iluzije....uostalom, prvi potezi pokazuju da im je bitnija Bosna od Hrvatske NEKOVARAZDIN 0 0 0


Tako je NEKOVARAZDIN ! Ostaje nam samo da zapjevamo- Bože čuvaj nam našu sirotinju, a Zdravko Marić i Plenki Vlada se budu pobrinuli da bogatima ne zafali ni lipe sa računa ! Laci 0 0 1

Analiza

Najbolje što Hrvatska ima: političari, birokrati i bankari

31.10.2016. 23:14, Dobar ili loš prvi potez Vlade: Što donosi Marićeva porezna reforma?

Najzvučniji potez nove Vlade i starog ministra financija je bez sumnje najava i konture porezne reforme. Potezi takve magnitude bez sumnje su temeljni identifikator politike koju namjerava voditi Vlada. Stoga nije ni čudo da je od samog predstavljanja reforma stavljena pod povećalo. Kao što je i sam ministar najavio, reforma je opsežna. Zadire u nekoliko vrsta poreza (od poreza na dobit, dohodak, pa do PDV-a), a zamišljene promjene su kompleksne i isprepliću se na više načina. Zato se vrlo lako mogu i predstavljati na više različitih načina, s obzirom na to koji se efekti naglase.

Tako smo već od ministra mogli čuti interpretaciju da će nakon provedene reforme milijun i pol ljudi biti oslobođeno poreza na dohodak. S druge strane, protivnici predloženoga već su reformu sumirali na povećanje plaće najbogatijima, te povećanje cijena najsiromašnijima.

I što je najbolje, i jedni i drugi su u pravu.

Kompletna reforma je jednostavno preširoka, i sa više različitih vrsta poslijedica da bi se obuhvatila u jednom tekstu. Između ostaloga sadrži mnogobrojne poteze koji racionalno pojednostavljuju mnoge detalje u poreznom sustavu. No ja ću se danas koncentrirati na jedan segment porezne reforme za koji jednostavno ne pronalazim racionalno objašnjenje: promjenu najviše stope poreza na dohodak.

Oporezivanje dohotka u Hrvatskoj je progresivno – uostalom kao i u najvećem dijelu Europe, uključujući i razvijene kapitalističke zemlje poput Njemačke, Nizozemske ili Velike Britanije. To znači da se stopa poreza određuje prema visini plaće. Najviše plaće imaju najvišu stopu poreza.  Vlada SDP-a i ministar Lalovac su također na tom području provodili promjene, te su plaće na koje se obračunava najviša porezna stopa od 40% dignuli sa 8800 na 13 000 kuna. Sadašnji je prijedlog taj prag dodatno dignuti na 17 500 kuna, te pri tome stopu sa 40% smanjiti na 36%.

Postavlja se pitanje: zašto?

Na početku da jednostavno eliminiramo raširen mit vezan uz ovu temu, kako Hrvatska izrazito oporezuje visoke plaće, puno više nego li se to radi na zapadu. To jednostavno nije istina. Najviša porezna stopa iznosi primjerice 52% u Nizozemskoj, 43% u Italiji, 45% u Velikoj Britaniji. Njemačka na najveće plaće obračunava 45% poreza, a drugu po redu stopu od 42% obračunava na plaće tri puta veće od minimalne. Tako da se Hrvatski porez od 40% na dio plaće preko 13 000 kuna nikako ne može smatrati pretjerano visokim.

No poreznom se reformom i takva stopa dodatno spušta na 36%, kako bi oni sa plaćama od 20 000 kuna mjesečno dobili još tisuću kuna više.

Standardni odgovor na pitanje čemu takva promjena je – zato da zadržimo i bolje platimo naše stručnjake koji zbog toga bježe iz Hrvatske. Dakle, čisto da rasčistimo ciljeve: jel to sad znači da će se tisuće naših stručnjaka vratiti iz Europe? Hajde, pa da vidimo.

No pri tome nitko, ali baš nitko u javnom prostoru, ne komentira koja je uistinu struktura zaposlenika kojima se na ovaj način značajno povećavaju (već ionako velike) plaće. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u najvišem platnom razredu je tako primjerice pobrojano 1400 zaposelnika u IT industriji, te 1500 ljudi u telekomunikacijama. S druge strane isti podaci govore o 7000 takvih zaposlenika u javnoj upravi. I o 11 500 zaposlenika u financijskom sektoru.

U stvarnosti, struktura zaposlenika sa najvišim primanjima je potpuno drugačija od one koja nam se servira. To nisu pretežito IT stručnjaci, znanstvenici i kirurzi. Ne, apsolutnu većinu ljudi sa najvišim primanjima čine političari, birokrati, bankari i menadžeri u prehrambenoj i prerađivačkoj indistriji (dakle u onoj grani industrije u kojoj rade ljudi s najnižim primanjima). Njih ima više nego svih ostalih zajedno. Vrlo je vjerojatno da te najviše plaće prima više uhljeba smještenih u razne uprave javnih i navodno privatnih firmi, nego li IT stručnjaka.

I iako se ti IT stručnjaci koriste kao smokvin list, koji pokriva informaciju o tome kome će država zapravo dati koju tisuću kuna mjesečno više, opet nitko ne spominje da je deficitarna i poželjna zanimanja moguće zaštititi ciljanim mjerama. Nije potrebno povećati plaću Bohačeku i Petrovu za koju tisuću kuna kako bi se potaknuli IT stručnjaci ili kirurzi.

Još jedan vrlo zanimljiv detalj do sada nije spomenut u javnosti. Naime, najviše plaće kojima se ovom poreznom reformom najviše pogoduje, imaju i ljudi koji odlučuju o donacijama političkim strankama. Tako da na samom početku mandata nove Vlade imamo zanimljiv „deal“: tvrtka stranci donira 100 000 kuna, pa potom država direktoru koji je tu odluku donio, u četverogodišnjem mandatu njegov osobni novčanik podeblja za – 100 000 kuna.

#samoljubav

Kao još jedan od „razloga“ i „prednosti“ takve promjene poreza na dohodak moglo se čuti kako se na taj način porezni sustav – pojednostavljuje. Što bi bilo smješno, da nije ozbiljno izrečeno.

Naime, obračun poreza na dohodak u Hrvatskoj je specifično – budimo iskreni – glup. Na takozvani „bruto“ iznos obračunava se zdravstveni doprinos, čime se formira, opet takozvani „bruto 2“. Nešto što nema valjda nitijedna država na svijetu, osim Lijepe naše. Tu je i obračun doprinosa za mirovinsko, koji se tekođer računa (i isplaćuje) iz „bruto“ iznosa. Ne „bruto 2“, već onog početnog „bruto“ iznosa koji nije bruto opterećenje za poslodavca (to je „bruto 2“). Pa nakon toga slijedi porez obračunat kroz tri progresivne stope, pa potom i prirez, čiji je temelj obračunavanja upravo spomenuti porez.

I sad netko kaže da se smanjenjem sa tri na dvije stope u ovom postupku nešto bitno pojednostavilo? Kome, u 21. Stoljeću, kada to tako i onako odrađuje software? Onaj tko porez nije znao obračunati sa tri stope, neće ga znati obračunati ni sa dvije. A to je 99% zaposlenika. Zato i dobivaju platne liste, pa neće to valjda sami raditi, onako, iz gušta.

Pored svega ovdje spomenutog, treba reći da promjena poreza na dohodak zasjaji u potpunosti tek kada se upotpuni sa drugim poreznim izmjenama i najavljenim politikama. Već je medijski dobro obrađen „Superhik“ efekt porezne reforme, koja s jedne strane značajno povisuje plaće najbogatijima, te u isto vrijeme i poskupljuje osnovne životne namirnice poput kruha i mlijeka, ili pak lijekova.

Kako je do sada najavljivano, novi vrhunac bi reforma mogla doseći promjenama u zdravstvu i uvođenjem „zdravstvene košarice“ ili „standarda“. Time će se osnovni pristup zdravstvenim uslugama ograničiti svima koji nemaju dovoljno novaca kako bi platili „nestandard“. A najbogatiji će upravo promjenom poreza na dohodak dobiti od države novce kojim će lako platiti sve potrebne „nestandardne“ usluge. I još staviti na stranu koju kunu za ljetovanje na Bahamima. Pa neće valjda tim novcima dizati potrošnju (i BDP) u Hrvatskoj – kao sirotinja sa svakom kunom više koja joj završi u džepu.

Sve u svemu, lijepo je vidjeti da je bar jedna osoba zadovoljna predloženim promjenama – bivši ministar financija, Boris Lalovac. HDZ-ov ministar Marić sa porezom na dohodak radi skoro sve što je s njime namjeravao napraviti i Lalovac. Što je dobro, jer je sada Boris, kao voditelj unutarstranačke kampanje Orsata Miljenića, prezauzet „vraćanjem socijaldemokracije“ u SDP. 

Bedževi

Interakcija

 
UČINIO -> 6 6 1 21
PRIMIO <- 67 26 8 126

Dostignuća

Vingd 83.00
Bodovi 97.5
Prijedlozi 1 1.00
Analize 10 82.00
Ankete 44

Ocjene (11)


Komentari (22)


sektora, a ne u drasticnom oporezivanju placa, kako je to tocno rekao Repoper. supersuper 0 0 0


Na premiju od 4.351,20 €, platio sam porez od 1.759,02, crkveni porez 140,72 €, solidarni odbitak (za ex DDR) 96,74 €, mirovinsko 403,33 € (kao da će mi isplaćivati 13 mirovinu, moš mislit) osig. za nezaposlene 6,05 €, netto sa dobio 2.310,96 €. viewer 0 0 0


Iima kalkulatora i relativno je jednostavno napraviti usporedbe.Tako jednostavno možemo pogledati u Njem kalkulatoru kao bi nam izgledala plaća: http://www.parmentier.de/steuer/steuer.htm?wagetax.htm, Irski: http://ie.thesalarycalculator.co.uk/..ʘ͜͡ʘ RepopeR 0 0 0


Poznato je da je porezna reforma alfa i omega svih reformi. Ona je pokazatelj svega standarda, a time i svega zadovoljstva i nezadovoljstva gradjanstva jedne Države. Hoće li ministar Marić biti sposoban sprovesti zacrtanu reformu u djelo, franek 0 0 0


vidjet ćemo. No, za ocijeniti nećiju sposobnost nije samo znati : što se o dotičnome ministru piše u tisku , govori na teveu ili na kojemu je fakultetu diplomirao. Već je bitnije kako se nosi u uvjetima u kojima radi,, podmetanjima koja će ga franek 0 0 0