Analiza

Temeljni dohodak kao odgovor na propadanje socijalne države i rast populizma

02.03.2017. 10:01, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Možemo se do mile volje čuditi rastu populizma u zapadnom svijetu, do besvijesti se zgražati nad izrečenim tvrdnjama populističkih lidera koja, u očima pravovjernih, zatiru dostignute civilizacijske razine. Možemo u nevjerici okretati glavu i kolutati očima nad od naroda izglasanim Brexitom, od naroda izabranim Trumpom, nad rastom popularnosti Marine Le Pen, nad Orbanovoj ustrajnosti. Ali samo oni koji su vlastitom voljom slijepi na sve probleme današnjice, koji uporno okreću glavu na sam spomen problema kojeg je liberalizam izazvao, neće priznati da je rast populizma odgovor na propadanje socijalne države. Teško im je također priznati, mada su svakodnevno toga sve svjesniji, da potisnuti problemi, problemi od kojih okrećemo glavu, stvaraju nove još veće probleme u vidu očiglednog rasta desnog nacionalizma. Nečija je „pravda“ kroz povijest uvijek bila nečija nepravda, pa se u takvoj povijesti nastavljamo vrtjeti u krug bez etične, filozofske i snage same logike, da istinsku pravdu, onu socijalnu, omogućimo svima.

Unatoč globalnim previranjima na početku ovog 21 stoljeća, unatoč snazi globalizma na krilima kapitala i iskrivljenoj ideji socijalističke internacionale, unatoč otporu pokradenih i osiromašenih masa koje relativno dobro detektiraju problem, pa spas traže u nacionalnom identitetu, nacionalnom lideru i zatvorenom tržištu, problem izlaska iz ove političko-povijesne zavrzlame, nikad nije bio bliže rješenju.

Carl Frey i Michael  Osborne s Oxford Martin School su 2013 predvidjeli da se u relativno kratkom vremenu (desetljeće ili dva) može automatizirati 47% radnih mjesta u SAD-u. Predvidjeli su tako inovacije poput samovozećih automobila, s kojim se upravo ovih dana eksperimentira, i koji će ukinuti zanimanja poput taksista i vozača u prijevozu. Automatizacija i robotizacija koji nam olakšavaju posao, nam taj posao i kradu. Nije rijetkost u nekim industrijama da posao kojeg su nekad obavljala sto radnika, danas tek nadgledaju trojca visokostručnih inženjera. Sve neizvjesnija je stoga priroda današnjeg tržišta rada i za visokokvalificirane radnike, a kamoli li za slabo plaćene poslove koji ne zahtijevaju posebne vještine. Dolazi tako do rasta nejednakosti plaća, sve većeg broja privremenih poslova i ugovora na određeno vrijeme, kao i bezobzirnih poslodavaca (za koje papa tvrdi da bi bilo bolje da su ateisti nego kršćani) koji lobiraju kod političara za pogodovanje zakonskim aktima, kojim se sve češće izvlače s praksom koja graniči s izrabljivanjem.

Sustav socijalne sigurnosti, čak i u bogatim državama koje na njega troše pravo bogatstvo, postao je s vremenom presložen, neefikasan i ponižavajući, te žudi za pojednostavljenjem. Primatelj socijalne naknade je diskriminiran samom činjenicom da je prima, jer je tim obilježen negativnim i nepoželjnim društvenim statusom. Nadalje, zbog uvjeta koje mora ispunjavati, često je prikraćen za slobodu traženja ili stvaranja vlastitog radnog mjesta. Kod nas je čest uvjet, pa onda i prepreka primanja socijalne pomoći, posjedovanje osobnog automobila, a jedan od uvjeta je i  boravak na prijavljenom području koju lokalna institucija pokriva, što svakako ne pridonosi potrazi za poslom, niti toliko razvikanoj potrebi mobilnosti radnika na modernom tržištu rada. U socijalno bogatijim društvima je slična praksa, pa su primaoci socijalne naknade spriječeni da npr. svoje naknade ulažu u vlastiti posao, kako beneficiju ne bi izgubili, te ograničeni vremenom zbog čestih prijava i prikupljanjem potrebne dokumentacije i potvrda.

Nakon godina provedenih na marginama političke misli, univerzalni temeljni dohodak (UTD) je tijekom zadnjih godina znatno dobio na popularnosti kod mainstream zapadnih ekonomista, pa je danas u fazi testiranja u Nizozemskoj, Italiji i Finskoj, razmatra se u Škotskoj, dok su ga na referendumu odbili bogati Švicarci zbog straha od povećanja poreza. Finska je vlada u fazi eksperimenta kojim će 2.000 nezaposlenih ljudi u dobi između 25 i 58 godina dobivati zagarantiranu sumu novca koja će predstavljati temeljni dohodak u visini 560 eura mjesečno. Tu će svotu primati pune dvije godine (razdoblje trajanje eksperimenta) i ona će zamijeniti  njihovu naknadu za nezaposlenost, ali će ovaj dohodak nastaviti primati i ako u međuvremenu nađu posao. Za Fince znamo da su predvodnici društvenih inovacija, ali ideja UTD se širi i dalje od Skandinavije, pa su među njegovim pobornicima i IT poduzetnik Elon Musk, bivši Clintonov ministar rada Robert Reich, francuski socijalistički predsjednički kandidat Benoît Hamon i južnokorejski predsjednički kandidat Lee Jae-myung, te mnogi industrijalci koji se nadaju da će zbog temeljnog dohotka moći smanjiti cijenu rada i tako se okoristiti vlastitim poreznim izdvajanjima. UTD bi mogao zaštiti sve veći broj ljudi koji radi na sve nesigurnijem tržištu rada, te im olakšati prijelaz s jednog privremenog zaposlenja na drugi.

Sve je veći broj političara, poduzetnika i političkih stratega koji tvrde kako bi temeljni dohodak mogao biti rješenje za neke od najvećih problema našeg vremena. UTD bi mogao biti povijesni iskorak iz kolotečine stalnih sukoba između kapitala i njegove stalne potrebe za profitom, nasuprot socijalnim potrebama većine. Industrija bi povećana izdvajanja na ime poreza zbog potreba UTD nadoknadila smanjenom cijenom rada u okvirima koliko im sindikati dozvole, radnik bi dobio veću socijalnu sigurnost te smanjenu ovisnost o poslodavcu, dok bi država napokon ispunjavala svoju obavezu pružanja socijalne sigurnosti i nesmetanog kretanja kapitala, uz opći benefit smanjenih socijalnih tenzija i radikalnih političkih promjena.

Robotizacijom radnih mjesta u općem globalnom trendu rasta populacije, radna mjesta postaju sve rjeđa, pri tome je slaba utjeha u najavi da će napredak znanosti s vremenom stvoriti nova, obzirom da svi živimo u sadašnjosti. U svijetu s manje radnih mjesta, pa onda i sve više ljudi bez prihoda, sredstva će se morati redistribuirati od onih koji posjeduju bogatstvo i proizvod, prema onima koji ga žele a nemaju s čime kupiti, jer visoka produktivnost kao nosioca razvoja, je besmislena u svijetu koji proizvod ne može platiti. Rješenje kako bi se današnje (dobre ili loše) ekonomske zakonitosti mogle nastaviti, kako bi se kapital mogao kretati i sve zadržalo ekonomski smisao kojeg sada ima, je svakako UTD, koji već razvija reputaciju aspirina za svjetsku politiku, čudotvornog lijeka koji će riješiti brojne probleme, od zastarjele, nemoralne i nepraktične socijalne naknade, do nadomjeska plaća za radnih mjesta koja bi trebala nestati.

Ocjene (8)


Respektira (6): siouxica, bereza, plotto, oldgal, viewer, VeNLO


Slaže se (2): oldgal, Laci


Komentari (22)


države trn u oku neoliberalnih globalista,koji ih žele ukinuti.U tom namjerno stvorenom,neviđenom kaosu,sumnjivi tipovi poput Soroša,tituliraju se filantropima,iako je razvidno da je to obmana i opsjena jer taj agent Rothschilda i Rockfellera za plotto 0 0 0


specijalne operacije,financira alate za širenje NWO agende.Offtopic je ,ali u tijeku je obojen revolucij u Makedoniji. Hoću reći da primjena teorije u praksi izgleda sasvim drugačije i da ono što se tobože deklarira,nije cilj,nego sredstvo plotto 0 0 0


za postizanje cilja,koji nema veze sa prvotno deklariranim ciljem.Kakao bi rekli,"ništa nije onako kako se na prvi popgled čini" !! plotto 0 0 0


isprika za gramatičke pogriješke.Nažalost,uvijek u raskoraku sa vremenom pa se žurim što i nije opravdanje. plotto 0 0 0


@Laci https://youtu.be/xtpgkX588nM @plotto 3 za tebe: https://youtu.be/jbkSRLYSojo https://youtu.be/QpdyCJi3Ib4 https://youtu.be/5JiYcV_mg6A i jedan za obojicu https://youtu.be/kh7nfnUIAvA i za sve nas (na spomen sjajnog profesora) RepopeR 0 0 0