Analiza

Tehnologije eliminiraju neka radna mjesta, ali i stvaraju nova (nastavak)

20.09.2016. 20:37, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

(nastavak...) 

Ljudi imaju kompetitivnu prednost u svim poslovima u kojima ponavljanje i mjerenje nisu ključni ili mogući, poslovima koji zahtijevaju prosudbu, kreativnost, rješavanje problema, društvene vještine, interakciju s ljudima te poslove u kojima rezultat ovisi o varijabilnim faktorima. Zbog ovih razloga, industrije zdravstvene njege i obrazovanja imaju najmanji potencijal za automatizaciju, iako određene aktivnosti unutar ovih sektora također mogu biti automatizirane (npr. prikupljanje podataka, priprema i posluživanje hrane, davanje anestezije i čišćenje prostorija). Tehnologije igraju ulogu i kod prilagodljivih zanimanja na način da automatiziraju neke rutinske zadatke. U ovim slučajevima, tehnologija se ne natječe s ljudima već im omogućava da provode više vremena u područjima gdje stvaraju dodatnu vrijednost. Zahvaljujući tehnologiji, odvjetnik više ne mora provoditi sate pretražujući tisuće stranica dokumenata pa ima više vremena za fokusiranje na strategiju i druge kreativne dijelove posla.

Dugoročne ekonomske koristi od tehnoloških inovacija ne pružaju veliku utjehu radnicima koji bivaju zamijenjeni automatizacijom. Kao nužnost nameće se promjena zastarjelog koncepta obrazovanja prema kojem ljudi uče određene vještine da bi radili isti posao cijeli život. S obzirom da će u budućnosti ljudi morati stjecati nova znanja i mijenjati poslove u različitim fazama svojih karijera, obrazovni sustav bi se trebao fokusirati na usvajanje drugačijih vrsta vještina kao što su kritičko razmišljanje, kreativnost, interakcija s ljudima, prilagodljivost, timski rad i rješavanje problema.

Zapošljavanje bi trebalo zahtijevati manje financijskih i pravnih rizika za poslodavca nego što je to danas slučaj. Porezne olakšice koje stimuliraju ulaganja u imovinu bi mogle biti primjenjive i kod ulaganja u ljudski kapital, što bi uključivalo edukaciju zaposlenika, programe prakse za ljude različite dobi te kreditiranje specijaliziranih strukovnih, jezičnih i drugih tečaja. Jedno od mogućih rješenja je da se osobama srednje i starije dobi omogući prijevremeni pristup sredstvima iz budućih mirovina kako bi mogli financirati svoje dodatno obrazovanje, prekvalifikacije i druge životne troškove.

Neki radnici neće nužno prelaziti u druge tvrtke već će biti samozaposleni ili će osnivati vlastite biznise. Kako bi njihova tranzicija bila što manje bolna, potrebno je smanjiti barijere za ulazak u druge profesije. Ovo se posebno odnosi na postupke i troškove dobivanja i obnavljanja licenci za zanimanja poput taksista, puškara, bravara, dimnjačara, fasadera, pismoslikara, frizera, graditelja orgulja, glazbalara, staklara, stolara, klobučara, tapetara, urara i još nekih drugi profesija. Regulacija bi također trebala ići u smjeru koji ne sputava rast ''honorarne ekonomije'' već omogućuje lakše unovčenje vlastitog kućnog prostora, vozačkih dozvola, kuharskih umijeća i drugih oblika imovine i vještina.

Sukob između tehnološkog razvoja i radnika traje već nekoliko stoljeća. Transferiranjem određenih aktivnosti s radnika na stroj, tehnološka inovativnost eliminira neke poslove ali i otvara prostor novim vrstama zaposlenja te omogućuje rast životnog standarda za većinu građana. Osim inovatora i investitora, najveću korist od takozvane četvrte industrijske revolucije imaju potrošači kojima je omogućen pristup digitalnom svijetu, s proizvodima i uslugama koje povećavaju efikasnost i lakoću obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Istovremeno, tehnološki razvoj nosi brojne izazove i rizike. Od tehnološkog napretka profitira većina, ali ne i svi. Neki radnici će izgubiti bitku sa strojevima, određena zanimanja će nestati, a neka znanja i vještine će postati beskorisni. Javni i privatni sektor moraju biti aktivniji u pronalaženju adekvatnih rješenja koja neće kočiti razvoj tehnologija već će biti usmjerena na ublažavanje nadolazećih promjena na tržištu rada.

Kviz pitanje: Koji od ova dva isječka iz članka preuzetog s Yahoo News je napisao kompjuter? Prvi ili drugi?

Paragraf 1: Blagdanska dobit Apple-a u 2014 g. je bila rekordna. Kompanija je ostvarila dobit od 18 milijardi dolara i prihode od 74 milijarde dolara. Ovo je najveća dobit koju je jedna kompanija ostvarila u  povijesti.

Paragraf 2: Apple je u utorak objavio neto dobit za prvi kvartal u iznosu od 18 milijardi dolara. Proizvođač iPhone-a, iPad-a i drugih proizvoda je u istom periodu ostvario prihode od 74 milijarde dolara i time nadmašio očekivanja Wall Street-a. 

Ocjene (7)


Respektira (6): VeNLO, siouxica, Spektator, viewer, Zenga2, RepopeR


Ne slaže se (1): Laci


Komentari (36)


Spektator znate bolje od mene da se fraza samo "kimunjare traže jednakost" zlorabi u obrani kapitalističkog pljačkaštva zaoiskenka. NIKADA ni bradonja ni ikoji normalančovjek nije tražio da portir i direktor, ili čistaš i glavni projektant Laci 0 0 0


imaju istu plaću. Svakom prema doprinosu , s tim se svi slažu , osim loših direktora HAC-a i njima sličnih, koji uzimaju milijunske bonuse, dok vrijedan prometni inženjer u HAC-u radi za neku prosječnu crkavicu. I da, razvoj svijeti je bitna , Laci 0 0 0


jer bez razvoja svijesti u društvu i dalje će ministri i direktori javnih tvrtki biti nastručni, nespoosbni i kriminogeni podobnjaci. A to ne da naprijed, dok toga ima ne vrijedi nam nikakva napredna tehnologija. Napredna tehnologija u rukama Laci 0 0 0


besćutnih profitera je poput oružje u rukama serijskog ubojice ili terorista. Laci 0 0 0


'Najveću korist će imati potrošači'-nisu li to ista bića koja su prethodno nazvani radnicima?Tekst je otrježnjavajući ma ne vodi do zaključka o temeljnom osobnom dohotku što se može odlagati neko vrijeme, ali ne svo. VeNLO 0 0 0