Analiza

Tehnologije eliminiraju neka radna mjesta, ali i stvaraju nova

20.09.2016. 20:32, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Tvrtka Momentum Machines proizvela je stroj koji ima sposobnost pravljenja četiri stotine hamburgera po satu, što je ekvivalent kapaciteta tri profesionalna kuhara. Uber istiskuje s tržišta vozače taksija, koje uskoro čeka i konkurencija u obliku autonomnih vozila. Samoposlužne blagajne zamjenjuju radnike u trgovini. Baxter, industrijski robot s dvije ruke i animiranim licem, sposoban je obavljati jednostavne poslove poput utovara, istovara, sortiranja i pakiranja roba. Baxter se ne umara, ne ide na bolovanje, ne uzima godišnji odmor i košta $25,000…Svijet je ušao u doba četvrte industrijske revolucije. Brzi razvoj tehnologija pokazuje potencijal da na radikalan način promijeni većinu sadašnjih zanimanja i industrija, a opseg aktivnosti koje mogu biti automatizirane širi se i na djelatnosti koje su do sada bile isključivo rezervirane za ljudska bića, poput vožnje kamiona, prijevoda, pisanja novinskih članaka, slaganja odjeće u dućanima i brojnih drugih aktivnosti. Podupire li ovakav razvoj događaja tezu da čovjek gubi utrku sa strojem?

Mnoga zanimanja u različitim industrijama slijede prirodnu evoluciju. U početku, industrija koja se nađe u centru inovativnosti privlači rad i kapital te obećava mnogobrojne prilike i dobro plaćena radna mjesta. Poslovi unutar industrije se rade u manjem obujmu, kreativni su, inovativni, dobro plaćeni i u njima dominiraju ljudi. Produktivnost raste, proizvodi postaju jeftiniji i dostupniji, transformirajući nekad luksuzne proizvode u proizvode za svakodnevnu uporabu. Standardizirani i repetitivni poslovi bivaju automatizirani i manje plaćeni. Veća produktivnost smanjuje potrebu za radnicima i povrate na kapital pa i jedni i drugi sele u druge industrije. Premještanje viška kapitala i rada u druge industrije, u kojima niže početne razine produktivnosti stvaraju prilike za većim prinosima, ovaj ciklus se ponovo pokreće.

Brzi razvoj tehnologija kojem danas svjedočimo je samo najnovija faza koja se u povijesti odigrala već nekoliko puta. U 19 st., nove tehnologije su značajno povećale produktivnost i poljoprivrednu proizvodnju, smanjujući pritom potrebu za radnicima u ovoj industriji. Udio radnika u poljoprivredi je pao s 80% ukupne radne snage u SAD-u početkom 19 st. na svega 2% danas. Višak resursa u poljoprivredi je alociran u rastući proizvodni sektor krajem 19 st. pa sve do sredine 20 st. Inovacije u procesu proizvodnje dovele su do snažnog rasta proizvodnog sektora, što je opet rezultiralo smanjenom potrebom za ljudskim radom u proizvodnji i oslobađanjem resursa za razvoj informacijske revolucije krajem 20 st. Zaposleni u proizvodnom sektoru pali su s 30% ukupne radne snage u 1960 g. na 10% danas. Rastom produktivnosti, koju je omogućila informacijska revolucija, otvorio se put za današnje doba web-a, velike količine podataka i strojnog učenja.

Ekonomska aktivnost ne uključuje samo ljude, već i zemlju, alate, strojeve i mrežnu povezanost. U vrijeme kada je odnos rada i drugih inputa bio otprilike jednak, ljudi su jednaku količinu vremena provodili baveći se fizičkim radom i koordinacijom drugih aktivnosti. U međuvremenu su drugi inputi postali brojniji i sofisticiraniji, pa se promijenila i uloga radnika, u smislu manje količine fizičkog rada i većeg fokusa na organizaciju, koordinaciju i nadzor različitih resursa i aktivnosti. Prema riječima Jeffa Immelta, predsjednika uprave tvrtke GE, ''proizvod je danas manje više proces. Ako pogledate motore za avion, udio ljudskog rada u njihovoj proizvodnji je danas manji od 5%. Dva sata ljudskog rada je potrebno da napravite jedan frižider.'' Današnje moderne tvornice karakteriziraju visokotehnološka oprema, robotika i takozvane 'lean' tehnike koji zahtijevaju radnike koji su vješti u programiranju i nadzoru tehnologija te mogu raditi nekoliko različitih poslova unutar tvornice umjesto jednog posla na pokretnoj traci.

Iako se na prvi pogled čini kako tehnologija eliminira potrebu za ljudima (pogotovo iz perspektive ljudi koji su izgubili posao zahvaljujući automatizaciji), tehnologija ustvari mijenja njihovu ulogu. Ljudi su i dalje jedan od ključnih faktora ekonomske aktivnosti, no priroda njihovog posla se promijenila zbog povećanog udjela drugih inputa. Uzmimo za primjer poljoprivredu. Seljaci su stoljećima živjeli od onog što su vlastitim rukama uzgajali na komadu zemlje. Alati poput pluga i bušilice učinili su rad efikasnijim i omogućili poljoprivrednicima da obrađuju veće površine. Izum strojeva rezultirao je još većom količinom obrađene zemlje. Zahvaljujući informacijskoj tehnologiji i mrežnoj povezanosti, puno poljoprivrednih aktivnosti se danas može raditi bez fizičkog rada.

U javnosti se često stvara dojam kako tehnologije uništavaju dobro plaćene poslove u proizvodnji. Sredinom prošlog stoljeća, radna mjesta u tada rastućem proizvodnom sektoru omogućavala su duge karijere, dobre plaće i mirovine. No, ovi poslovi sastojali su se uglavnom od repetitivnih i standardiziranih zadataka, zbog čega su isti bili podložni za automatizaciju, outsourcing i niže plaće. Danas ovi poslovi nisu više tako dobro plaćeni i znatno ih je manje. Od 1980 g., broj zaposlenih u proizvodnom sektoru u SAD-u smanjio se za 7 milijuna. Tehnologije eliminiraju neka zanimanja, ali i stvaraju nova. Na primjer, izum automobila s početka 20 st. eliminirao je proizvođače kočija, ali je i kreirao nove poslove u proizvodnji automobila, benzinskim postajama, maloprodaji i popravcima vozila. Nove tehnologije stvaraju radna mjesta i u nepovezanim industrijama jer oslobađaju višak kapitala i rada koji se mogu onda koristiti na drugim mjestima. Prema studiji ''Tehnologije i ljudi'', koju je izradila tvrtka Deloitte, najveći porast radnih mjesta u Engleskoj i Walesu, između 1992 g. i 2014 g., doživjele su profesije u kojima dominiraju kognitivni i ne-rutinski zadaci (pomoćno i glavno osoblje u industrijama zdravstvene njege i obrazovanja, konzultanti, poslovni analitičari, informatičari, glumci, financijski menadžeri, plesači, zabavljači i producenti).

Tehnologije su i danas efikasnije u poslovima koji se rade u velikom obujmu, u repetitivnim poslovima i u poslovima koji koriste standardizirane komponente i procese. No, promijenio se opseg poslova koje strojevi danas mogu obavljati i dosad neviđena brzina kojom se ova tranzicija odvija. Skoro svaka industrija se mijenja, a mogućnosti koje pružaju mobilna povezanost, umjetna inteligencija, robotika, 3-D, nanotehnologija i biotehnologija su gotovo neograničene. Značajan porast analitičkih sposobnosti, razvoj preciznijih tehnika mjerenja, pojava naprednih mogućnosti procesiranja i skoro neograničeni kapacitet za pohranu podataka povećali su broj poslova koji mogu biti automatizirani. Strojno učenje je najnoviji primjer dosega koje nam omogućava prepoznavanje uzoraka u kombinaciji s ogromnim bazama podataka ili senzorima koji mogu generirati veliku količinu podataka. Najznačajniji primjeri umjetne inteligencije su autonomni automobili i dronovi, čiji izum će značajno promijeniti industrije automobila, transporta i druge naizgled nepovezane industrije.

McKinsey-eva studija ''Četiri osnove automatizacije radnog mjesta'' pokazuje da manje od 5% zanimanja može biti automatizirano u srednjem roku, ali da brojne aktivnosti unutar pojedinih zanimanja mogu biti automatizirane, što će zahtijevati transformaciju cijelih poslovnih procesa i zadataka koje odrađuju ljudi. Prema McKinsey-u, 45% ljudskih aktivnosti može biti automatizirano primjenom postojećih tehnologija, uključujući i aktivnosti koje su prisutne kod manje, srednje i visoko plaćenih zanimanja. Procjenjuje se da 20% aktivnosti koje obavljaju izvršni direktori može biti automatizirano, uključujući i djelatnosti poput analiziranja poslovnih izvještaja te pripremanja zadataka za menadžment. Fizičke aktivnosti koje se odvijaju u predvidljivom okruženju-poput zavarivanja, pakiranja proizvoda, utovara, održavanja opreme, pripreme i posluživanja hrane i toplih napitaka, čišćenja kuhinje te stavljanja robe na police dućana-su najviše podložne automatizaciji.

Tehnologija ima i svoje ograničavajuće faktore, a jedan od ključnih je oslanjanje na podatke, bez kojih automatizacija ne može biti efikasna kao ljudsko biće. Ova ograničenja rezultiraju porastom takozvanih prilagodljivih zanimanja koja su bolje zaštićena od tehnoloških inovacija. Prilagodljiva zanimanja stvaraju stalnu potražnju za novim proizvodima i uslugama koje zahtijevaju kreiranje novih i originalnih sadržaja, identifikaciju novih potreba i originalnih situacija koje ne mogu biti replicirane ili mogu biti riješene primjenom specijaliziranih vještina, iskustava i prosudbe. Radi se o zanimanjima poput radnih terapeuta, medicinskih sestara i web developera, ali i o tradicionalnijim profesijama poput vodoinstalatera, stolara i krojača. (nastavlja se...)

Ocjene (3)


Respektira (3): Laci, IDujas, Spektator


Komentari (11)


tome graditi globalan zaključak nije dozvoljeno. Na primjer izdvojimo li Europu i njezin trend depopulacije mogli bi zaključiti da čovječanstvo izumire ali uzevši podatke za cijeli svijet vidjeti je da to nije tako. Tema pre opsežna za komentar. IDujas 0 0 0


IDujas…SAD sam uzeo kao primjer drzave koja je bila u centru tehnoloskog razvoja. Broj ljudi i radnih mjesta u SAD-u se povecao na kraju svakog desetljeca u zadnjih 50g. Slican zakljucak se moze donijeti i na globalnom nivou: globalna populacija i supersuper 0 0 0


broj zaposlenih rastu. Tehnologije mozda direktno ne stvaraju vise radnih mjesta nego sto ih eliminiraju. Medjutim, tehnologije i drugi faktori vode do nizih troskova proizvodnje, pada relativnih cijena i promjena u ljudskim potrebama. Mijenja se supersuper 0 0 0


struktura osobne potrošnje i raste potražnja za drugim i novim proizvodima i uslugama, sto generira novu potraznju za radom. Populacija EU28 je porasla za 100 milijuna ljudi od 1960g. Do pocetka 90-tih god, rast populacije EU je najvise bio u supersuper 0 0 0


uzrokovan prirodnim promjenama. Broj rodjenih je svake godine nadmasivao broj umrlih sve do 2015g. Od sredine 90-tih, populacija EU najvecim dijelom raste zbog migracija. supersuper 0 0 0