Analiza

„T“ u složenici STEM

31.03.2017. 09:29, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Pođimo od činjenica. Posljednja dva desetljeća imamo hiperinflaciju odlikaša na kraju osmog razreda osnovne škole i to čak do 70%. Druga je činjenica da posljednjih deset godina rezultati provedenih PISA testova pokazuju katastrofalno neznanje naših osnovaca iz matematičke i prirodoslovne pismenosti. Nameće se pitanje: Jesu li to naši odlikaši bez pokrića? Odgovor je naravno: Da, jesu. Nameće se također i puno važnije pitanje: Imaju li ove dvije činjenice neke posljedice na naš gospodarski razvoj?

U razgovoru s mnogim nastavnicima informatike i tehničke kulture u našim školama došao sam i do ovih pitanja i odgovora.

Je li vam se dogodilo da ste tražili stručnjaka koji vam treba npr. zavariti dvije cijevi i da ga niste mogli pronaći? Danas se sve teže pronalaze majstori koji znaju dobro raditi svoj „zanat“. Sve je manje onih koji znaju variti, lemiti, bušiti, postavljati elektroinstalacije, postavljati vodovodne instalacije, … Takvih stručnjaka je sve manje, a u mnogim mjestima ih gotovo i nema.

Koji su razlozi tome?

Jedan je svakako potplaćenost tih zanimanja pa ljudi odlaze u druge zemlje u kojima je također manjak takvog kadra. No, drugi (i po meni važniji) je problem školovanja kadrova. Iz mnogih srednjih škola izlaze bravari koji ne znaju zavariti najjednostavniji „šav“, frizeri koji ne znaju ošišati mušteriju, električari koji jedva znaju isključiti sklopku … Srednjoškolski profesori žale se na činjenicu da učenici koji upisuju ta zanimanja pokazuju slab interes za njih.

Trebaju li nam majstori zanata?

Smatram da je veliki problem u predmetu „Tehnička kultura“ koji se održava u osnovnoj školi. Učitelji s duljim radnim stažem sjećaju se vremena kada su učenici u radionicama radili manualne poslove, pilili, rezali, zabijali čavle, zavili vijak … U današnje vrijeme, taj predmet se je uglavnom pretvorio u teoriju. I to nije dobro. Niti novi predmetni kurikul  („po Jokiću“) ne rješava navedene probleme.

Tu činjenicu su neki iskoristili uvođenjem „robotike“ u predmet i skretanjem pozornosti s područja kojim bi se tehnička kultura prvenstveno trebala baviti. Robotika je dobra stvar, no njoj definitivno nije mjesto u tom predmetu.

Nije joj mjesto niti u predmetu informatika. To je još jedan predmet čiji kurikulum je promašio svrhu i cilj. Informatička pismenost je jedna od temeljnih pismenosti i taj predmet svakako zaslužuje bolji status od trenutnog. No, umjesto da se ide prema tome da se na informatici stječe temeljna pismenost iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije, u informatiku se „guraju“ područja koja tamo ne pripadaju. U prijedlogu novog kurikula nalaze se mnoga područja koja učenici (posebno u nižim razredima) ne trebaju poznavati. Zanimljivo je da su neke privatne kuće već počele s edukacijom učitelja informatike za primjenu novog predmetnog kurikula. Isto tako, većinu tih edukacija provodi osoba koja je bila dio tima koji je pisao predmetni kurikul. Ta osoba je svoje vlastite projekte ugradila u službeni kurikul (ponajviše kroz domenu e-društvo). Imam dojam da spomenutoj kolegici razlozi uključivanja u kurikularnu reformu  nisu bili, kako ex voditelj CKR-a kaže, iskren pokušaj boljega bez ikakve novčane naknade. Je li to ta reforma koja nam treba?

No, vratimo se na početak priče. Je li itko razmišljao da se provede prava reforma predmeta koji spadaju u „T“ iz složenice STEM, a to su tehnička kultura i informatika? Je li itko razmišljao da se tehnička kultura vrati svojoj izvornoj namjeni, a to je priprema učenika za strukovne škole koje će školovati buduće (prave) majstore zanata? Je li itko razmišljao da informatiku uvede kao obavezan predmet, 1 sat tjedno, od 1. razreda osnovne škole i da se na njoj djeca uče temeljnoj informatičkoj pismenosti (programiranje tu isto ne spada)? I za kraj, je li itko razmišljao da se robotika izdvoji iz tehničke kulture, da se programiranje izdvoji iz informatike, te da se robotika i programiranje spoje u novi izborni predmet koji bi se zvao npr. „Programiranje i robotika“. Taj predmet bi polazili učenici koje to zanima i koji bi se jednoga dana bavili tim područjem, a ostalima bi se omogućilo da usvajaju znanja i vještine koje će im trebati u daljnjem školovanju i u daljnjem životu i radu.

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

Ocjene (6)


Respektira (3): Grugru, IDujas, Vjeran


Slaže se (3): Vjeran, Spektator, Laci


Komentari (3)


Pa,gospodine Dorešiću, sve ste dobro "secirali" i problem ei neja rješenja. No Jokići i slični , nije da ne žele, već ne mogu takve stvari razumjeti. Nemaju za to odgovarajući intelektualni kapacitet, a ni znanje o tome što je loše, a što dobro ! Laci 0 0 0


MDorešić molio bih hitno jednu vašu analizu o tome da je Jokić ponovno kandidat za vođenje kurikularne reforme ??? Hoće li Barišić biti toliko glup i bezobrazan da mu to omogući ??? Laci 0 0 0


@Laci, pa ako mu netko obeća da će stati haranga oko plagiranja bit će i glup i bezobrazan i bez razmišljanja će poniziti Hrvatsku i Hrvate. Da i mene bi zanimao stav g. Dorešića o Jokiću kao novom/starom voditelju KR. IDujas 0 0 0