Analiza

     Moram ponovno parafrazirati velikog njemačkog matematičara Gaussa i ustvrditi: 'u svašta se petljaju a ništa ne razumiju'. Ovaj put odnosi se to na aktere emisije 'Peti dan' HRT-a. Posljednjih nekoliko godina gotovo redovno gledam tu emisiju koju mnogi doživljavaju intelektualnom. Posebno mi se ove televizijske sezone učinilo da će pod 'vodstvom' dragog nam Nine Raspudića emisija postati kvalitetnija. No nekoliko odgledanih emisija uvjerilo me u suprotno iako su se  pojavila nova mlađahna lica.

Posljednja emisija, posebno na temu PISA projekta, prelila je moju privatnu čašu strpljenja. Količina netočnosti i nerazumijevanja spomenute teme samo je potvrdila da se tu radi o kvaziintelektualistima, a neću čak ni reći kvaziintelektualcima. Idemo redom. Mlada dama je ustvrdila da je obrazovni sustav u zemljama poput J.Koreje , Japana i drugih čiji petnaestgodišnjaci postižu najbolje rezulate na OECD-ovom PISA testiranju, autoritaran. Molim? Nisam razumio što je pod tim točno mislila.  Da nisam do pred mjesec dana i boravio u Seulu možda bih i olako prešao preko te njene konstatacije. No, kako sam gotovo svo vrijeme boravka i iskoristio kako bih se informirao o temi koja me ponajviše zanima, a to je obrazovanje, moram ustvrditi da je ta njena paušalna ocjena opasna, neodgovorna, bahata... Obrazovni sustav koji ima rep i glavu, sustav u kojem se zna cijeniti talent, ali prvenstveno rad učenika, sustav u kojem postoji prirodna selekcija djece po sposobnostima i afinitetima, sustav u kojem se najtalentiranijima, posebno iz STEM područja, pruža vrhunska skrb za daljnje napredovanje te omogućuje skupljanje zlatnih medalja na svjetskim olimpijadama iz fizike i matematike, sustav u kojem nema hiperinflacije odlikaša i do 75%, sustav koji ima ozbiljnu 'državnu maturu', ali ne s dvije razine matematike kao kod nas, sustav koji na kraju krajeva je i zaslužan za ekonomski prosperitet te zemlje i u čemu se ponajviše ogleda gotovo stopostotna korelacija između rezultata na PISA testovima i konkurentnosti gospodarstva.

Sa sličnom količinom bahatosti nastupio je trenutni 'voditelj' emisije, mladi fizičar od kojeg sam na temu PISA-e najviše očekivao. On kao da nije studirao tvrdu struku. Iznenadio me konstatacijom da su i natjecanja iz matematike i fizike gotovo nepotrebna. Vjerojatno bi on izvrsnost u obrazovnom sustavu provodio na neki drugi način. No, ne znamo na koji. Iznio je pri tom jednu notornu neistinu kako nastavnici u našim školama drilaju natjecatelje i sve podređuju njima. Učenici koji postižu vrhunske rezultate na natjecanjima sve do međunarodnih olimpijada to postižu zahvaljujući prvenstveno svom talentu, ali i radu, i poticaju iz obitelji, vrlo rijetko se mogu pohvaliti da su i njihovi nastavnici bili na istoj toj razini. To je zabrinjavajuća činjenica koje mladi fizičar nije očito svjestan i što nam također dosta govori o kvaliteti našeg obrazovnog sustava, a onda posljedično i o tragikomičnim rezulatima na PISA testovima. A možda on nikad nije ni išao na natjecanja pa ne zna?!

Za razliku od njega naš Nino bio je mnogo suzdržaniji i pokušao je biti realniji. Možda i zato što sam mu nekoliko sati prije emisije poslao SMS poruku kako me zanima na koji način će obraditi temu PISA testova o kojoj odjednom posljednji tjedan svi pišu, iako se je rezultate testiranja iz 2015. godine znalo još i pred godinu dana. Pisao sam i u ovim reagiranjima da se rezultati PISA testiranja naših petnaestgodišnjaka  već punih deset godina, i to u četiri navrata, skrivaju od očiju javnosti. Djelatnica NCVVO-a M.B.Roth je za tu patologiju najviše zaslužna. Točku na 'i' je stavila u svojoj prezentaciji PISA rezultata prošli tjedan kada je ustvrdila da naši učenici imaju znanja ali ga ne znaju primijeniti. Molim? A kakvo je to znanje koje se ne zna primijeniti?! Pokušao ju je u emisiji malo braniti i gospodin Jokić, koji je bio čak i najbolji, jer za rezulate PISA testiranja on zna odavno, samo nije bio svjestan da njegov CKR loše stanje ne može popraviti. Ipak je malo evoluirao!

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

Ocjene (2)


Respektira (2): viewer, Spektator


Komentari