Analiza

O porezu i drugim vječnim stvarima

21.02.2017. 20:19, Treba li Crkva plaćati porez?

Na ovom svijetu ništa sigurno nije osim smrti i poreza. No, dobar i vjeran katolik s pravom se smije  nadati oslobođenju od jarma smrti, jer mu je to obećao Bog ukoliko bude vjerno hodio njegovim putem. Poreza, ukoliko ga shvatimo u evanđeoskom smislu nikada nećemo biti oslobođeni, naprotiv, ništa neće preostati predat ćemo se cijeli i potpuno. Naime, pisano je: Podajte svakomu ono što mu pripada: onomu koji s pravom traži porez, porez; koji carinu, carinu; koji poštovanje, poštovanje; koji čast, čast! Nikome ništa ne budite dužni, osim da ljubite jedan drugoga, jer tko ljubi bližnjega, ispunio je Zakon (Rim 13,7-8).

Porez, dakle, nije ništa drugo nego ispunjenje pravednosti. No, kako su ljudi, a onda i ljudsko društvo i institucije, slabi i ranjeni grijehom, dobru intenciju pravednog oporezivanja kako bi se podmirile zajedničke potrebe te stvorilo i očuvalo opće dobro često se iskrivljuje u posve suprotno. Tako imamo s jedne strane spektra državu koja nepravedno raspoređuje porezni teret, a s druge strane obveznike poreza koji na sve načine, često i nelegalne, žele izbjeći plaćanje svojih obveza.  Na taj način se vrhunski izum čovječanstva, pravedno oporezivanje, čije nas je provođenje obdarilo mnogim blagodatima, pretvara u bauk i u ljudima izaziva istu sudbonosnu odbojnost kao i sama smrt.

Vodeći se načelom pravednosti Republika Hrvatska je oslobodila plaćanja poreza na dobit sve neprofitne organizacije, a među njima i vjerske zajednice od samog početka primjene te vrste oporezivanja . Prvi zakon o porezu na dobit Sabor je donio godine 1994. (prije toga je taj porez bio reguliran Zakonom o neposrednim porezima koji je preuzet iz SR Hrvatske, te nakon toga izmjenjivan u RH)  i u njemu je navedeno oslobođenje od plaćanja poreza na dobit za neprofitne organizacije koje nisu osnovane radi stjecanja dobiti, uz iznimku obveze plaćanja poreza na dobit za djelatnosti od koje se ostvaruje dobit. Zakon o porezu na dobit koji je zamijenio navedeni iz 1994. godine je donesen u prosincu 2000. godine. U njemu se eksplicitno navodi kako državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije nisu obveznici poreza na dobit, osim iznimno ako obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu.

U 2004. je donesen Zakon o porezu na dobit  koji uz izmjene i dopune vrijedi i danas i koji se u bitnome ne razlikuje od dotadašnjih odredbi po navedenom pitanju. Dakle, neprofitne organizacije budući da nisu osnovane s ciljem ostvarivanja dobiti nisu dužne plaćati ni porez na dobit. Ono što je osnovano zbog općeg dobra i nije profitno ne treba oporezivati, osim u slučaju obavljanja djelatnosti koje su gospodarske i čije bi neoporezivanje dovelo do, u zakonu se kaže neopravdanih, a ja bih dodao nepravednih, povlastica na tržištu.

Do 2014. godine je vrijedila zakonska odredba po kojoj će, ukoliko Porezna uprava sama ili netko drugi tko je zainteresiran prijavi obavljanje navedene „nelojalne“ gospodarske djelatnosti, Porezna uprava rješenjem utvrditi obvezu obračunavanja poreza na dobit za tu navedenu djelatnost. Od 2014. godine vrijedi zakonska odredba koja obvezuje same porezne obveznike, dakle neprofitne organizacije, da prijave takvu vlastitu djelatnost i Poreznu upravu da, ukoliko do takve prijave ne dođe, obvezu utvrdi rješenjem.

Što se tiče odnosa RK Crkve i RH po tom pitanju važno je pitanje Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima, sklopljen 9. listopada 1998. (odluka o proglašenju Zakona o potvrđivanju istog u NN 18/1998) u kojem se navodi 1. Pravne osobe Katoličke Crkve u odnosu na porezni sustav smatrat će se neprofitnim ustanovama. 2. Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na profitne djelatnosti pravnih osoba Katoličke Crkve. (članak 10. Odluke)

Ne postoje nikakve nepoznanice, novosti ni nesklad između dosadašnjih propisa. Nedavna komunikacija između predstavnika Porezne uprave i predstavnika katoličke Crkve  koja je popraćena od medija, se odnosila na provođenje u Zakonu o porezu na dobit navedenih obveza za prijavljivanje gospodarskih djelatnosti koje obavljaju različiti subjekti unutar katoličke Crkve. Piše se da je inicijativa krenula od predstavnika Crkve, što je dobro jer pokazuje spremnost Crkve kao poreznog obveznika da transparentno iskaže svoju obvezu, što olakšava stvari svakoj poreznoj administraciji.

Tražiti od Crkve da plati porez na dobit na sredstva koja se zarađuju od iznajmljivanja poslovnih prostora, od naknada za postavljanje odašiljača od operatera za telefoniju, od zarade od ugostiteljstva  je opravdano i pravedno. Tražiti da se u crkvama uvodi fiskalizacija za prodaju crkvenog tiska i svijeća koje se najčešće prodaju na način samoposluge je nepotrebno birokratiziranje od čega država neće imati velike koristi budući da se radi o malim iznosima, a narušit će se kvaliteta vjerskog života.  

I dok prodaja svijeća u crkvama, koja se prigodno događa može stvarati konkurenciju proizvođačima i trgovcima svijećama ukoliko se radi o većim mjestima, vjerski tisak ne stvara konkurenciju nikome.

Oni koji bi u cijelosti oporezivali djelatnost Crkve i vjerskih zajednica, dakle, i milodare i darove i naknade za vjersku službu i koji bi ukinuli ugovore s vjerskim zajednicama i Svetom Stolicom o njihovom financiranju, zalažu se za mjere koje bi vjerojatno  dovele do zahtijevanja protumjera od strane onih kojima su vjerska pitanja još uvijek važna. Ukoliko bi došlo do ostvarivanja takvih planova, valjalo bi razmisliti o financiranju i neoporezivanju i drugih općekorisnih društvenih pojava i djelatnosti i organizacija koje ih provode kao što su kulturne, sportske, a zašto ne i obrazovne, pa i zdravstvene.

3

Zakej

Interakcija

 
UČINIO -> 25 7 1 20
PRIMIO <- 41 10 1 60

Dostignuća

Vingd 36.00
Bodovi 59.6
Analize 7 36.00
Ankete 10

Od istog autora

Ocjene (8)


Respektira (5): Jung-fu, BorisTraljic, Interstellar, VeNLO, siouxica


Slaže se (3): Laci, Spektator, Alumnus


Komentari (7)


porez je problem jer, da bi država trošila, mora najprije prikupiti iz poreza, ali stvar bi mogla biti i obrnuta, novac bi mogao ulaziti u optjecaj potrošnjom države, država ne bi ovisila o porezu, pa bi društvo moglo kontrolirati korisnost poreza. Jung-fu 0 0 0


Onomu tko bi se htio s tobom parničiti da bi se domogao tvoje donje haljine prepusti i gornju. Ako te tko prisili jednu milju, pođi s njim dvije. Tko od tebe što zaište, podaj mu! (Mt 5, 40-42) Krist zahtjeva sebedarje do kraja, savršeno predanje, Zakej 0 0 0


velikodušnost koja nadilazi pravednost. Zato sam i napisao da porez neće nestati, nego naprotiv da ćemo u potpunosti biti opljenjeni, umrjeti sebi da bi dali stostruki plod. Plaćanje poreza je pravednosti, Krist traži više. Zakej 0 0 0


Ne znam kako bi bilo moguće organizirano i visoko civilizirano društvo u kojem postoji solidarnost, a da u njemu ne postoji oporezivanje, bar u ovom stadiju života gdje smo vezani materijalnim potrebama. Zakej 0 0 0


porez mora postojati, ali to ne mora biti modus vivendi države. danas država prikuplja poreze da bi trošila, ali to može biti i obrnuto, to jest da najprije troši, a tek onda prikuplja poreze. Postoje i akademska riješenja za takav monetarni sustav. Jung-fu 0 0 0