Analiza

Jeste li za uvođenje poreza na imovinu zbog proširenja porezne baze?

- I dalje mislim da u ovom trenutku o novim porezima ne treba uopće govoriti. Poreza imamo dovoljno i previsoki su. U potpunosti se moramo koncentrirati na troškove javnog sektora. Porez na imovinu ne može dati značajne prihode, težak je za provedbu i zbog distribucije imovine i mogao bi teško pogoditi danas najsiromašnije slojeve. Ideja da bi se porezom na imovinu moglo potaknuti ljude da se rješavaju imovine i time usklade stanja svoje imovine sa svojim dohocima u ovom trenutku nije realna jer velike potražnje za nekretninama nema. Pogledajte cijene kuća po Slavoniji ili oko Zagreba.

Karamarko najavljuje mogućnost smanjivanja PDV-a. može li si to država priuštiti?

- Moj stav je jasan. PDV je porez na potrošnju i u tom smislu ima najmanje loš utjecaj na odvijanje ekonomske aktivnosti. Porez na dobit i njegovo smanjivanje bi po meni bilo puno primjerenije sadašnjoj situaciji ili recimo uvođenje zaštitne kamate u porez na dobit koja

bi omogućila umanjenje porezne osnovice poreza na dobit proporcionalno visini uloženog kapitala. Što se PDV-a tiče tu bi trebalo smanjiti broj sniženih stopa, vratiti neke usluge koje su danas na sniženim stopama na standardnu stopu i u tom kontekstu eventualno sniziti standardnu stopu. Linić je eksperimentalno dokazao da puko snižavanje doprinosa za zdravstvo (još i uz povećanje PDV-a) nije dalo rezultate. Nedostajala je reforma zdravstva. Dakle, prioritet bi trebalo biti uravnoteženje proračuna, i to bi trebalo postići u četiri do pet godina. I sukladno tome treba složiti, kao što sam već rekla, mix reformi, rezova gdje su potrebni i izmjena u poreznom sustavu. Jer dug teži u 85% BDP-a. A jedini lijek za to je uravnoteženje proračuna i onda lagani suficiti kako bi se dug počeo efektivno vraćati.

Podržavate li prijedloge za zabranu ovrha kad se radi o jedinom krovu nad glavom?

- Nisam za ukidanje temeljnih mehanizama odgovornosti, a oni kažu da se dugovi moraju vratiti. Smatram stoga da bi se u slučaju ovrha nad jedinom nekretninom trebalo izgraditi mehanizam po kojem takve osobe prelaze u status stanara s mogućnošću da u trenutku kada im se poboljšaju materijalne prilike mogu ponovo doći u poziciju stjecanja vlasništva.

Za vas onda Ovršni zakon nije neustavan?

- Ja nisam ustavni stručnjak i ne mogu se tu kategorički izjašnjavati. Međutim, jesam ekonomist i na žalost ne mogu odustati od premise da svatko mora snositi odgovornost za svoje odluke. To u ovom konkretnom slučaju znači i razumijevanje da uzimanje dugoročnih kredita znači rizik, znači mogućnost da se taj rizik realizira, ali onda moramo izgraditi mehanizam koji sprječava da ljudi ostanu na cesti.

Što vi mislite o bušenju nafte u Jadranu? Ekonomska korist ili šteta?

- Podsjećam da se vrlo često zalažemo za reindustrijalizaciju, jačanje realne osnovice naše ekonomije. E ovo je jedan takav primjer. Podloga za jačanje industrijske osnovice. Zato mislim da ovakve projekte ne treba odbacivati već biti pragmatičan i tražiti da se realiziraju u skladu s najvišim standardima zaštite okoliša. Pa na kraju krajeva već postoji 19 platformi na sjevernom Jadranu. Osim toga, koliko je meni poznato podatci pokazuju da je do sada u procesu privođenja proizvodnji samo jednog polja radilo 50 hrvatskih tvrtki.

Je li to pitanje za referendum? Mogu li građani procijeniti opravdanost projekta?

- Po mom razumijevanju u ovom trenutku referendum više nije moguć - jer su natječaji raspisani, tvrtke su se javile i obustavljanje toga bi moglo izazvati moguće i tužbe. Na načelnoj razini svako se pitanje može staviti na referendum, ali ovdje se jednostavno s tim na početku nije računalo. Mislim da treba ljudima više tumačiti i osvješćivati rizike o kojima se ovdje radi. Jer ponavljam, ovo je baš dobar primjer suprotnosti u koje vrlo često u Hrvatskoj upadamo. Reindustrijalizacija, proizvodnja, izvoz, a kada se takav projekt nađe na stolu onda se pojavi niz problema ili argumenata protiv.

Što kažete na najave IPO-a HAC-a i HEP-a?

- IPO HEP-a podržavam. Problem je samo što se ne može kvalitetno napraviti u roku u kojem si je to Vlada zadala pa mi to onda miriše na predizborni pokušaj repliciranja IPO-a HT pred izbore 2008. MEđutim, HT je tada već bio uređena kompanija što HEP na žalost još uvijek nije. IPO HAC-a - u teoriji ima određenog smisla, ali tu me najviše zanima kako bi se postavili miroviski fondovi.

Je li IPO bolja solucija od davanja u koncesiju?

- U mjerenju IPO ili koncesija želim ukazati na sljedeći kontarast. Koncesija znači ugovor u kojem vlasništvo ostaje nesporno u rukama hrvatske države, a time i građana, dok se pronalazi upravitelj. IPO znači listanje na burzu, kupnja od strane građana, mi mirovinskih fondova ili ne znam koga sve već. A onda slijedi sekundarno trgovanje. I pitam kome će građani prodati te dionice kada ih ponovo požele pretvoriti u novac? Svakome onome tko bude želio kupiti. Želim reći da za razliku od koncesije, IPO otvara prostor za trajnu promjenu vlasništva čemu se, koliko ja razumijem, svi najviše protive u diskusiji oko koncesije. Zato treba biti oprezan s onim što želimo, a ponovljam, politika treba jasno tumačiti što njezini potezi znače. Koncesija zadržavanje vlasništva, IPO promjena vlasništva uključujući i mogućnost da to vlasništvo steknu neki tamo 'stranci'

Kako ocjenjujete Vladine socijalne mjere, može li Milanović na taj način povećati rejting i šanse za ostanak na vlasti?

- Mislim da Milanović igra na kartu da će okruženju stopa rasta od 0 do 0,5% koje bi se mogle ostavriti ove godine ljudi jednostavno zaboraviti na izgubljene prilike iz prethodne tri godine.

I, hoće li ljudi zaboraviti na izgubljene prilike? Tko će pobijediti na izborima?

- Mislim da je to još uvijek trka s neizvjesnim ishodom.

Vidite li neku političku opciju koja nudi dobra rješenja za zemlju?

- Još uvijek čekam da se iza retorike pojavi sadržaj. Za sada su sve relevantne opcije još uvijek na retorici

Ima li uopće šanse da se neka treća opcija probije, ili smo osuđeni na HDZ i SDP?

- Mislim da će idući izbori donijeti dodatnu fragmentaciju političke scene tj. da će se na njoj pojaviti i neki novi igrači kojih do sada nije bilo, tako da se stvari polako odvijaju prema razrješenju. Iz dalmatinskih gradova napreduju neki sasvim novi ljudi koji ne kriju ambiciju sudjelovanja na parlamentarnim izborima, postoje i pojedinci koji koketiraju s idejom novih političkih opcija. Netko od njih će se uspjet probiti do Sabora. Ne kažem da će uspjeti efektivno doći na vlast, ali ipak to su novi procesi

Imate li plan za dalje, nakon ovog mandata?Jeste li se spremni, kao nezavisna stručnjakinja pridružiti nekoj stranci ili nekakvoj trećoj opciji koja bi zagovarala promjene za koje se zalažete?

- Naravno da imam plan za poslije. Ono što je u ovom trenutku sigurno jest da ne idem na izbore niti ću se pridruživati političkim strankama. Iza mene je 12-13 godina rada u javnom sektoru ili ako hoćete javnom prostoru.

Znači, odlazite u privatni sektor?

- Da, to mi je želja i plan.

Zamjerila Vam se jako politika?

- Ne bih tu govorila o zamjeranju. Čista politika, na način kako se prakticira u Hrvatskoj, nije nikada bio moj životni izbor ili neki veliki san. Mene je uvijek i jedino zanimalo kako pripomoći da Hrvatska bude najuspješnija tranzicijska zemlja. Politika u nas je, s druge strane, vrlo često odvojena od takvog cilja.

Ocjene (1)


Respektira (1): VVukovic


Komentari