Analiza

Izvan schengenskih granica ostajemo nebranjeno predziđe EU

06.02.2017. 19:37, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Osječki studenti, kojima su vjerojatno dosadila tumačenja Nostradamusovih centurija po sto katrena, na temelju zdravog razuma i neumoljivih brojki, odlučili su napraviti proročansku izložbu o godini 2032. u kojoj je Osijek potpuno prazan grad. Prije samo 20 i kusur godina, iz Osijeka koji nikad neće biti Ocek, ljudi nisu bježali, niti se iseljavali, mada su svakodnevno bili pod granatiranjima srpskog topništva, doslovno riskirajući vlastiti život sa svakim satom bivanja u Osijeku. Zasad još nitko ne zna koliko se stvarno ljudi iselilo iz samog Osijeka u posljednjih par godina. Samo se vidi da je grad iz dana u dan prazniji, da sve manje ljudi pretrčava cestu, a sve više čeka na semaforu oslonjeno na štap.

Navodno se samo u zadnjih šest mjeseci iz Slavonije iselilo 22000 ljudi. Vidimo dakle da strah od rata, strah od gubitka života od zalutalog gelera nije najveći strah koji postoji. Zbog nekog, još nepoznatog, a ogromnog straha, ljudi iz Hrvatske doslovno bježe. Kao pred kugom.

Možemo se prisjetiti i jeseni-zime 2015, kraja Milanovićevog mandata i izbjegličkog vala s izbjeglicama iz Sirije, Iraka, Afganistana, Eritreje, Somalije koji je protutnjao Slavonijom. Skoro nitko od izbjeglica se nije zaustavio u plodnoj, raskošnoj Slavoniji, gdje su zlatna žita, konji vrani, po svemu nalik na zemlju Misirsku. Tad su nas uz cestu u sačekušama gledali jumbo plakati s natpisima I nama je bilo teško 1991, pozivalo nas se na solidarnost. Vjerojatno ni same izbjeglice nisu znale kako prolazeći Slavonijom prolaze terenom jednako lako/teško napustivim poput onih s kojih su i sami došli. Izbjeglice išle preko izbjegličkog područja.

Ne postoji stvarna razlika između Slavonaca (Dalmatinaca, Zagoraca, Istrana…) koji odlaze ka Zapadu i izbjeglica iz Eritreje, Somalije. Riječ je u oba slučaja o ekonomskim izbjeglicama. Razlikuje nas samo putovnica. A naša plava, sa šahovnicom nam garantira 'slobodan protok ljudi, roba i kapitala' radi čega nas na Zapadu nitko ne tretira kao izbjeglice, mada jesmo. Iako smo objektivno bogatiji od izbjeglica druge boje puti, isti smo u pogledima na svoja okruženja. Odustajemo od vlastite države, od vlastite sudbine zadane mjestom rođenja, dezertiramo iz borbe za bolju državu, odbacujemo koplja pred naletom korupcije, nepravde, nebrige, nepameti centralnih vlasti. Ili se samozavaravamo o privremenosti i povratku, slijedeći modu iseljavanja, svejedno.

Bili bismo naivni, ako bismo pristali na površinske opise migrantskog doba koji govore samo o osobnim razlozima za migracije. U igri oko migracija su i puno moćnije sile željne promjene ovakvog svijeta, dovoljno moćne da pokrenu ratove, zaustave ih, pokrenu seobe naroda i zaustave ih po svojoj volji. Afganistanski migranti koji su zapeli u nekakvom improviziranom svratištu u Srbiji svjedoče o cijeni koju su platili organizatorima zbjegova do Srbije – između 5 i 10 000 eura po glavi. Otkud euri u Afganistanu? Otkad je ta zemlja bitni trgovački partner EU? Zaključak je - euri se odnekud tamo prosljeđuju. Tijekom spomenutog vala s jeseni-zime 2015. izbjeglice su u Srbiji ostavljale preko milijun eura dnevno, a dana je bilo preko 100. I taj novac je odnekud njima proslijeđen. Ne treba zanemariti ni ekspanzionističke agende islamske religije koje, ako i ne potiču iseljavanja, blagonaklono gledaju na rast islamske populacije na Zapadu.

Bogatstvo Zapada je očito magnet koji privlači k sebi mlade ljude iz ostatka svijeta. To bogatstvo je nastalo zahvaljujući i demokraciji, ali zahvaljujući i zaustavljanju demografskog rasta koji je danas prijetnja održavanju stečenog bogatstva. Otud vjerojatno i usmjeravanja migranata.

Migrantske rute su novovjeke magistrale kojim se kreće ljudski kapital. Srednjomediteranska ruta o kojoj su nekidan raspravljali europski premijeri na Malti uključuje Libiju, Maltu, Siciliju, Lampedusu, talijansku obalu. Nisu svi Europljani oduševljeni najezdom migranata, ali ima dosta onih koji jesu. Talijanska država plaća dnevno od 22 do 30 eura po odraslom izbjeglici onima koji se brinu o njihovom smještaju, a 91 euro po maloljetniku. Jedna od zadruga koje se bave prihvatom izbjeglica je i Katolička zadruga Senis Hospes koja vodi kamp u Foggii i godišnje vrti oko 11 milijuna eura na izbjeglicama pri čemu je dobar dio te sume čista dobit. Bijeda je vrlo unosan biznis (kako kažu u Slobodnoj Dalmaciji), kako za katoličke zadruge, tako i za brojne mafijaške nadogradnje u Italiji. Za razliku od Talijana, mi i naši susjedi Slovenci nismo (još) uspjeli razviti korupcijske mreže isprepletene oko izbjeglica. Za nas su oni nešto poput virusa koje, ako im ne uspijemo zapriječiti ulazak, moramo barem čim prije premjestiti na izlazak iz zemlje. Distribuirati problem susjedu, oni slijedećem susjedu do krajnjeg odredišta.

Na sastanku euro čelnika u Malti nitko se nije dosjetio postojanja jadransko-istarske izbjegličke rute, osim slovenskog premijera Cerara. Da je to toliko ozbiljan problem za Sloveniju, sasvim sigurno bi se o njemu raspravljalo na Malti i sasvim sigurno bi naš premijer Plenković čuo Cerara da o tomu govori. No, ovaj to na sastanku nije spomenuo, već u izjavama za slovensku novinsku agenciju. Usput spominjući nekakvu slovensku odlučnost u zatvaranju migrantskih ruta, nudeći velebni slovenski brod Triglav za ophodnje po Jadranu i Mediteranu, ustreba li. Budući da je Plenković s tom Cerarovom izjavom bio iznenađen, totalno neupućen, postoje samo dva moguća razloga za to: ili takve rute nema pa ju je Cerar izmislio ili su sve naše službe slijepe, gluhe i nesposobne da bi vidjele najezde brodova kroz Jadran s izbjeglicama koje se iskrcavaju u Istri, a onda kopnenim putem do Slovenije ih valjda hrvatski krijumčari prebacuju.

Poznavajući slovensku infantilnost koja izranja u svakom spomenu  bilo kojeg spora s Hrvatskom, vjerojatnije je da se radi o Cerarovoj izmišljotini.  Koja se naslanja na Erjavčevu (slovenski ministar vanjskih poslova) prijetnju o slovenskom izazivanju problema u nadolazećoj turističkoj sezoni turistima koji idu u Hrvatsku i vraćaju se iz nje.  Vidimo kako je moguće da različiti centri razičito iskorištavaju izbjeglice. Onima koji ih upućuju na neizvjesni put ka Zapadu su sredstvo za destabilizaciju Europe, islamistima su prodor na nebranjeni Zapad, vlasnicima prihvatnih centara (i svima u lancu između 22 i 91 eura koliko talijanska Vlada plaća po glavi) su sredstva za enormno i brzo bogaćenje. Slovencima su sredstvo pritiska na Hrvatsku. Već sad možemo po izvješćima Hrvatskog Auto-Kluba o kamionskim kolonama na granicama sa Slovenijom vidjeti najavljenu uvertiru u turističku sezonu. Zadržavanja na graničnim prijelazima hrvatski prijevoznici bilježe kao izravnu štetu, mjerenu u desecima tisuća eura dnevno u izgubljenim satima.

Paralelno teku dva procesa, jedan je iseljavanje Hrvata, drugi je ogromni migrantski valovi s Istoka koji se tek negdje u Njemačkoj, Švedskoj utapaju u jedan pod nazivom – težnja za boljim životom u uređenijim državama. Iseljavanje iz Hrvatske ne možemo zaustaviti nikakvim uredbama, niti obećanjima. Moramo se potruditi i Hrvatsku napraviti poželjnom zemljom za život, ponajprije Hrvata. Ne ostaje nam, a pritom mislim na sve razine vlasti, previše vremena za stvaranje takve države jer već za koju godinu nećemo imati za koga, mlađeg od 50 godina to činiti.

S druge strane, na migrantske valove s Istoka ne možemo baš utjecati. Kao što ne pronalazimo ni adekvatne odgovore na slovenske zloporabe schengenske pozicije prema nama. Dok god smo izvan schengenskog prostora, ostajemo nebranjeno predziđe Europe. A bivanje predziđima ovog i onog nas je dosad valjda naučilo pameti. Šteta što nemamo oporbu koja bi izvršila pritisak na vlast kako bi u dogovoru s EU nadzor nad schengenskim granicama izmakla kontroli Slovenaca i stavila ih pod kontrolu hrvatske policije, a schengensku granicu premjestila na naše vanjske granice prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori.  

Ocjene (9)


Respektira (8): Grugru, Spektator, RepopeR, Laci, 5none5, siouxica, Alumnus, bereza


Slaže se (1): mihael


Komentari (5)


Respekt o promišljanu o ovoj temi. No tko nam brani da svoje granice branimo prema Srbiji, BiH i CRnoj Gori kao da su šengenske ? Da nas ne bi čuvali Slovenci i NIjemci, da je šengenska granica u nas ? Ma, molim vas... Laci 0 0 0


Dakako da mi svoje granice branimo, ali sami.S druge strane smo doslovno žicom odvojeni od ostatka EU. Pazi - mi smo u žici.EU se brani trenutno od nas, VeNLO 0 0 0


Osvješćujući tekst. Naša oporba (jedina) reagira kroz Pernarova upozorenja na sve ovdje navedeno. Ostali (svi ostali) šute o tome, a šute i o svemu ostalome (bijedi, smeću, robovima - njih 333 tisuće ovog trena, Deklaraciji o slobodi, ...). Buđenje? mihael 1 0 0


Hvala VeNLO za objašnjenje, a svim eurofilima i eurooptimistima na pouk: EU se brani od svoga člana ?! Krasna Unija ! Ako smo zato ušli u EU, e onda nam nedostaje investicije u ludničke kapacitete. Laci 0 0 0


Da se Hrvatska žicom odvojila od svojih istočnih i južnih susjeda, ne bi se ni Slo i Hun ograđivale žicom od Hr. Svejedno, mislim da je Hr s te strane ipak dobro postupila. Spektator 1 0 0