Analiza

Državni proračun kao sinteza cjelokupne državne politike (1)

20.12.2016. 14:16, Koliko je realan Vladin proračun?

Je li proračun RH za 2017. g. realan ? Na to je pitanje moguće odgovoriti točno na dvojaki način : da jest  i da nije realan.  Sve zavisi o tome s koje ga se strane promatra i analizira. 

Kad je riječ o brojkama tj. o prihodima i rashodima državnog proračuna, držim da nije realan. Prihodi su planirano optimističko napuhani, a rashodi pak smanjeni u odnosu na realno očekivane rashode. Naravno, ako se ništa posebno ne promijeni. 

Pokušao sam u prijedlogu proračuna dokučiti prihode i pogotovo rashode, ali sam odustao od toga. Naime, državni proračun je sinteza cjelokupne državne politike glede funkcioniranja  jedne države. Tu su svi fiskalni i parafiskalni nameti (porezi, carine, doprinosi, usluge, stvarne i izmišljene - na prihodovnoj strani,  te prava šuma organa i organizacija, agencija i zavoda, ustanova  i raznih izmišljenih dužnosnika koji se svi finaciraju iz - rashoda  državnog proračuna. Pa kome se to mili proučavati - neka izvoli. Vidjeli smo kako su se je tim  problemom pozabavili naši zastupnici u Hrvatskom Saboru te predložili nekih 132  amandmana, a Vlada je glatko sve, doslovno sve amandmane - odbila. Amandmani su išli za povećanjem rashoda za više od  9 mlrdi kuna. A što drugo očekivati od “naših”zastupnika nego povećanje rashoda. A rashodi su sinteza svih naših  nepodopština kao što su uhlebljvanje i privilegiranje čitavih društvenih slojeva  koji zapravo vladaju Hrvatskom. Koliko se sjećam amandman koji su podnijeli zastupnik Zlatko Hasanbegović i zastupnica Bruna Esih, nije išao za povećanjem rashoda, nego za preraspodjelu s jedne stavke proračuna na drugu. Pa je čak i taj amandman odbijen.

Zato držim da može biti puno produktivnije analizirati drugi odgovor na uvodno postavljeno pitanje. Naime, tvrdnja  da je proračun RH za 2017. realan  zahtjeva dobro obrazloženje. Ono je pak ključno za razumijevanje temeljnih značajki hrvatskog društva, hrvatske  ekonomije i politike.  O tome bi se mogle napisati knjige i knjige, a ne tek jedna studija. Ja pak nemam ni vremana ni volje  da napišem jednu cjelovitu analizu, nego tek  da s brda, s dola da nabacam što mi padne na pamet kad je riječ o našem društvu. O našem bolesnom društvu.  Eto, pišem dalje s tom ogradom. 

Neki naši nedoučeni ekonomisti drže  da je naša ekonomska politika već desetljećima neadekvatna. Sve zlo koje pogađa Hrvatsku vide u loše vođenoj ekonomskoj politici.  Kao  da je ključ za razumijevanje našega, danas pretposljednjeg mjesta u ekonomskoj razvijenosti u EU -  u loše vođenoj ekonomskoj politici. Jedino je Bugarsta iza nas. Za sada. Po kupovnoj moći prestigli su nas i Rumunji. Ne zaboravimo da smo nekada  u 19. i početkom 20.stoljeća bili u društvu onih koji su bili  prvi u Europi. 

Da je naš proračun nerealan i da Plenkovićeva Vlada ne će ostavriti promjene u ekonomskoj politici  zastupa i mr.sc. Mirjana Čerin. Ona drži da je “za provedbu dviju najvažnijih mjera (tečaj i PDV) koje su ostvarive u najkraćem roku, potrebno imati znanja i hrabrosti i dobro poznavanje međunarodnih ugovora koje je Hrvatska potpisala.” 

U jednom, recimo, desničarskom tjedniku mr. Čerin je napisala poduži članak pod naslovom “Uzaludne su nade da će Plenkovićeva Vlada ostvariti promjene u ekonomskoj politici”.

Autorica sve zlo vidi u tome što se vodi pogrješna monetarno-kreditna politika. Okomila se na niz naših najuglednijih ekonomista. Okomila se je na niz guvernera HNB-a kao i na ugledne ekonomiste  Željka Lovrinčevića, Borislava Škegra, Velimira Šonje, Damira Novotnya i na druge dokazane ekonomske “velikane”. A zagovara prave veličine  ekonomske misli kao što su notorni Goran Marić, manje poznati prof. dr. Željko Garač i prof. dr. Marijan Ivan.  Dakle, nije usamljena. 

Držim da bi za razumijevanje hrvatskog društva i za davanja odgovora na pitanje zašto smo dospjeli na začelje u EU, trebalo analizirati kakvo je trenutno stanje u Hrvatskoj i kakve su njezine perspektive. Perspektive nam je vrlo mučne, zabrinjavajuće. Ali, pogledajmo neke podatke o Hrvatskoj i s nama usporedivim zemljama: natalitet, rodnost, iseljavanje iz Hrvatske, kretanje BDP-a ukupno i po jednoj osobi, javnu upravu, pravosuđe, izbore za najviše političko tijelo u državi.  Ako imam podatke navest ću ih bez komentara, a o čemu nemam podatke dati ću svoje viđenje problema.  Činjence će govoriti same za sebe. Tek ću za neke podatke dati kraću opasku  radi boljeg razumijevanja podataka. 

a) Natalitet

 Hrvatska  9,3  promille,  BiH  9,3 - Srbija 9,2 - Rusija 13,3 - Kina 12,4 - Indija 20 - SAD 12,5 - Izrael 21,3 - Iran 17,5 

b) Rodnost (prosječan broj djece koje rađaju žene) -  Tal. fecondita

Hrvatska 1,5 - BiH 1.4 - Srbija 1.4 - Rusija 1,6 -Kina 1.8 - Indja 2,4 - SAD 1,9 - Izrael 3.1 - Iran 1,7 

c)  Iseljavanje 

Hrvatske je 2014. imala 20.858 emigranata i 10.638 imigranata. Poznato je da iseljavaju mladi i dobar dio stručnih ljudi, a useljavaju stariji povratnici ili osobe drugih etničkih pripadnosti. U Izarel je te godine uselilo 24.112 osoba, a porast stanovništva je bio 16,2 promille-a.  

Opaska: ova tri pokazatelje pokazuju  da Hrvatska osiromašuje u najvrjednijem dijelu nacionalnog bogatstva koji se označuje kao društveni kapital, nasuprot prirodnih bogatstava i  proizvedenog bogatstva (zgrade, tvornice, ceste, strojevi itd.)

d) BDP (po osobi - podatci za 2015. i 2014. g. )

Hrvatska  - pala na  11.573 $ s 13.562 $  

BiH  - pala na 4.088 $  s 4.598 $

Srbija - pala na 5.120 $  s 5.907 $

Slovenija -pala na 20.732 $ s 22.756 $

Rumunjska se zadržala na 8.906 $ a imala je 8.910 $ 

Kina  - raste  na 7,990 $ s 6.747 $ 

SDA - raste na 55.805 $ s 53.101 $

Izrael - ima pad  35.343 $ s 37.035 $ i 

Rusija  - ima veliki pad na 9.055 $ s 14.819 $

Opaska: u EU smo dospjeli na začelje. Jedino nas još Bugarska nije prestigla. Rast u 2016. g. je rezultat  međunarodnih okolnosti i privilegiranog položaja turizma u odnosu na druge gospodarske grane.   

e) Javna uprava, izborni sustav, korupcija, podzemno djelovanje snaga koje kontroliraju društvo

U Hrvatskoj je katastrofalna javna uprava. Veći dio  izgrađenog u vrijeme komunizma nije u zemljišnim knjigama riješeno na valjani način. Još su kao vlasnici upisani oni  koji su bili upisani pred više  od 70 godina. Pravosuđe također je nigdje. Neučinkovito  i često nepravedno. Kazneni progoni su često selektivni. Slučaj prouzrokovanja smrti dviju sestara kod Cernika u blizini Rijeke tražio je deset (10) godina odležavanja da bi sazrio za razrješenje. Ulaganja u proizvodne kapacitete  su posebna priča. Nikad kraja s procedurama dobivanja dozvola za gradnju kod naših valsti. 

U nas smo se već srodili sa svim mogućim privilegijama, političkim  i materijalnim. Nazivaju se stimulacijama ili poticajime i sl. benignim imenima. Ima li još negdje u svijetu slučaja da predsjednik  parlamenta u državi ima pravo na nekave poticaje za izgradnju svoje kuće. I to bez ikakva srama izjavi za tisak i naš najtiražniji dnevni list istakne njegovu izjavu kao nešto posve normalno u jednom demokratskom društvu : “Ne odustajem od kuće, imam pravo na poticaj”. Ako je to normalno za sve u državi zašto je njegov slučaj bio predmet zanimanja medija i javnosti ?  Sjećamo se Kajinove izjave  kad je prekinuo zastupnički mandat  da bi dobio  zastupničku mirovinu : “Bio bih 

štupido da to ne iskoristim!”. Za one koji ne razumiju talijanski niti istarski : “Bio bih glup  (budala) da to ne iskoristim !”

Ocjene (4)


Respektira (3): viewer, bereza, VeNLO


Slaže se (1): Laci


Komentari (4)


@Boljunac, brojke su neumoljive, i tu se nema što dodati Ali držim da ste primejere petrova i Kajina pomalo 'tendenciozno' uzeli kao 'egzemplarne primjere. Zar "stimulacije" Tedeschija, Todorića, Jakovčića, ...nisu bolji primjeri za to ? Laci 0 0 0


Laci, ne tendenciozno, nego ono što mi je prvo palo na pamet i što mi je poznato. Za slučajevie Tedeschija, Todorića i Jakovića sam čitao, ali ja te stvari ne pamtim i ne arhiviram, pa ih zato niti ne koristim. Toga ima koš i još ! Boljunac 0 0 0


Rodnost (fecondita) ispod 2 i nešto malo više, ne osigurava biološku reprodukciju društva !!!. Europa na duži rok - izumire. Žene, muževi i ono malo djece - vode un šetnju - cuceke ponose se njima kako seru gdje bi se trebala igrati djeca !!!!! Boljunac 0 0 0


Ha, Boljunac imaš pravo, jer sam i ja došao u sukob sa susjedima koje vidim kako vode cucke, ali nikad unuke ili djecu, pa kad im to zamjerim kažu mi da ne volim životinje. Pa zaista, više volim ljude od životinja, a oni obratno, a tako i Z.Marić! Laci 0 0 0