Analiza

Treba li euro postati alternativno sredstvo plaćanja?

24.03.2017. 20:18, Kakvu Hrvatsku trebamo?

Inicijativa Mosta da turisti mogu manje iznose plaćati direktno u Eurima je odmah sa strane ministra financija Marića dočekana na nož, a niti ministar turizma je nije blagonaklono primio, makar je neposredno usmjerena u povećanje zarade od turizma.

Nije to izolirani slučaj. Cijeli je niz nelogičnosti i prepreka poslovanju tvrtki ne samo onih turističkih, a već i površnom analizom u svakoj od njih može se pronaći zajednički nazivnik, a to je održavanje monopola banaka nad svakim segmentom poslovanja u Hrvatskoj. Taj monopol de facto predstavlja „oporezivanje“ svih onih koji svoj prihod ostvaruju u eurima, bilo neposredno, bilo posredno (u ovoj analizi zadržavam se samo na problemu strane valute).

Po našem zakonu, jedino sredstvo plaćanja u Hrvatskoj je kuna. Taj zakon ima neke iznimke kao što je npr. mogućnost plaćanja eurima nedjeljom i praznikom u slučaju kada mjenjačnice ne rade. Postavlja se pitanje zašto se ova mogućnost ne bi mogla ekstenzivnije koristiti?

U ovom kontekstu, budući da nisam ekonomist, rukovodit ću se principom zdravog razuma koji mi govori da zakoni moraju biti takvi da koriste svojim građanima u čije se ime i donose, a ta korist može biti ograničena samo zbog mogućih popratnih pojava koje bi donijele više štete nego koristi. Prilikom donošenja svakog zakona razmatranje pozitivnog doprinosa zakona u odnosu na moguće negativnosti moralo bi biti sastavni dio prijedloga bilo kojeg zakonskog akta. Svjedoci smo da takvih analiza nikada nema ili barem nisu nikada objavljene.

Nema nikakve sumnje da je ograničenje korištenja eura u visokoeuriziranoj zemlji kao što je Hrvatska za Hrvate nepovoljno, jer radi se o zemlji:

- Gdje se umjetno održavanje gotovo fiksnog tečaja kune prema euru opravdava time što je velika većina kredita u stranoj valuti, poglavito upravo euru.

- Gdje je bankama dozvoljeno ugovarati kredite s tzv. valutnom klauzulom, a u stvarnosti to znači kredite u stranoj valuti koji se zatim isplaćuju u kunama da bi se potom vraćali u valuti u kojoj su ugovoreni i to na način da su dužnici obavezni uplaćivati iznos u kunama koji se potom pretvara u odgovarajuću stranu valutu. Postavlja se i pitanje zarađuju li banke i na toj konverziji?

- Gdje se svi veći novčani iznosi uobičajeno iskazuju u eurima, a rijetko u kunama.

- Gdje je štednja u kunama iznimka, a u eurima pravilo.

- Gdje se najveći devizni prihod ostvaruje kroz turizam upravo na hrvatskom ozemlju.

- Gdje se sve veće transakcije između fizičkih, a ponekad i pravnih osoba ugovaraju (upotrebom magičnih riječi: "u kunskoj protuvrijednosti") i izvršavaju u eurima i to u gotovini, budući da su takve transakcije preko računa zabranjene.

Krajnje je vrijeme da se realnost prihvati i omogući da euro i službeno postane alterantivno sredstavo plaćanja, za početak makar u ograničenom opsegu te da se omogući transfer eura između računa fizičkih i pravnih osoba bez potrebe da se euri dva puta konvertiraju i pritom plaćaju bankarske provizije na kupoprodaju deviza.

Realno, uvođenje jednakopravnog statusa eura u odnosu na kunu moglo bi dovesti do nereda pa treba poduzeti razumne mjere da se taj nered smanji na najmanju moguću mjeru. Računi bi se i dalje morali iskazivati samo u kunama, ali uz suglasnost kupca i prodavača mogli bi se naplaćivati direktno u eurima. Kupoprodaja nekretnina ostvarivala bi se prijenosom eura s računa kupca na račun prodavača. Ne vidim u ovome nikakvu prijetnju monetarnoj stabilnosti zemlje, jer se radi samo o prihvaćanju uvriježene prakse koja se u ovom trenutku zaobilazi uz dodatni trošak koji je prouzročen potrebom dvostruke konverzije što bankama donosi nemali prihod. Dakle, osim što bi banke izgubile dio svojih prihoda, sigurno je da bi korist za gospodarstvo (pogotovo izvoznike) i građane bila značajna, pogotovu u okolnostima kada je razlika kupovnog i prodajnog tečaja vrlo velika kao što je ovih dana. Isto tako, ne vidim problem da se plaćanje u eurima regulira na takav način koji bi spriječio zloupotrebe, prvenstveno to spominjem zbog mogućih problema s obračunom poreza u odnosu na tečajne razlike.

Nakon što je, pomalo stidljivo, inicijativa Mosta iznesena, ministar Marić ju je odmah otklonio spominjući zakone koji to onemogućuju. Nije ministar naveo stvarne razloge koji bi priječili ozakonjivanje prakse prihvata eura kao platežnog sredstva, već se samo referencirao na dogmu - namjerno postavljene zakonske prepreke. Podsjeća me to na onu biblijsku: „Nije čovjek radi subote, nego je subota radi čovjeka“. Iz izjave ministra Marića vidi se da je njemu,  jednako kao i onovjekim farizejima, ipak subota važnija od čovjeka.

Ocjene (8)


Respektira (7): Zakej, siouxica, plotto, Anyst, Interstellar, 5none5, Alumnus


Slaže se (1): Laci


Komentari (16)


onog koji će služiti interesima mađarske države.Doveo je u red banke u stranom vlasništvu,sredio nepoštene kredite u švicarcima na zadovoljstvo mađarskih dužnika,što naši gmizavci ne mogu jer nemaju kičmu.Uveo bankama porez plotto 1 0 0


porez i tako je postao populist,iza kojeg ne stoji nitko osim mađarskog naroda.A treba li više ?Usput da dodam,pokraj sve te buke,niti jedna velika strana banka u Mađarskoj nije otišla iz te države.Od Mađara možemo puno naučiti i pokušati shvatiti z plotto 0 0 0


zašto smo bili pod njima,a ne oni pod nama.Oni su primjer kako i manji narod može prosperirati i biti nepokoren ako ima samosvjesne .slobodarske građane i isto takvu vlast.Nažalost,bojim se da kod nas nema ništa od toga i da plotto 0 0 0


da dominira podanički korumpirani mentalitet tipa - use nase i podase. plotto 0 0 0


plotto bravo !!!! Nakon tvojih komentara ne ostaje vše što reći, sve si rekao kako je ! Samo umjesto ono "podase" ovi "naši" dopuštaju da ih ovi belosvjetski mangupi sravljaju podase i još uživaju u tome ! Gegutantno ! Laci 0 0 0