Analiza

Do kada mobing javnosti?

03.01.2017. 10:58, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

Zbog trojice znanstvenika uvodi se novi pojam: mobing javnosti. Pritom se ne propituje njihova znanstvena dostignuća. Nego loše obavljeni javni poslovi. To su: dr. sc. Boris Jokić, prof. dr. sc. Neven Budak i akademik Vlatko Silobrčić.

O čemu je riječ? Trojica, javnosti vrlo poznatih znanstvenika obavljalo je posljednjih godina vrlo važne društvene zadaće. Opća je ocjena da u tome nisu uspjeli. Nitko ne uspijeva uvijek. U tom slučaju se shvati: „Ovaj puta nisam uspio, drugi puta bit će bolje.“ No, navedeni trojac nas stalno zasipa svojim sve čudnijim obranama svojih loših uradaka. I netko im to omogućuje.

Pogubna kurikulna reforma

Nedjelja 1. siječnja 2017. Emisija „Nedjeljom u 2“. Po drugi put u posljednjih godinu dana gostuje bivši voditelj Cjelovite kurikulne reforme Boris Jokić. Umjesto da pokuša istaknuti što su to trebale biti prednosti reforme koju je trebao ostvariti sa svojim timom, stalno proziva nekoga, osobito članove HAZU-a, na čelu s akademikom Vladimirom Paarom, ali se dotaknuo i akademika Ivice Kostovića. Nisam akademik, pa si uzimam slobodu nešto reći. Izvorni sastav Znanstvenog vijeća bitno je proširen osobama koje su svojim analizama ukazali na nedostatke predložene reforme. Posebno bih istaknuo mr. sc. Petra Mariju Radelja, koji je vrlo precizno pokazao da je čitav rad stručnjaka pod Jokićevim vodstvom bio izvan zakonskih okvira. Iz njegova vrlo utemeljena teksta „Neven Budak opet protiv strategije-obrazovanja“ (http://www.vjeraidjela.com/neven-budak-opet-protiv-strategije-obrazovanja/, 31. prosinca 2016.) izdvaja se dvije misli.

»Hvala Posebnomu stručnomu povjerenstvu s Nevenom Budakom na čelu što je na ovaj način priznalo da proteklih dviju godina nije provodilo Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije (Narodne novine, broj 124/14).

U protekle dvije godine, od donošenja Strategije, položaj Posebnoga stručnoga povjerenstva nije uzakonjen; ono je jednostavno paradržavno, neinstitucijsko tijelo, koje služi kao izgovor za nerad saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Nacionalnoga vijeća za odgoj i obrazovanje, Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanja i tehnološki razvoj, Ministarstva znanosti i obrazovanja i ustanovā iz njegova djelokruga, kao i Vlade Republike Hrvatske.«

Bilo bi dobro da Boris Jokić jednom objasni zašto je odabrao ocjenjivanje uspjeha obrazovanja metodom ishoda učenja. I po čemu se ona razlikuje od dosadašnjih programa. Za koji je naraštaj ona predviđena? Može mu se pomoći: za one rođene nakon 2010. To je Reformirano obrazovanje za trans-Z-generaciju (ZG-magazin, 14. prosinca 2016.). Zašto reforma potpuno zanemaruje odgojnu sastavnicu školstva i odgojna postignuća? Neka objasni ne sprječavaju li njegovi prenormirani uputnici ozbiljnu i kreativnu slobodu učitelja. Je li njegovi prijedlozi opremaju učenika trajnim znanjem za život ili su ipak usmjereni na prolazno svladavanje gradiva.

Tisuće stranica primjedaba na Nacrt kurikulne reforme dovoljno je da se zaključi. Nacrt koji je ponuđen od nešto manje od 400 nastavnika svih razina, a posebno umjetno izazvan revolt oko 40 tisuća prosvjednika koji pojma nisu imali o čemu je riječ, dosta je da mu se kaže: „Tvoji napori nisu bili uspješni, utišaj svoje nezadovoljstvo, prestani, stani s mobingom javnosti!“ Nisu reakcije sramota. Za propast reforme poglavito su krivi oni koji su ju radili po Budakovim i Jokićevim uputama, a ne taština, jal i novac, kako je naslovljen razgovor s inače vrhunskim promicateljem toga lošega proizvoda u „Globusu“ (23. prosinca 2016.).

U jednom je voditelj uspio. Podijelio je zbornice. Većina nije imala pojma o CKR-u, osim možda svoga predmeta. I bila je oduševljena. Drugi, čini se manji dio, usudio se na svoju štetu misliti svojom glavom i podijeliti s drugima nedoumice. Usudio se pisati kritičke osvrte. Pokazalo se, jao si ga njima.

Strateg Neven Budak

Neven Budak povjesničar je hrvatskoga srednjovjekovlja. Studentima tumači kako su i neki južnoslavenski vladari pod bizantskom vlašću dobivali titulu stratega i kako se područje kojem je strateg bio na čelu zvalo tema. Pa je i sam poželio to postati. Bio je na čelu pisaca Strategije obrazovanja, pa na čelu povjerenstva za njezinu provedbu, ali je pokazao da je ne zna provoditi. Tema mu nije sjela.

Inače, pojam stratega potječe iz antičke Grčke. Ho strategos je vojvoda, vojskovođa, zapovjednik kopnene vojske, u Ateni ministar rata, u Aleksandriji nadstojnik žandara, a prema Plautu i predsjedavajući gozbom. U vojnom rječniku strateg je onaj koji je stručnjak za strategiju, a u prenesenom značenju tko ima smisla za dugoročne zamisli, koji zna misliti dugoročno.

Radelj je u navedenom članku postavio ispravno pitanje: »Je li i u prosincu 2016. Neven Budak strateg hrvatskoga odgoja i naobrazbe?. … Posebno stručno povjerenstvo je nezakonito tijelo. Nema izbornu legitimnost, nije riječ o zakonom uspostavljenom tijelu, pa nema ni legalnost, a njegovi članovi nisu izabrani sukladno Ustavu i zakonu, ni u demokratski uređenom postupku, ni nacionalnim suglasjem, niti su izabrani između više kandidata. Dapače, nije ih biralo ni jedno zborno tijelo, nego su postavljeni voljom jednoga jedinoga čovjeka koji više ne sudjeluje u političkom životu zemlje. Stoga ono nema legalnost i legitimnost skrbiti se o hrvatskom odgoju i naobrazbi prisvajajući sebi položaj senatora odgoja i naobrazbe. U protekle dvije godine, od donošenja Strategije, položaj Posebnoga stručnoga povjerenstva nije uzakonjen; ono je jednostavno paradržavno, neinstitucijsko tijelo.«

Usprkos svemu, Budak ne miruje. Posebno su i njemu na meti akademici. A neka javnosti objasni zašto su se udružili pojedinci i Carnet da se za prvašiće progura e-škola, i to već od jeseni 2016. Kad postoje mišljenja naših i svjetskih stručnjaka da treba izbjegavati pretjeranu uporabu računala u dječjoj dobi. Naime, šteti razvoju mladih mozgova. I kada Njemačka priznaje da još nije sazrelo vrijeme za e-školu (VDI-N, 10. studenoga 2016.).

Čini se da je ključna riječ za razumijevanje Budakova djelovanja – strategema, što na grčkom i latinskom znači ratna varka, lukavština, trik. Preuzeta je u engleski: stratagem.

Tko donosi konačne odluke o plagijatima?

Je li Vlatko Silobrčić nedavno dao ostavku na mjesto predsjednika Odbora za etiku u znanosti Republike Hrvatske, koga imenuje Sabor, ili je zamoljen da to učini, nebitno je. A da postoje valjani razlozi propitivanje rada tog Odbora, pokazuje inicijativa Marijana Jošta i slučaj s unaprijed proglašenim plagijatom.

Umirovljeni sveučilišni profesor genetike i oplemenjivanja bilja iz Križevaca Marijan Jošt uočio je da je jedan njegov rad plagiran. Nebitna su imena potencijalnih plagijatora, nego slučaj sam po sebi. Jošt je višekratno tražio mišljenje raznih etičkih povjerenstava, bezuspješno. Tada je odlučio slučaj objaviti pod naslovom „Kako u hrvatskom društvu uz pomoć plagijata postati uspješan znanstvenik“ (http://www.hkv.hr/, 20. prosinca 2016). Pozornost je privukla misao. "Etička povjerenstva matičnih ustanova koja priznaju da nisu kompetentna za stručnu provjeru plagijata niti imaju istražne ovlasti, pa suzdržavajući se od provjere iznesenih suprotnih navoda ne mogu nedvojbeno utvrditi povrjedu etičkog kodeksa."

Odgovorio mu je na istom portalu 26. prosinca donedavni predsjednik Odbora Silobrčić: »Da navedem činjenice: prijava kolege Jošta bila je razmatrana na nekoliko sjednica Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju (Odbor), kojem sam predsjedavao kao prvi među jednakima (od 9 članova). Odluka je Odbora donijeta glasovanjem svih prisutnih.«

Kakva je bila odluka, to nije napisano. Međutim nedavno u jednom drugom slučaju prije konačnog mišljenja tog Odbora, njegov predsjednik je najavljivao točke dnevnog reda i odluke da je jedan rad plagijat. Promicao je svoje mišljenje u izabranim medijima, a predstavnici medija su čekali satima odluku Odbora. I nisu je dobili, nego nemušto priopćenje. To je bio povod i za prijavu Akademika. Koja je rezultirala njegovom ostavkom na mjesto predsjednika Odbora.

Iz navedenog je razvidno da su u ovakvom obliku i s navedenim ovlastima etička povjerenstva nepotrebna. Odnosno, Sabor treba donijeti jednostavnu odluku tko mora suvremenim metodama analize potencijalnih plagijata izvršiti provjeru. To danas nije problem. Mala skupina od 3 člana, s 3 raznovrsnih programa za utvrđivanje plagijata, načine provjeru i na temelju podataka odgovarajuća Povjerenstva lako donesu konačnu odluku. Primjerice, s pomoću jednog kvalitetnog programa provjerena je prijava za plagijat uglednog filozofa. Što je pokazala? Rad ima nedostataka, izostale su neka navođenja literature. Ali po usvojenim kriterijima, to nije plagijat. Većina primjedaba odnosila se na činjenicu da je rad imao sažetke na 4 jezika, pa su se stavovi ponavljali.

Što se može zaključiti iz navedenih slučajeva. Trojici istaknutih znanstvenika povjerene su važne javne zadaće. Koje nisu dobro obavili. Zašto onda imaju pristup u medije da napadaju sve koji su protiv njihovog obavljanja dužnosti? To je vrlo zanimljiv i rekao bih važan problem. Javnosti se serviraju loši uradci, a ako to netko nazove pravim imenom, slijede salve „javnog plakanja“ nositelja zadataka. A oni koji ukazuju na te slabosti nemaju mogućnost šireg objašnjenja u javnom prostoru.

Ocjene (14)


Respektira (9): Interstellar, siouxica, Alumnus, Dirk15, Spektator, IDujas, Laci, Vjeran, RepopeR


Slaže se (3): Alumnus, Laci, Vjeran


Ne slaže se (2): viewer, bereza


Komentari (17)


jenu? ReppoR je ovdje dobro konstatirao, da nema ničega svetoga niti postoje dogme, posebno ne u novim, dinamičnim industrijama. Sama činjenica da će naraštaji, koji se danas rode, živjeti u prosjeku 100 g. i u svom životu promjeniti 5-6 zanimanja. viewer 0 0 0


Sve u redu viewer, samo pusti Radmana, i njegovu "međunarodnu dokazanost". On ti je loš primjer za uzor. Laci 0 0 0


Vlasta Bonačić-Koutecky potpisala potporu Barišiću jer radi i donosi svojih 5 milijuna u Radmanov MEDILS! Judas? Njegov i Kostovićev motiv potpore Barišiću? Pa Kostović je mentor odnosno suradnik na Judasovom centru izvrsnosti... MDoresic 0 0 0


POGLEDAJTE MALO BOLJE TKO JE PAVO BARIŠIĆ http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050221/kolumne01.asp MDoresic 0 0 0


A I OVO VALJA PROČITATI http://www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/45566-pupovcev-novi-dogovor-s-ministrom-pavom-barisicem MDoresic 0 0 0